Endoskopska dijagnostika i tretman se kroz istoriju ove discipline razvijao u okviru otorinolaringologije iako je u modernom vremenu ovom tehnikom ovladao i veliki broj drugih specijalnosti. Tako danas pulmolozi, grudni hirurzi i pedijatri koriste endoskopsu traheobronhoskopiju u dijagnostici i terapiji različitih patoloških stanja u plućima.
Prikaz određenih patoloških stanja ove regije biće iznet sa aspekta interesovanja otorinolaringologa.
Anatomija i fiziologija traheobronhalnog stabla
Dušnik (Trachea)
Glavni bronhi (bronchus principalis)
Vaskularizacija traheje i bronha
Limfotok
Fiziologija traheobronhalnog stabla
Respiracija
Refleksna funkcija
Fonatorna funkcija
Anatomija i fiziologija traheobronhalnog stabla
Dušnik (Trachea)
Dušnik se prostire od donje ivice krioidne hrskavice do njene račve, bifurkacije, u visini spoja manubrijuma i tela sternuma (angulus sterni Ludovici) na dva glavna bronha.
Kod dece je duži deo traheje smešten u vratu, a s godinama kako se larinks spušta tako vratni deo traheje biva sve kraći. Kod odraslih je dužine od 10 do 14 centimetara, kod dece oko 7 centimetara, a kod odojčadi oko 4 centimetara.
Širina traheje odraslog muškarca je oko 2 centimetara a prednje zadnji promer oko 1,5 centimetar.
Kod žena su dimenzije traheje oko pola centimetara manje.
Traheja ima 16 do 20 hrskavičavih poluprstenova koji nisu potpuno zatvoreni na zadnjem membranoznom delu traheje.
U tom delu, paries membranaceus, nalaze se glatka mišićna vlakna koja svojim kontrakcijama sužavaju lumen traheje. Conus elasticus larinksa prelazi preko krikoida u ligamentum anulare koji oblaže sve trahealne prstenove dajući elasticitet i pokretiljivost dušnika i njegovu mogućnost skraćenja i izduženja.
Zadnji zid traheje je u neposrednom kontaktu sa jednjakom.
Traheja je nešto ispod larinksa sužena usled pritiska štitaste žlezde, a ima još jedno suženje u grudnom delu usled pritiska arkusa aorte s leve strane arterije anonyme sa desne.
Histološki, zid traheje se sastoji od sluznice respiratornog tipa (jedan red prizmatičnih ćelija sa trepljama sa mnogo peharastih ćelija), podsluznice i fibromišićnog omotača koji oblaže hrskavičave prstenove. U podsluznici je tkivo bogato limfocitima, nalaze se mukozne i serozne žlezde koje produkuju sekret.
Ovaj sekret stvara „film“ sluzi koji omogućava pokrete cilija usmerene ka larinksu.
Glavni bronhi (bronchus principalis)
Histološki, iste su građe kao i taheja. Desni glavni bronh nastavlja pravac traheje, kraći je, ali šri od levog, dug dva i po centimetara a širog jedan i po centimetar, dok je levi duplo duži oko 5 centimetara i širine oko 1 centimetar.
Desni se odvaja pod uglom od oko 25 stepeni a levi bronh oko 60 stepeni.
Pravilni poluprstenovi traheje prelaze u manje pravilne glavnih bronha, a sa daljim grananjem ta pravinost nestaje i postaje manje hrskavičave pločice.
Od glavnih bronha odvajaju se lobarni, pa segmentalni bronhi do terminalnih broniola koje se završavaju alveolama.
Prizmatični respiratorni epitel bronhija prelazi u jednoslojni kubični epitel bronhiola.
Vaskularizacija traheje i bronha
Grančice gornje i donje tiroidne arterije daju glavnu vaskularizaciju traheje.
Karina i bronhi su vaskularizovani bronhijalnim arterijama koje idu direktno iz aorte.
Limfotok
U vratnom delu limfnu drenažu vrše paratrahealni i paratrahealni limfni čvorovi, u grudnom medijastinalni limfni čvorovi.
Inervacije
Inervacija traheje i bronha potiče od vegetativnog nervnog sistema.
Fiziologija traheobronhalnog stabla
Respiracija
Osnovna funkcija traheobronhalnog stabla je respiracija, odnosno transport vazduha do alveola tokom inspirijuma i evakuacija iskorišenog vazduha tokom ekspirijuma.
Vazduh prolaskom kroz uzan glotisni deo larinksa ulazi u traheju koja je šireg lumena, potom u desni i levi glavni bronh koji su svaki za sebe užeg lumena od traheje, ali zajedno njihov lumen je širi od lumena traheje. Na taj način se daljim grananjem ukupan lumen disajnog puta povećava a brzina protoka vazduha smanjuje.
Zaštitna funkcija, koja podrazumeva prečišćavanje, vlaženje i zagrevanje vazduha, obavlja se i u nižim delovima traheobronhalnog stabla.
Ona je nastavak iste funkcije koju obavlja nos, a koja se uz pomoć mukocilijarnog epitela nastavlja i u ovom delu sa smerom kretanja treplji prema larinksu.
Vazduh je u traheji konstantne temperature od 36 stepeni kod spolašnjih temperatura iznad nule.
Vlažnost vazduha u traheji dostiže 99 posto pri normalnom disanju.
Kod disanja na usta, nijedan od parametara vazduha koji se postiže disanjem na nos nije zadovoljen. Stoga se s pravom disanje na usta smatra insuficijentnim za normalnu funkciju čitavog respiratornog trakta.
Refleksna funkcija
Refleksna funkcija počiva na velikom broju tusigenih zona čijim podražajem dolazi do kašlja kojim se izbacuju strane materije.
Fonatorna funkcija
I traheja i bronhi učestvuju u rezonanciji što čini njihovu fonatornu funkciju.