Hymenolepis nana • Mala dečija pantljičara • Himenolepidoza

Hymenolepis nana (Himenolepis nana) je pantljičara koja se sreće širom sveta, uglavnom kod dece. Izaziva oboljenje koje se zove himenolepidoza. To je patuljasta pantljičara koja živi u tankom crevu i nema prelaznog domaćina (monoksena), već se larva i odrasli parazit razvijaju crevu čoveka. Morfologija Himenolepis nana je mala pantljičara, poseduje skoleks sa četiri pijavke i rostelum …

Dizenterična ameba (entamoeba histolytica)

Entamoeba dysenteriae parazitira u debelom crevu čoveka, odakle krvnim putem ili direktnim prodorom može dospeti do raznih organa i tkiva. Pojavljuje se u vegetativnom obliku (forma minuta i forma hystolytica) i u formi ciste. Put infekcije ovom protozoom je fekalno oralni. Opšte osobine ameba Osnovna karakteristika ameba je da imaju sposobnost stvaranja pseudopoda, koje im …

Clostridium perfringens

Clostridium perfringens je Gram-pozitivna, nepokretna bakterija. Za razliku od ostalih vrsta roda Clostridium, ova vrsta je aerotolerantna, može da raste na većini hranjivih podloga. Mikroorganizam dobro raste na temperaturi od 37ºC, ali je optimalna temperatura za rast 45ºC. U vegetativnom obliku bakterija je prisutna u gastrointestinalnom traktu životinja i ljudi, preko fecesa dospeva u spoljašnju …

Lepra (guba): Mycobacterium leprae

Lepra ili guba je hronično oboljenje niskog mortaliteta. Uzročnik ove bolesti je bakterija Mycobacterium Leprae. Bolest koja dovodi do fizičkih deformacija na koži i unakaženja bolesnika, i tako predstavlja veliki socijalni problem čovečanstva. Bacil lepre (Hansenov bacil) je otkriven u XIX veku, kao prvi dokaz da je neko oboljenje ljudi izazvano bakterijama. Nazvan je Hansenov bacil. …

Koprokultura: indikacije, priprema i rezultati

Test analize stolice na prisustvo bakterija, parazita ili gljivica koje uzrokuju infekciju na nivou gastrointestinalnog trakta se naziva koprokultura. Uzorak stolice se meša sa supstancom koja podstiče rast bakterija. Ukoliko se ne razvijaju test je negativan, a ukoliko dođe do razvoja bakterija test stolice je bio pozitivan. Ukoliko se dobije pozitivan rezultat testa rade se dodatne …

Infekcija

Infekcija (lat. inficere = uprljati, okužiti, otrovati) jeste skup poremećaja izazvanih prodiranjem u ljudski organizam patogenih mikroorganizama njemu stranih (heteroinfekcija) ili ređe, razvojem klica koje se nalaze normalno u organizmu (autoinfekcija). Uzročnici infekcije mogu biti bakterije, virusi, gljivice, protozoe i više organizvani paraziti. Ulazna vrata za ove mikroorganizme u humani organizam su respiratorni trakt, digestivni …

Corynebacterium

Rod Corynebacterium čine Gran-pozitivne, nepokretne, asporogene bakterije. Corynebacterium Diphtheriae je jedina patogena vrsta ovoga roda i uzročnik je difterije. Difterija je prototip toksemične bolesti. Primarne lezije su najčešće u ždrelu i nazofarinksu gde se stvaraju karakteristične pseudomembrane. Bacili difterije luče egzotoksin koji se sa mesta lokalne infekcije širi po organizmu, sprečava sintezu ćelijskih proteina, usled …

Haemophilus

Rod Haemophilus ( od grčkih reči αίμα – krv i φιλικός – prijateljski) obuhvata sitne Gram-negativne pleomorfne bacile, aerobne i fakultativno anaerobne. Njihova osobina je da za svoj rast zahtevaju faktore rasta koji su obeleženi sa X i V (neki oba, a neki samo jedan od faktora) što se koristi za njihovu identifikaciju. Oba faktora rasta nalaze …

Rod Yersinia

U ovom rodu nalazi se 11 vrsta, primarno patogenih za životinje, od kojih su tri značajne za čoveka: Ostale vrste mogu da zrokuju oportunističke infekcije čoveka.

