Za razliku od privremenih prepreka i smetnji, kontraindikacije srećom predstavljaju malobrojniju grupu, ali samim tim znače i apsolutnu zabranu dojenja.
Uglavnom se odnose na teške bolesti majke i njima uslovljenu terapiju:
- Maligna oboljenja, prvenstveno rak dojke
- Bolesti krvotvornih organa
- Teška oboljenja srca
- Teška oboljenja bubrega
- Bolesti jetre (ciroza, progresivni hepatitis)
- Nervna i duševna oboljenja
- Aktivna tuberkuloza
- Lues (nastao poslednje nedelje ili pred porođaj, jer u suprotnom dete ima kongenitalni sifilis)
- Teške akutne infektivne bolesti (trbušni tifus i sl.)
- HIV infekcija (sem u ugroženim područjima zemalja u zraviju, kada prestanak dojenja u poređenju s potencijalnom transmisijom bolesti znači gubitak svake šanse za život deteta)
- Infekcija varicella zoster virusom (7 dana pre i 7 dana nakon porođaja) zahteva izostanak dojenja do potpunog ozdravljenja majke, a novorođenče obavezno zaštiti specifičnim imunoglobulinom i vakcinom, uz pomno nadziranje.
- Primena lekova ili dijagnostičkih i terapeutskih radioaktivnih supstancija koje se izlučuju u mleko (citostatici, radiofarmaka, bromokriptin, cimetidin, hloramfenikol, tetraciklini, tiouracil itd.). Pojedini lekovi predstavljaju ograničenu kontraindikaciju, te u tom slučaju treba pomno razmotriti razloge njihovog propisivanja. Činjenica je da se lista apsolutno i relativno kontraindikovanih lekova neprestano povećava, s obzirom na to što je i broj visokougroženih trudnica i vantelesne oplodnje u porastu.
- Za sada ima vrlo malo poznatih kontraindikacija za dojenje koje su u vezi s detetom. Galaktozemija je najčešća, a pominju se i neke vrlo retke nasledne bolesti (fenilketonurija, aminoacidopatije).
