Rak: prevencija i rano otkrivanje • Budi zdrav, produži život.

Cilj ovog teksta je da upozna javnost sa najnovijim informacijama u pogledu mogućnosti sprečavanja nastanka malignih oboljenja. Ovaj tekst će Vam pružiti pouzdane praktične savete kako da sačuvate svoje zdravlje u ovom smislu. Veoma je važno razumeti, da se moraju prihvatiti odrežene proimene u pogledu izbora stila života, ako želite da se sačuvate od nastanka većine bolesti modernog doba, pa tako i od malignih oboljenja.

Rak: najrasprostranjenije maligno oboljenje modernog doba

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

U geografskom smislu rak se javlja svugde u svetu, razlike su samo u učestalosti obolevanja pojedinih organa. Svaki treći čovek na našoj planeti će za života verovatno oboleti od neke vrste raka. Nada, da se obolevanje od malignih bolesti izbegne, je u prevenciji nastanka i ranom otkrivanju raka. Najvažniji činilac sprečavanja nastanka raka ste Vi sami. Vi sami možete da učinite najviše za svoje zdravlje!

Rak: prevencija i rano otkrivanje

Rak: prevencija i rano otkrivanje / Foto: @cuki44

Šta je rak?

Rak nije jedna bolest, nego se više može smatrati za sklop bolesti. U svim slučajevima raka neke ćelije u organizmu se promene i počinju da se razmnožavaju nekontrolisano. Razne vrste ćelija raka se većinom javljaju u obliku čvora ili izrasline koji se nazivaju zloćudni tumor. Rastom tumor napada i uništava zdrava tkiva u kojima nastaje ili okolna tkiva. Ćelije tumora se mogu odvojiti od samog tumora i, napuštajući mesto nastanka, mogu se proširiti na neke druge delove tela, gde nastavljaju da rastu. Čvor nastao na ovaj način se zove metastaza. I kad se proširi, tumor se naziva po onom organu u kom je nastao. Npr. iako se rak dojke proširi na pluća, on se i dalje spominje kao metastaza raka dojke, a ne kao rak pluća. Neki oblici raka, kao npr. rak krvi, ne formiraju tumor. Nisu svi tumori rak. Tumor koji nije rak se naziva dobroćudnim. Oni obično rastu sporo i ne šire se kao zloćudni i najčešće nemaju smrtni ishod.

Koji su uzročinici raka?

Rak nije bolest kojai ima jednog poznatog uzročnika, već kompleksno oboljenje čiji su uzročnici nepoznati. Poznati su samo faktori rizika koji doprinose njegovom nastanku, kao što su npr. neki hormoni, premećaji imunog (odbrambenog) sistema organizma, genetski uzroci (nasledne mutacije gena), ali su najvažniji oni koji proizilaze iz nezdrave životne sredine i stila života. Upravo na ove poslednje možemo uticati u pogledu prevencije, i tako smanjiti mogućnost nastanka pojedinih vrsta raka.

Neki opšti faktori rizika, kao uzročnici raka

Prilikom nastanka raka najčešće je prisutno nekoliko faktora rizika, koji dovode do oštećenja nekih ćelija i njihovog nekontrolisanog množenja.

  • Lična ili porodična istorija odrežene vrste raka ili sa rakom povezanih organa.
  • Ishrana bogata holesterolom i mastima životinjskog porekla, kao i crveno meso.
  • Ishrana siromašna vlaknima, svežim voćem i povrćem.
  • Neaktivan stil života, uz nedostatak fizičkih aktivnosti, koliko je prijatan i udoban, ipak se smatra za faktor rizika za nastanak raka.
  • Dugotrajna profesionalna izloženost kancerogenim materijama, kao što su npr. određene hemikalije, katran uglja, smola, kreozot, arsen ili radijum (velik broj njih se nalazi u duvanskom dimu).
  • Preterana gojaznost je faktor rizika za rak, kao i za veliki broj drugih oboljenja. Smatra se bolešću današnjice, posebno je učestala u visokorazvijenim zemljama sveta.
  • Preterana izloženost ultravioletnim zracima (sunčanje bez zaštitnih preparata), posebno za one koji imaju beli ten i vrlo osetljivu kožu.
  • Prekomerena upotreba alkohola je faktor rizika za rak, ali i za veliki broj drugih oboljenja, posebno sistema organa za varenje.
  • Pušenje je loša navika i veoma je štetno za zdravlje. Nemojte propušiti ili, ako već pušite, pokušajte da se odviknete.
  • Dugotrajni stres se smatra za pretpostavljeni faktor rizika ne samo za nastanak raka već može da dovede do velikog broja psihosomatskih oboljenja.
  • Život u industrijalizovanoj sredini, iako nije dokazan faktor rizika, može u mnogome da doprinese nastanku raka i drugih oboljenja.
  • Određeni virusi i bakterije mogu biti potpomažući uzročnici za određene vrste raka, ali i izazivači drugih bolesti.

Opšti upozoravajući znaci raka

  • Otrlina ili čvor koji je prustan u nekom delu tela.
  • Osetne promene u radu sistema organa za varenje ili mokraćno-polnog sistema, koje nastaju bez nekog vidnog razloga i traju duže od desetak dana.
  • Trajne smetnje prilikom gutanja i varenja hrane.
  • Rana koja ne zarasta.
  • Neobični iscedak ili krvarenje.
  • Promena oblika i boje bradavica i mladeža na koži.
  • Uporan kašalj, promena karaktera kašlja i dugotrajna promuklost.

Opšti faktori rizika prevencije raka

1 Fizička aktivnost

Zašto je važno da ostanete ili postanete fizički aktivni?

Ljudsko telo se sastoji od preko 650 mišića koji nam omogućavaju mnoštvo složenih pokreta. Naše telo je stvoreno da bude aktivno. Što se mišići više koriste, to više jačaju (uključujući i srce). Zahvaljujući fizičkim aktivnostima postajemo živahniji, povećava nam se nivo energije i uspešnije funkcionišemo u svakodenvnom životu. Posle samo pola sata kretanja osećamo se telesno osveženi i duševno opušteni. Fizička aktivnost nam omogućava da kontrolišemo telesnu težinu, a kad izgledamo bolje, i osećamo se bolje. S jedne strane nam se povećava samopouzdanje, a s druge redovnim fizičkim aktivnostima možemo sprečiti nastanak srčanih oboljenja, šloga, osteoporoze (proreživanje kostiju), kao i nekih vrsta raka, posebno raka debelog creva, dojke i pluća. Ukoliko smatrate da Vam je potreban savetnik za fizički aktivnost, možete se obratiti personalnom treneru.

U čemu grešimo?

Moderni užurbani način života pogađa sve nas, ali ipak, ljudi koji žive na selu ili izvan grada se obično kreću više, nego gradsko stanovništvo.

Samo oko jedne trećine ljudi je fizički dovoljno aktivno. Razdaljina od 2-3 km se lako može preći preške, ali ljudi u 50% slučajeva ipak koriste automobile. Često koristimo lift, iako bismo mogli peške.

Gledanje televizije sagoreva manje od 2 kalorije u minuti, a većina ljudi se čak često odlučuje za daljinski upravljač.

Mnogi ljudi obavljaju poslove za koje svakodnevno moraju dugo da sede. Znači, sa posebnom pažnjom moramo vraitit i ponovo ugraditi fizičke aktivnosti u svoj život.

Ko treba da bude fizički aktivan?

Svako. Pogrešno je shvatanje da je kretanje samo za mlade. Kako starimo potreba za fizičkim aktivnostima se čak pvoećava. Što duže koristimo svoje telo, to će i telo i duh duže zdravo funkcionisati.

Šta se ubraja u fizičke aktivnosti?