Bacillus

Rod Bacillus čine Gram-pozitivni bacili koji u nepovoljnim uslovima stvaraju endosporu. Spora je manja od tela bacila i ne deformiše ga. U ovom rodu nalazi se 51 bakterijska vrsta. Za medicinu imaju značaj sledeće bakterije iz ovog roda: Sporama bakterija ovog roda vrši se biološka kontrola efikasnosti procesa sterilizacije i to:

Diphyllobothrium latum • Difilobotrioza • Rečna pantljičara

Diflobotrijum latum (lat. Diphyllobothrium latum) je najveća pantljičara (cestode) čoveka. Ona je najređa od svih pantljičara u našim krajevima. Odrasla pantljičara živi u tankom crevu čoveka, mačke, psa, svinje, goveda, a larva u ribama i račićima. Izaziva oboljenje difilobotriozu. Morfologija D. Latum je duga 1-12m ima oko 3000 proglotida. Na glavi se umesto kukica nalazi dorzalni …

Taenia solium • Svinjska pantljičara

Taenia solim ili svinjska pantljičara je pripadnik klase Cestoda. Pantljičara se kreće u svim krajevima sveta gde se jede termički nedovoljno obrađeno svinjsko meso. Nazvana je prema svinji iako u njoj parazitira samo u larvenom obliku. Čovek može biti i stalni i ređe prelazni domaćin. Oboljenja koja ova pantljičara izaziva su tenijaza (taeniosis) i cisticerkoza (cysticercosis). …

Pantljičare • Cestodes

Cestode ili pantljičare su klasa crva iz roda platihalmintes (pljosnati crvi). Dakle, to su pljosnati i segmentisani crvi. Telo im je izduženo, pljosnato, oblika trake ili vrpce, dugačko od nekoliko mm do nekoliko metara i pokriveno kutikulom. Odrasli crvi su beličaste ili žućkaste boje. Oni nemaju digestivni trakt, nego se preko kutikule hrane putem osmoze. …

Leishmania tropica

Parazit iz roda Leishmania,uzrokuje kožnu lišmanijazu ili orijentalni čir. Nešto je manji od Leishania donovani i slične patogeneze kao pomenuta leishmania. Kožna lišmanijaza je hronična ulceracija kože lokalizovana na licu, rukama i nogama. Zapaljenska zarišta na mestu ujeda imaju nekrotični centar i zapaljenske ivice. Bolest ima 3 stadijuma: čvorića, ulceracije, cicatrizacije. Prenosi se ubodom zaraženog nevida, …

Leishmania donovani • kala-azar

Parazit Leishmania donovani pripada rodu Leishmania, koji je otkriven davne 1903. godine od strane naučnika Donovana. Uzročnik bolesti pod imenom kala-azar, prevedeno na naš jezik značilo bi crna, smrtonosna bolest. Kod čoveka se parazit nalazi intracelularno (unutar ćelije) u makrofagima, polimorfonuklearima i endotelnim ćelijama. Parazit se u čoveku nalazi u formi amastigota, veličine 2-4 µm. Na mikroskopskom preparatu …

Rod Leishmania

Paraziti iz rod Leishmania su rasprostranjeni u celom svetu izuzev Australije i Antartika. To su intracelularni paraziti, protozoe iz porodice tripanozomida, one su paraziti krvi i tkiva raznih životinja (guštera, malih glodara i pasa) i nažalost čoveka. Žnačajne vrste za čoveka Za čoveka su značajne 3 vrste: Ove različite vrste mogu da daju iste kliničke manifestacije, …

Stafilokoke • Rod Staphylococcus

Stafilokoke (lat. staphylococcus) su gram pozitivne bakterije, loptastog su oblika i najčeće su raspoređene u vidu grozdastih formacija po čemu su i dobile ime (grčka reč staphylos – grozd). Nemaju flagele, ne stvaraju spore i fakultativno anaerobne su bakterije. Osnovna karakteristika koja omogućava brzo i lako razlikovanje od svih streptokoka jeste produkcija katalaze. Rod staphylococcus …

Q groznica – Coxiella burnetii

Uzročnik Q groznice je Coxiella burnetii. Bolest je dobila ime od strane australijskog doktora Edward-a Derrick-a koji je 1935. godine ferbrinu bolest sa nepoznatim uzrokom nazvao Q groznica (eng. Query fever). Morfološke osobine uzročnika Vrsta Coxiella burnetii iz roda Coxiella je fakultativno intracelularna bakterija. Mala, izrazito pleomorfna bakterija u obliku kokobacila ili bacila, manjih dimenzija od …

Bakterijske fimbrije (pili)

To su izrasline koje pokrivaju bakterije. Prave su, kraće od flagela i rigidne su. Sastavljene su od proteina pilina, helikalne strukture, koji ima osobine antigena. Nalaze se uglavnom kod Gram negativnih bakterija. Razlikuju se dva tipa pila, koji imaju različite funkcije: Pili mogu da izazivaju hemaglutinaciju – slepljivanje eritrocita.

Hlamidijalna infekcija novorođenčadi

Inkluzioni konjuktivitis novorođenčadi nastaje prolaskom kroz inficiranu vaginu majke. Ovaj tip konjuktivitisa se beleži kod 2% – 5% neonatusa, i obično se javlja 2-30 dana nakon rođenja. Posle inkubacije od 5 do 12 dana javlja se otok očnih kapaka, hiperemija i purulentni eksudat. Nelečena infekcija može potrajati i 12 meseci ostavljajući za sobom ožiljke na …

Klostridija – infekcija rana i mekih tkiva

Klostridije (lat. Clostridium) su bakterije široko rasprostranjene u prirodi. Lako dospevaju u ranu i izazivaju infekcije. U rani su prisutne različite vrste klostridija, npr. Clostridium tetani , ali i neke druge aerobne bakterije. Infekcije su podeljene prema težini na: Klostridijalnu mionekroza (gasna gangrena) Klostridijalna mionekroza je akutno oboljenje. Nastaje kada se povredi mišićno tkivo, a u …

Mikobakterioza – Oportunističke mikobakterije

Uslovno patogene vrste iz roda Mycobacterium su veoma rasprostranjene u čovekovoj sredini. Često su nazvane i atipične, jer su za razliku od M. Tuberculosis i M. Bovis apatogene za zamorče. Nakon inhalacije ili ingestije ovih mikroorganizama, dolazi do privremene ili stanlne kolonizacije respiratornog ili digestivnog trakta. Ove vrste se mogu naći i na površini kože. …

Borrelia – Povratna groznica (Borelija)

Rodu Borrelia pripadaju gram negativne spiralne bakterije. Prenose se vektorima, vašima i krpeljima. Uzročnici su povratnih groznica (Febris recurrens) i to: Povratne groznice – simptomi Epidemijski tip povratne groznice izaziva bakterija iz roda Borrelia – B. Recurrentis. Bakteriju prenosi bela vaš. Infekcija nastaje kad se zbog svraba pri ujedu vaši, češanjem i trljanjem zgnječi vaš i …

Leptospiroza

Bolest je dobila ime po njenom uzročniku, bakteriji Leptospira. Uzročnik leptospiroze – LeptospiraKako se prenosi?Patogeneza i simptomiDijagnozaLečenje Uzročnik leptospiroze – Leptospira Rod leptospira čine gram negativni spiralni bacili. Ovom rodu pripadaju dve vrste, leptospira interrogans (patogena vrsta) i leptospira biflexa (saprofitna vrsta). Na osnovu antigenskih osobina izdvojeno je preko 200 serotipova L. interrogans od kojih …

