Hipertrofija i atrofija mišića

Sadržaj članka objašnjava pojmove hipertrofije i atrofije mišićnih ćelija. Ukratko, u procesu hipertrofije dolazi do povećanja obima mišićnih ćelija, a u atrofiji dolazi do smanjenja obima mišića. Veliki broj čitalaca se pita da li dolazi i do povećanja broja mišićnih vlakana nakon dužeg treninga? Odgovor je NE ! Povećanje broja mišićnih vlakana se naziva hiperplazija, i najčešće je to patološki proces.

Hipertrofija mišića

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Za mišićnu ćeliju je karakterističan vrlo dinamičan metabolizam i vrlo brze promene u ćeliji pod uticajem funkcije. Povećanje obima mišića pod uticajem funkcije. Povećanje obima mišića pod uticajem fizičkog vežbanja se naziva hipertrofija. Hipertrofija mišića je povećanje njegovog obima koje se postiže samo na bazi zadebljanja mišićnih vlakana ali ne i na povećanju njihovog broja. Povećanje broja mišićnih ćelija se naziva hiperplazija. Postoje dve vrste hipertrofije: prolazna i hronična. Prolazna hipertrofija je najčešća i događa se u sportu. Kada se prestane sa treningom hipertrofija iščezava. Kod hronične hipertrofije i dugotrajnog treninga verovatno da se pored hipertrofije javlja i hiperplazija. Neki eksperimentalni podaci kod životinja (mace) pokazuju upravo to, da u toku treninga dolazi i do hiperplazije što kod čoveka do danas još nije dokazano. Za pojavu hipertrofije neophodno je zajedničko dejstvo tri faktora: trening, proteini putem ishrane i testosteron (muški polni hormon). Prvi vidljivi morfološki znaci hipertrofije počinju se javljati za oko 6 nedelja od početka treninga. Zadebljanje mišićnog vlakna a time i samog mišića može da pređe i preko 50% od prvobitne debljine čime se povećava i njegova snaga. Pojedine organele se povećavaju i za preko 120%. Količina krvi koja prolazi kroz mišić tokom opterećenja u odnosu na mirovanje i za preko 12 puta veća što je najveće povećanje protoka u komparaciji sa bilo kojim organom u organizmu. To se ostvaruje na račun izgradnje novih ili otvaranja već postojećih kapilara tokom dužeg trenažnog procesa. U hipertrofiji se povećava:

  • Sarkoplazma
  • Miofibrili
  • Mitohondrije
  • Sarkoplazmatski retikulum
  • Glikogen
  • Depo triglicerida (masti)
  • Prokrvljenost mišića

Mitohondrije su organele koje su vrlo osetljive na mnoge promene u ćeliji pa i na fizčko opterećenje. One se tokom treninga povećavaju po broju, po veličini i po gustini unutrašnjih kristi. Ako se zna da su svi procesi (Krebsov ciklus, oksidativna fosforilacija, ciklus pentoza, beta oksidacija i dr.) smešteni na unutrašnjoj membrani mitohondrija onda će njihovo povećanje na tri pomenuta načina značajno podići kapacitet ovih organela zaduženih za stvaranje energije aerobnim putem.

Atrofija mišića

Ako se mišić imobilizira, značajne promene će u mišiću nastupiti u toku nekoliko časova. Već nakon 6 sati sinteza proteina značajno opada što je početak atrofije mišića. Snaga mišića po nekim nalazima opada i do 2-3% dnevno. To je posledica ne samo zaustavljanja mišićne nego i nervnomišićne aktivnosti. Nakon prestanka imobilizacije povratak mišića na prvobitno stanje je relativno brz ali znatno sporiji od brzine atrofije.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

2 • Pitanja i odgovori

  1. Pingback: Sportsko srce • Budi zdrav, produži život.

Napišite Vaš odgovor/pitanje