U fizičkom smislu nema velike razlike da li se bavimo organizovanim sportskim aktivnostima ili ulažemo napor u obavljanje kućnih poslova, usisavanje stepeništa, odlaženje do prodavnice biciklom, rad u bašti i sl. Svaka aktivnost tokom koje se zagrejemo i ubzano dišemo je dobra. Samo, važno je znati da vežbanje kao fizička aktivnost ima najveći pozitivni uticaj na zdravlje. Aktivnosti se ne moraju obavljati odjednom, već se mogu organizovati u nekoliko kraćih u toku dana. Važna je ukupna dnevna količina kretanja.

Saveti za uspešno bavljanje fizičkim aktivnostima u cilju prevencije raka

Preporučuje se 1 sat umerenog kretanja dnevno i 3 sata energičnijeg vežbanja nedeljno. Međutim, ako ste do sada bili potpuno neaktivni, počnite sa fizičkim kativnostima umereno, da biste ovaj preporučeni nivo dostigli postepeno, za mesec-dva. Počnite da pešačite umesto da idete klima ili autobusom. Ako bolujete od nečega što smatrate da bi Vam smetalo prilikom više kretanja ili vežbanja, poseetujte se sa Vašim lekarom.

Ključ uspešnog aktivnog života je uživanje. Treba birati aktivnosti u kojima uživate. Nešto, čime ste se nekada rado bavili ili šte želeli da radite, ali nikad niste imali vremena. AKo se bavite nečim što volite, manje su đanse da ćete brzo odustati.

Odaberite aktivnosti koje lako možete uklopiti u svoj stil života. Ako aktivnosti zahtevaju posebnu pripremu, duže vreme i posebnu angažovanost, Vaša istrajnost u tom smislu će biti na velikom iskušenju.

Koristite svaku priliku za malo kretanja. Ako imate vremena nemojte kupiti sve što Vam treba u prvoj prodavnici, nego prošetajte do druge. Pas je često dobar povod za šetnju. Razdaljinu od 1 km možete prevaliti peške za 20 minuta. Ako Vam je to puno, vozite se pola puta, a idite peške drugu polovinu. Vožnja bicikla je takođe veoma korisna. Nemojte koristiti lift, nego idite stpeneicama. Oni koji obavljaju posao sedeći, treba povremeno da ustanu i da se protegnu povezujući to sa dodatnim pokretima ruku i nogu.

Rekreativne aktivnosti su veoma korisne. Preporučljivo je učlaniti se u neki fitnes klub ili rekreacioni centar. Oni su dobro opremljeni i imaju osoblje za stručno vođenje fizičkog vežbanja. Možete se uključiti u grupe koje rade umerene vežbe za druženje i upoznavanje novih ljudi.

Sportovi, vodeni sportovi i vežbanje u teretani su izvanredni vidovi aktivnosti. Sprave za vežbanje se često mogu prilagoditi i onima, koji samo žele da se rekreiraju.

Vežbanje kod kuće ima svoje prednosti. Svako može da nabavi vijaču, elastične spravice za istezanje ili tegove. Na sobnom biciklu možete da vežbate i dok gledate televiziju. Postoje i video zapisi na YouTubu sa vežbama.

2 Pravilna ishrana

Neosporno je, da se u današnje vreme ljudi hrane neispravno, bez obzira gde žive. Unose preterano velike količine masnoća i šećera, hranu lošeg kvaliteta bogatu kalorijama, a siromašnu pravim hranjivim sastojcima. Obroci u toku dana su neredovni, loše raspoređeni ili preobimni. Pogrešno je misliti, da rak nastaje isključivo ako u organizam unesemo hranu koja sadrži karcinogene materije. Takva hrana je odgovorna za delić nastanka malignih oboljenja. Veću ulogu igra činjenica, da u organizam ne unosimo u dovoljnim količinama namirnice koje sadrže vlaknaste materije i bioaktivne materije poput antioksidanata, vitamina i mienrala, koje igraju važnu ulogu u prevenciji raka ili mogu usporiti njegov razvoj. Nastanak raka se ne može u potpunosti eliminisati ishranom, ali se može svesti na manju meru.

