Puls srca

Puls je ritmičko izbočenje zida krvnog suda koje nastaje zbog izbacivanja krvi iz srca u krvne sudove. On se najčešće utvrđuje palpacijom arterija. Mogu da se palpiraju sve dostupne arterije koje su površne i čija je podloga kost ili jači mišić. Ipak, najpogodnije su: a. radialis, a. temporalis, a. carotis communis i a. dorsalis pedis. Palpacijom se oseća promena volumena arterija koje prelaze iz ovalnog u kružni oblik. Za vreme sistole leve komore u arterije dolazi krv, puni ih i one postaju kružne. Za vreme dijastole pritisak u arterijama opada i one postaju ovalne. Ovo naizmenično širenje i skupljanje arterija kod zdravog čoveka odvija se ritmički. Kontrola pulsa je važna kod velikog broja oboljenja. Prilikom kontrole pulsa treba obratiti pažnju na: frekvenciju, punoću ili veličinu pulsa, tip pulsnog talasa i ritam pulsa.

Frekvencija pulsa

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Frekvencija pulsa predstavlja broj pulsnih talasa u jednom minutu. Broj srčanih akcija u minutu može se odrediti i upotrebom stetoskopa – postavljanjem na grudni koš ili iznad projekcije većih krvnih sudova. Sve više su u upotrebi i elektronski uređaju koji rade na baterije i koji na ekranu prikazuju zabeleženu vrednost.

Ubrzan i usporen puls

Pre određivanja pulsa bolesnik treba da bude miran najmanje 15minuta i da je psihički smiren. Kod zdrave odrasle osobe frekvencija pulsa normalno iznosi 60-90 otkucaja u minuti. Takav puls naziva se normokardni. Ako je broj otkucaja veći od 100, onda se takav puls naziva ubrzanim – tahikardni (pulsus frequens). Tahikardija se javlja u infektivnim bolestima, anemiji, krvarenju, hipertireoidizmu, neurozi, u srčanoj slabosti i dr. Porast telesne temperature za 1ºC povećava frekvenciju srčanog rada za 10 otkucaja u minuti – ovo se naziva febrilna tahikardija. Ako je broj otkucaja srca manji od 50 u minuti, onda se takav puls naziva usporen – bradikardni (pulsus rarus). Bradikardija je normalna pojava u snu, kod dobro utreniranih osoba i osoba koje rade teške fizičke poslove. Prati i neke bolesti kao što su grip, meningitis, tumori mozga, a može biti i medikamentno uslovljena.

Punoća ili veličina pulsa

Punoća ili veličina pusla predstavlja veličinu pritiska krvi na zidove arterija za vreme sistole i dijastole leve komore. Ako je taj pritisak visok, onda se takav puls naziva – pulsus magnus ili altus i sreće se kod bolesnika sa bradikardijom, u naporu i kod bolesnika sa aortnom insuficijencijom. Ako je pulsni talas nizak, naziva se pulsus parvus. Javlja se kod bolesnika sa srčanom slabošću, stenozom mitralnog i aortnog ušća i arterijske hipotenzije. Konačni puls (pulsus filiformis) je veoma mali i mek pulsni talas koji se prekida pri najnežnijem dodiru, a javlja se u kolapsu i šoknim stanjima.

Postoji nekoliko tipova pulsnih talasa. Ako se pulsni talas naglo menje i naglo pada naziva se pulsus celer. Ovakav puls nalazimo u aortnoj insuficijenciji, hipertireoidizmu i febrilnim stanjima. Pulsni talas koji se postepeno diže i spušta naziva se pulsus tardus. Javlja se kod arterijske hipotenzije ili kod stenoze aortnog ušća.

Ritam pulsa se određuje u odnosu na dužinu pauze između srčanih udara. Ako su te pauze vremenski iste, onda je puls pravilan – ritmičan, regularan. Ako su te pauze nejednake, ona je puls nepravilan – aritmičan, iregularan.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje