Sportsko srce je oznaka za srce sportiste koje je uvećano u odnosu na srce osoba koje se ne bave sportom. Ova pojama je prvi put uočena pre više od 100 godina, ali do danas još nije jasno razjašnjeno da li je fiziološka ili patološka pojava.
Na samom početku se smatralo da je to patološko stanje jer je po izgledu podsećalo na srčani mišić koji nastaje u nekim patološkim stanjima. U osnovi sportskog srca leži hipertrofija srčanog mišića kao i svaka druga hipertrofija koja je već davno registrovana i posiana kod ostalih vrsta mišića. Hipertrofija srca takođe nastaje i kao posledica povećanog krvnog pritiska ili poremećaja zalistaka gde je srce „osuđeno“ na dodatni napor kako bi se kompenzovala postojeća mana.
Kod osoba koje se bave sportom srce hipertrofiše zbog povećanog napora kardiovaskularnog sistema u toku fizičkog napora. Još uvek nije uspostavljena ta tanka linija između fiziologije i patologije mada su postojali značajni napori istraživača u tom pravcu. Neki su predlagali da se hipertrofija srca do pola kilograma smatra fiziološkom a iznad patološkom pojavom. To je krajnje emirijska podela koja se danas spominje samo kao neko od mogućih, nedovoljno ubedljivih, razmišljanja. Najviše se održalo mišljenje da je sportsko srce reverzibilna pojava i da kod sportskog srca krvni sudovi prate uvećanje muskulature, a da se to kod patološke hipertrofije ne dešava. I ovde se odmah nameće niz pitanja na koje je nemoguće dati odgovor. Kod prestanka bavljenja sportom srce gubi nešto mišićne mase ali nikad ne dostiže vrednosti osobe koja s esportom nije bavila. Kada bi nestalo patološkog uzroka hipertrofija srca takođe gubi nešto od mišićne mase. O prokrvljenosti srčanog mišića, mišljenja su se kretala od toga da se prokvljenost srčanog mišića ne može povećati, pa do toga koje i danas vlada, da se prokrvljenost može povećati. Ostaje otvoreno pitanje, da li se to postiže genezon novih kapilara ili otvaranjem već postojećih.
Danas se raspravlja i o tome, da li se, i kod kojih sportova, javlja sportsko srce? Neki istraživači zastupaju mišljenje da svako bavljenje sportom dovodi do pojave sportskog srce bez obzira na veličinu hipertrofisanog miokarda. ako se registruje egzaktno povećanje debljine zida komora, i to prevashodno leve, ono postoji kod sportova tipa izdržljivosti i sportova koji se bave razvojem repetitivne snage. Ne treba posebno naglašavati da će dužina bavljenja sportom i rang sportiste biti direktni faktori koji će uticati na veličinu sportskog srca. Inače, kod razvoja sportskog srca prvo se događa dilatacija (proširenje) srčanih šupljina, pa tek onda, nakon nekoliko nedelja intezivnog vežbanja i znaci zadebljanja mišića. Do sada, najveće sportsko srce je registrovano kod jednog našeg vaterpoliste a izmereni volumen tog srca iznosi preko 2000 mililitara.
Lijepi pozdrav,prije par dana sam bio na ultrazvuku srca di mi je kardiolog rekao da imam sportsko srce,moram napomenut da se intezivno bavim dizanjem utega već 7 godina to već prelazi u extremni bodybuilding koliko je to sportsko srce jako opasno? I mogu vam napisat sa svojeg nalaza šta mi piše pa mi vi možete malo više napisat o tom nalazu hvala vam unaprijed…
Zaključak:Sve valvule morfološki b.o.
Ao 3.5cm,LA3.8cm,LVIDd 6,cm,LVIDs 3.6cm,EF 70%,FS 40%,ivs i LVPW 11-12 mm Blaža dilatacija i gr.hišpertrofija lijevog ventrikula.Kontrakcija koordinirane i izdašne.sistolička funkcija odlična,a nema znakova niti remećenja dijastol.funkcije.Ostale srčane šupljina urednih promjera.Intrakavit.masa ne nalazi se.Perikard b.o. Hvala vam unaprijed lijepi pozdrav.
Postovani,
Razloga za brigu nema. Nalaz Vam je u potpunosti uredan, a takozvano sportsko srce odnosno zadebljanje zida leve komore je normalna pojava kod ljudi koji se intenzivno bave sportom. Kada ne biste trenirali jedno vreme hipertrofija bi praktično nestala.
Pozdrav.