Sifilis (lues) – Treponema Pallidum

Sifilis (syphilis) ili lues je teška, hronična bolest, koja zahvata samo čoveka. Dominantan je seksualni put prenosa (95%). Može se preneti na drugi način i na drugo mesto na telu, ali veoma retko. Uzročnik sifilisa – Treponema pallidum Uzročnik ove teške bolesti je spiralna bakterija T. Pallidum iz roda Treponema. Mikroorganizam obavija kapsula od fibronektina, …

Trahom – Hlamidija u oku

Trahom predstavlja hornični keratokonjuktivitis izazvan Chlamydia Trachomatis-om. Bolest započinje kao folikularni konjuktivitis sa daljim proširenjem koji zahvata celu konjuktivu. Ako se bolest ne leči, javljaju se ožiljci na konjuktivi, abrazije kornee, ulceracije i oštećenje kornee i na kraju nastaje panus i gubitak vida. Infekcije su dominantne kod dece, koja su glavni rezervoar C.Trachomatis u endemskim …

Psitakoza – Chlamydia psittaci

Chlamydia psittaci (klamidija) je uzročnik psitakoze, bolest koja je prvi put zabeležena kod papagaja, i po tome je dobila ime. Chlamydia psittaciSimptomiDijagnozaLečenje infekcije Chlamydia psittaci Chlamydia pisttaci je gram negativna bakterija, pripada rodu chlamida-e. Ovaj mikroorganizam je uzročnik psitakoze, bolest koja je prvi put zabeležena kod papagaja, i po tome je dobila ime – pistakos …

Clostridium botulinum – Botulizam

Clostridium botulinum je Gram-pozitivna bakterija. Raste u anaerobnim uslovima. U nepovoljnim uslovima stvara sporu. Izaziva botulizam (botulus lat. kobasica), bolest nastaje usled dejstva neurotoksina koji se unosi hranom i izaziva mlitave paralize. Botulinumski toksin je jedan od najjačih bakterijskih egzotoksina. Postoje različiti tipovi ovih bakterija u zavisnosti od njenih antigenskih odlika (A, B, C, D, …

Clostridium tetani – Tetanus

Bakterija Clostridium tetani pripada grupi Gram-pozitivne bakterije. Raste u anaerobnim uslovima. Spore C. tetani su ubikvitarne. Bakterije kada dospeju u tetanigenu ranu, prelaze u vegetativni oblik i luče neurotoksin. Kod neimunizovanih osoba javlja se tetanus, oboljenje koje karakterišu spastične paralize mišića. Opšte osobine bakterije C. tetani je tanak, pokretan bacil. U nepovoljnim uslovima stvara sporu. …

Bacteroides fragilis

Bacteroides fragilis je bakterija koja izaziva infekcije najčešće kod ljudi. Opšte osobine bakterije To je nepokretna, Gram-negativna bakterija, sa zaobljenim krajevima. Ima moć stvaranja polisaharidne kapsule, dok ne može da stvara spore. B. fragilis je jedna od bakterija koja je rezistentna na žuč. tako da raste na žuč-eskulin hranjivoj podlozi na kome se može zapaziti …

Actinomyces – Aktinomikoza

Rod Actinomyces čine Gram-pozitivni anaerobni asporogeni bacili koji su deo normalne flore usne duplje, gingivalnog plaka, tonzilarnih kripti i genitalnog trakta žena. U humanoj medicini značajna vrsta je Actinomyces israelii, dok je od manjeg značaja Actinomyces naeslundii. Actinomyces israelii Actinomyces israelii je gram-pozitivan prav ili lako savijen bacil. Dužina varira od kratkih bacila do dugih …

Francisella Tularensis – Tularemia – Tularemija

Genetičari su utvrditi da vrsta Francisella tularensis sadrži tri tipa: F. tularensis tip tularensis, F. tularensis tip palearctica i F. tularensis tip novicida. Prva dva tipa izazivaju infekcije kod ljudi. F. tularensis tip tularensis (tip A) je jako virulentna bakterija, rasprostranjena predominantno u Severnoj Americi. F. tularensis tip palearctica (tip B) izaziva bolest sa blažom …

