Pored osnovne hemijske klasifikacije, danas se veoma mnogo koristi i klasifikacija aminokiselina po karakteristikama rezidualne R grupe koje veoma mnogo utiču na karakteristike proteina koje grade određene aminokiseline. Po ovoj klasifikaciji aminokiseline se dele na:
- Aminokiseline sa nepolarnim (hidrofobnim) bočnim lancima
- Aminokiseline sa polarnim (hidrofilnim) bočnim lancima
- Aminokiseline sa kiselim bočnim lancima
- Aminokiseline sa baznim bočnim lancima
- Aminokiseline nastale posttranslacionom modifikacijom
- Nebelančevinske aminokiseline
1. Aminokiseline sa nepolarnim (hidrofobnim) bočnim lancima
U ovu grupu spadaju:
Glicin | Alanin | Valin |
Leucin | Izoleucin | Fenilalanin |
Triptofan | Metionin | Prolin |
Svaka od ovih aminokiselina ima nepolarne bočne lance zbog čega oni u vodenim rastvorima molekula proteina u koje su ugrađeni teže da se grupišu ka sredini molekule. Na ovaj način ostvaruju se uslofi za hidrofobne interakcije ovih grupa u unutrašnjosti molekule. Što znatno doprinosi učvršćivanju tercijarne strukture proteinskih molekula. Kada se ove aminokiseline nalaze u nepolarnom okruženju, na primer u membranama, nepolarne grupe se razmeštaju po površini molekule i ostvaruju interakcije sa lipidskim sastojcima tih struktura. U okviru ove grupe aminokiselina prolin ima posebne osobine jer njegova R grupa ima cikličnu strukturu koja igra važnu ulogu u formiranju fibrozne strukture kolagena.
2. Aminokiseline sa polarni (hidrofilnim) bočnim lancima
U ovu grupu spadaju:
Serin | Treonin | Tirozin |
Aspargin | Cistein | Glutamin |
Bočni lanci ovih aminokiselina nemaju električni naboj, ali su zbog prisustva pojedinih funkcionalnih grupa polarizovane molekule (dipoli kao voda). U serinu, treoninu i tirozinu to su polarne hidroksilne grupe koje mogu da grade vodonične veze, a bočni lanci asparagina i glutamina sarže po jednu karbonilnu i amidsku grupu koje takođe mogu da učestvuju u vodoničnim vezama. Cistein zbog prisustva sulfhidrilne grupe -SH može da gradu disulfidnu vezu sa drugom molekulom cisteina. Sve ove reakcije funkcionalnih grupa iz bočnih lanaca, stvaranjem pomenutih veza, imaju glavnu ulogu u stabilizaciji tercijarne strukture proteinskih molekula. Pored ovih interakcija, funkcionalne grupe iz bočnih lanaca mogu da budu mesta vezivanja i drugih jedinjenja, tako na primer za hidroksilnu grupu serina ili treonina može da veže fosfatna grupa, ili oligosaharidi pri sintezi glikoproteina.
3. Aminokiseline sa kiselim bočnim lancima
U ovu grupu spadaju:
Asparaginska kiselina | Glutaminska kiselina |
Bočne grupe ove dve aminokiseline su pri fiziološkim pH negativno naelektrisane, potpuno jonizovane kao donori protona, jer sadrže negativno naelektrisanu karboksilnu grupu COO–. Zbog toga se one obično nazivaju asparat i glutamat, da bi se naglasio njihovo naelektrisano stanje.
4. Aminokiseline sa baznim bočnim lancima
U ovu grupu spadaju:
Histidin | Lizin | Arginin |
Bočne grupe lizina i arginina su pri fiziološkim pH pozitivno naelektrisane, potpuno jonizovane kao akceptori protona, jer sadrže po dve pozitivno naelektrisane aminogrupe NH2+ odnosno NH3+. Histidin reaguje samo slabo kao baza i može da menja svoje naelektrisanje kada je ugrađen u polipeptidni lanac zavisno od karaktera okolnih aminokiselina. Ovo je važna osobina histidina koja doprinosi njegvoj ulozi koju igra u funkciji hemoglobina. Aminokiseline iz ove i prethodne grupe određuju naboj proteinskog molekula u koji su ugrađene, njegove acidobazne osobine i pokretljivost u električnom polju.
5. Aminokiseline nastale posttranslacionom modifikacijom
Ovde spadaju aminokiseline nastale od aminokiselina iz prethodnih grupa, tako što nakon ugradnje u polipeptidski lanac dolazi do njihove hemijske izmene (posttranslacione modifikacije). Tako na primer od aminokiselina lizina i prolina, uvođenjem hidroksilne grupe nastaju hidroksilizin odnosno hidroksiprolin. Prema tome, ove aminokiseline ne učestvuju u sintezi proteina iako se nalaze u njihovom sastavu. One ulaze u sastav svega nekoliko, iako veoma važnih, proteina kao što su kolagen i elastin. U ovu grupu spadaju i 3 metil-histidin, i γ-karboksi glutaminska kiselina kao i neke druge ređe aminokiseline.
Da li aminokiseline mogu da sadrze keto grupu?