Saveti za prevenciju nastanka raka

Hranite se prvenstveno namirnicama biljnog porekla, sa puno raznovrsnog svežeg voća i povrća i uzimajte što manje prerađenu hranu bogatu skrobom i vlaknastim materijama. Osobama koje se pravilno hrane, dodaci ishrani u obliku kapsula i tableta najčešće nisu potrebni, jer oni sa tim neće dodatno smanjiti rizik od nastanka raka.

Preko cele godine jedite od 400-800 g raznovrsnog svežeg voća i povrća raspoređeno u 5 obroka na dan. Sokovi od svežeg voća su takođe zdravi, ali ne napravljeni u nutribullet i u sličnim aparatima.

Svakodnevno pojedite oko 600-800 g namirnica od raznih žitarica, mahunarke i bibčaste biljke. Birajte hranu koja je kratko i malo prerađena i ograničite unos rafiniranog šećera.

Izbegavajte alkoholna pića. Ona su manje stetna ako se konzumiraju povremeno i u umerenim količinama.

Izbegavajte ili svedeite na minimum konzumiranje crvenih mesa. Umesto njih jedite 500-1000 g ribe, životinjskog mesa ili neku divljač.

Ograničite uzimanje masne hrane, posebno one bogate životinjskim mastima. Koristite biljna ulja, ali i njih u ograničenim količinama.

Izbegavajte slana jela i svedite upotrebu kuhinjske soli na minimum. Hrana se može začiniti i začinskim ili aromatičnim biljkama (npr. origano).

Nemojte jesti kvarljivu hranu koja je stajala na sobnoj temperaturi, jer se u njoj razvijaju štetni mikroorganizmi. Hranu uvek držite u frižideru.

Izbegavajte dimljenu hranu. Konzumiranje mesa i riba pečenih na direktnoj vatri svedite na minimum. Bareno ili kuvano meso je mnogo zdravije.

Održavanje telesne težine je veoma važno. Ključ za održavanje normalne telesne težine je redovno vežbanje i pravilna ishrana. Fizička aktivnost je najbolji način sagorevanja kalorija. Ako telo ima veću mišićnu masu, odnosno ako je telo u dobroj fizičkoj kondiciji, sagoreva više kalorija čak i dok se sedi (bazalni metabolizam). Kontrolišite svoju telesnu težinu preko odeće koju nosite, ogledala, a ne preko vage! Ako se bavite poslom koji zahteva dugo sedenje, svakodnevno idite u brzu šetnju i vežbajte aktivno baren 3 sata nedeljno.

Pušenje je štetno za zdravlje i ako se rak pluća i bronha ne javlja kod svih pušača, ono je za tu vrstu raka najvažniji faktor rizika. Zato ako pušite ne bi bilo loše da posle 30. godine života idete preventivno na bronhoskopiju, naravno, to možete samo uraditi u nekoj privatnoj klinici na Vaš zahtev. Ne treba zaboraviti da je pušenje jedan od ključnih faktora rizika za infakrt.

Nemojte naći izgovor zašto ne možete da promenite stil života. Prvi korak je najteži (prvih 3 meseca), ali promenama i zdravim životnim stilom možete da sačuvate svoje zdravlje.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

1 • Pitanja i odgovori

  1. ana obradovic

    Postovani,
    molim vas, ako budete u mogucnosti, da prokomentarisete nalaz koji sam dobila uz RTG snimak karlice sa kukovima : …IA prostori oba zgloba kuka RTG bez signifikantnih promjena. U projekciji gornjeg okrajka desnog femura nepravilna ovalna promjena dijametra 60x30mm (KKxLL) intenziteta kosti, jasno ogranicena zonom osteoskleroze koja bi ddg mogla odgovarati egzostozi.
    Da li sam dobro razumjela da je egzostoza tumor i da moze biti i maligni? Da li se to vidi na RTG simku ili ne? Resava li se operacijom ? koliko je hitno preduzeti nesto?
    Kod ortopeda moram ici ali se dosta ceka na pregled , pa ce me do tada prilicno „paralisati“ strah i neznanje sta je u pitanju . Zato vas molim da mi pomognete .
    Unaprijed zahvalna,
    Ana Obradovic

Napišite Vaš odgovor/pitanje