Bordetella pertussis – Veliki kašalj

Bordetella pertussis izaziva pertusis, oboljenje poznato pod imenom veliki ili magareći kašalj. B. pertussis je Gram-negativna, okrugla bakterija, obavijena tankom kapsulom. Ova bakterija je biohemijski slabo aktivna. Fermentuje samo glukozu i laktozu do kiseline bez gasa. Oksidaza je pozitivna, a test katalaze je varijabilan. Rod Bordetella sadrži termostabilne, somatse, O aglutinogene, zajedničke svim vrstama roda …

Brucella – Bruceloza

Rodu Brucella pripadaju male, nepokretne, Gram-negativne bakterije. Brucele su lokalizovane untar ćelija životinja i ljudi. Kod životinja izazivaju epizootske pobačaje, a kod ljudi septikemičnu bolest poznatu pod drugim nazivom talasasta, undulantna, maltska ili mediteranska groznica. Vrste koje pripadaju ovom rodu su B. abortus, B. melitensis, B. suis, B. canis, B. ovis i B. neotomae, a …

Haemophilus ducreyi

Haemophilus ducreyi je uzročnik polno prenosive bolesti, koja se naziva meki šankr ili ulcus molle. Većina oboljenja se javlja u toplijim predelima, među stanovništvom nižeg socioekonomskog statusa. To je sitna Gram-negativna bakterija, raspoređena u parovima, kraćim lancima ili grupicama. Za kultivisanje zahteva samo faktor X. Raste na podlogama za izolovanje gonokoka koje sadrže vitamine, minerale, …

Haemophilus influenzae

Bakterija Haemophilus infuenzae prvi put je izolovao Pfeifer 1892. godine, u sputumu obolelih od influence. Lokalizovana je na sluzokožama gornjeg respiratornog trakta, a infekcije izaziva, uglavnom kod dece, a ređe kod odraslih. Ovo je bakterija, a o virusu influenzae možete pročitati ovde. Opšte osobine bakterijeFaktori virulencijePatogenezaUloga imunitetaSimptomiBolestiDijagnozaLečenje Opšte osobine bakterije Pripadaju grupi Gram-negativnim bakterijama, asporogene …

Eikenella Corrodens

Predstavnik roda Eiknenella je E. corrodens. Radi se o malom probrirljivom, kapnoičnim Gram-negativnom bacilu. Kod 40-70% ljudi čine deo normalne flore usta i gornjih respiratornih puteva. Na ovoj lokaciji udružen je sa dentalnim i peridentalnim infekcijama, infekcijama oka, infekcijama glave i vrata (sinuzitis, apsces mozga, duralni i ekstraduralni emipiem, tiroidni apsces), pleuropneumonija, bakterijemija i endokarditis. …

Acinetobacter

Acinetobacter je aerobna, Gram-negativna bakterija. Prisutna je u zemlji i vodi, a povremeno se može izolovati sa kože, sluznica ili sekreta čoveka. Rod acinetobacter obuhvata sledeće vrste: A. baumanii, A. johnsonii, A. haemolyticus, A. calcoaceticus, A. junii, A. lwoffi i drugi. Najjčešće se izoluje A. baumanii. Klasifikacija Acinetobaktera može se izvršiti na saharolitičke i asaharolitičke …

Xanthomonas

Xanthomonas maltophilia ili Stenotrophomons maltophilia je ranije imao naziv Pseudomonas malthophilia. Ovaj bacil je široko rasprostranjen u prirodi. Bakterija je pokretna zahvaljujući svojim flagelama na jednom polu. Obično je oksidaza negativan, koristi lizin, DNAza pozitivan. Ima moć da fermentuje maltozu. Kolonije su na krvnom agaru rapave, zelenkaste boje i mirišu na amonijak. Može biti slabo …

Pseudomonas mallei – maleus

Psedomonas mallei izaziva maleus (sakagija, gunturača) oboljenje od kojeg oboljevaju konji i magarci, zatim se preko njih može preneti na čoveka. Kod ljudi je ovo oboljenje smrtonosno, a počinje kao ulceracija na koži ili sluzokoži sa limfangitisom i sepsom. Udisanje ovih mikroorganizma dovodi do primarne pneumonije. Oboljenje se retko javlja. Pseudomonas mallei je jedina nepokretna …

