Suženja lumena traheje mogu nastati akutno ili hronično usled patoloških procesa:
van zida traheje koji svojim rastom vrše kompresiju spolja, ekstramuralno,
procesa u zidu traheje sa urastanjem u lumen traheje i prema spolja, intramuralno,
primarnim rastom ka lumenu traheje i njegovim sužavanjem, intraluminalno.
Akutne stenoze
Simptomi otežanog disanja nastaju kada se lumen traheje redukuje za sezdeset do sedamdeset posto. Akutne opstrukcije nastaju usled traume, stranih tela, krvarenja, pojava sasušenih krusta, sekreta, povraćenog sadržaja.
Brzina razvoja inspiratornog stridora, sa cijanozom i kašljem ukazuje na potrebnu brzinu dijagnostike i intervencije.
Bronhoskopijom se može odstraniti strano telo, sekret, kruste, krv i obezbediti nesmetano disanje.
Hronične stenoze traheje
Mehaničke povrede traheje, traumatske ili jatrogene sa stvaranjem granulacionog, a potom ožiljnog tkiva vode postepenom sužavanju lumena.
Danas su ove povrede vezane za instrumentalne manipulacije tokom bronhoskopije, ali najčešće nastaju usled kompresije naduvanog kafa pri produženoj intubaciji komatoznih bolesnika.
Usled toga nastaje nekroza hrskavičavog zida traheje sa malacijom istog i proliferacija veziva ka lumenu traheje i njenom sužavanju.
Nepravilno urađena traheostomija sa isecanjem vćeg dela hrskavičavog prstena traheje vodi njenom kolabiranju i nemogućnosti dekanilmana.
Specifični i nespecifični dugotrajni zapaljenski procesi vode promenama na epitelu uz hipertrofiju subepitelnog tkiva i sužavanje lumena traheje.
Kompresije spolja tumorskim procesima, uvećanim limfnim čvorovima, aneurizmom aorte sužavaju njen lumen.
Klinička slika
Sa sužavanjem lumena preko 50 posto javljaju se znaci otežanog disanja, prvo pri većem naporu, a potom i u mirovanju. Prisutna je cijanoza, inspiratorni stridor, dispnea, strah od ugušenja, kašalj.
Dijagnostika
Radiografija pluća, CT grudnog koša i vrata, traheobronhoskopija treba da ukažu na prirodu patološkog procesa, nivo opstrukcije i njen stepen.
Terapija
Priroda patološkog procesa određuje vrstu tretmana.
Svako suženje usled proliferacije vezivnog tkiva traži hiruršku intervenciju.
Resekcija traheje
Stenotični deo traheje se može resecirati, a zdravi krajevi ušiti metodom „kraj s krajem“.
Veličina reseciranog segmenta se može povećati mobilizacijom ostatka traheje i mobilizacijom larinksa.
Kod komplikovanijih stenoza ili restenoza nakon prethodnih hirurških intervencija indikovano je plasiranje silikonskih (Montgomery) ili teflonskih (Abulker) stentova koji će održati lumen disajnog puta prohodnim.