Pseudomonas Pseudomallei – Melidoza

Pseudomonas pseudomallei izaziva endemsko oboljenje melidozu. Bakterija se može naći u zemlji, vodi, pirinču, povrću i glodarima, odakle se prenosi na ljude izazivajući teško oboljenje sa visokim procentom smrtnosti. Mikroorganizmi prodiru kroz oštećenu kožu, a moguć je unos oralnim putem i udisanjem. Pseudomonas pseudomallei je mali, pokretan, aeroban, Gram-negativni bacil. Raste u prisustvu različitih organskih komponenti …

Pseudomonas aeruginosa

Pseudomonas aeruginosa je otkrivena 1872. godine (Schroeter) i nazvan Bacillus pyocyaneus. Veoma je otporna bakterija, uzročnik infekcija (urinarnih, opekotina, pneumonija, rana, sepse) obično kod osoba sa oslabljenim imunim sistemom. Živi u slobodnoj prirodi, najčešće u zemlji i površinskim vodama. Može da kolonizuje digestivni trakt ili druge regione kao oportunista. Bakteriju karakteriše produkcija dva egzopigmenta: piocijanina …

Rod Pseudomonas – bakterije

Rodu Pseudomonas pripadaju otporne, Gram-negativne, nefermentujuće bakterije. Ove bakterije ne pripadaju tzv. crevnim bakterijama. Najčešće su prisutne u slobodnoj prirodi, a u oko 10% ljudi se mogu naći u sastavu fiziološke mikroflore. Za medicinu je najznačajniji Pseudomonas aeruginosa, uzročnik raznovrsnih infekcija ljudi i čest etiološki agens intrahospitalnih infekcija. Pored fluorescentne grupe pseudomonasa u kojoj je P. …

Campylobacter

Vrste bakterija koje danas pripadaju rodu Compylobacter otkrivene su 1909. godine od strane MacFadyean i Stockmann. Danas je rod Compylobacter svrstan u porodicu Compylobactericeae. U ovaj rod smešteno je više vrsta i podvrsta ali njegova definitivna klasifikacija još nije završena. Medicinski značajne vrste su: C. jejuni, C. fetus subspecies fetus, C. coli, C. lari i …

Plesiomonas shigelloides

Plesiomonas shigelloides je jedina vrsta roda Plesiomonas. Prirodno boravište ove bakterije su površinske vode i zemlja, a često mogu biti inficirane hladnokrvne životinje (žabe, zmije, kornjače). Čovek se inficira ingestijom kontaminirane hrane. Morfološki, to je Gram-negativni bacil raspoređen pojedinačno, u parovima i kratkim lancima. Pokretan je bacil. Optimalna temperatura potrebna za rast iznosi 30ºC. Oksidaza …

Aeromonas

Bakterije koje pripadaju rodu Aeromonas su Gram-negativni pokretni bacili, mada neke vrste mogu imati oblik kokobacila ili filamenta. Mesto boravka ovih mikroorganizma je slatka voda, mada se mogu naći čak i u hlorisanoj i destilovanoj vodi, a povremeno i u morskoj. Takođe kao mesto boravka može biti hrana, zemlja, a povezane su sa oboljenjima hladnokrvnih …

Vibrioni – izvor zaraze na obali

Vibrio parahemolyticusV.parahemolyticus – bolestiVibrio vulnificusVibrio mimicusVibrio hollisae i Vibrio fluvialisVibrio alginolyticusVibrio damsela Vibrio parahemolyticus V. parahemolyticus je halofilna bakterija koja izaziva akutni gastroenteritis vezan za ingestiju kontaminirane morske hrane (sveža riba, školjke). Oboljenje se javlja sporadično ili u vidu epidemija duž priobalnih područja širom sveta. Morfološki je mikroorganizam sličan V. cholerae. V.parahemolyticus – bolesti Bolest počinje …

Vibrio Cholerae serogrupa O139

Serogrupa O139 prvi put je identifikovana kao uzročnik klasične kolere 1992. godine u Indiji, da bi godinu dana kasnije, epidemijski zahvatila azijsi kontinent. Sličnost serogrupe O139 sa klasičnom grupom O1 Vibrio cholerae serogrupa O139 je neaglutinišuća O1 serogrupa, koja izaziva epidemijsku koleru. Mikroorganizam produkuje kolera toksin koji je identičan toksinu V. cholerae serogrupe O1, takođe …

Vibrio cholerae – Kolera

Vibrio cholerae je Gram-negativan bacil, oblikom podseća na zarez. Ima moć kretanja uz pomoć jedne polarno postavljenje flagele. V. cholerae raste na temperaturi od 37ºC i pri veoma visokom pH (8,5-9,5). Patogeneza bolesti Mikroorganizmi dospevaju duboko u zidove creva i prodiru u mukus zahvaljujući svijim faktorima virulencije. V. cholerae produkuje jak termolabilni enterotoksin. To je polimerni …

Proteus, Morganella, Providencia

Rodove Proteus, Morganella, Providencia čine Gram-negativni bacili, izrazito pokretni zahvaljujući prisustvu peritrihijalnih flagela. Široko su rasprostranjeni u prirodi. Nalaze se u zemlji, otpadnim vodama i materijama i veoma često u intestinalnom traktu ljudi i životinja. Zauzimaju značajno mesto među bakterijama koje učestvuju u razgradnji organskih materija. U rodu proteus nalaze se vrste: P. mirabilis, P. …

Klebsiella pneumoniae

Predstavnici Klebsiella roda su Gram-negativni bacili, nepokretni sa izraženom kapsulom. Široko su rasprostranjeni u prirodi, nalaze se u zemlji, vodi kao i u intestinalnom traktu ljudi i životinja. Značajni su uzročnici oportunističkih infekcija naročito u bolničkim ustanovama u kojima su najčešće prisutni multirezistentni sojevi. U ovom rodu nalaze se četiri vrste: Klebsiella pneumoniae sa podvrstama …

Enterobacter

Pripadnici roda Enterobacter široko su rasprostranjeni u prirodi. Nalaze se u vodi, zemlji, otpadnim vodama, na biljkama i u intestinalnom traktu ljudi i životinja. Uzročnici su oportunističkih infekcija, najčešće u bolničkim uslovima, naročito u odeljenjima intezivne nege i urologije. E. cloacae i E. aerogenes najčešće su izolovane vrste iz kliničkih uzoraka kao uzročnici infekcija urinarnog …

Citrobacter

Bakterije ovog roda prisutne su u zemlji, vodi, otpadnim vodama, hrani i kao deo normalne flore u intestinalnom traktu ljudi i životinja. Najčešće se izoluju iz urina, sputuma, briseva, rana, likvora i krvi kao uzročnici oportunističkih i sekundarnih infekcija. Od 11 vrsta za humanu medicinu značajni su C. diversus (C. koseri, levinea malonatica),C. freundii i …

Yersinia Pseudotuberculosis

Ova vrsta je po svojim morfološkim, kulturelnim i biohemijskim osobinama slična bakteriji Y. enterocolitica. U prirodnim uslovima izaziva oboljenja raznih vrsta glodara,a retko infekcije čoveka koje se obično manifestuju kao enterokolitis ili limfadenitis mezenterijalnih limfnih žlezda, koji može da liči na tuberkulozu. Prvi klinički znaci (povišena temperatura i abdominalni bol) mogu da imaju akutni apendicitis. …

Yersinia Enterocolitica

Ova bakterija je sve do sedamdesetih godina prošlog veka smatrana za nevažnog oportunistu digestivnog trakta. Danas se zna da ona izaziva dijarejni sindrom, ali i čitav niz sekundarnih manifestacija. Faktori virulencije Virulentni sojevi produkuju invazin (protein značajan za vezivanje i ulazak bakterija u ćelije domaćina) i enterotoksin sličan termostabilnom enterotoksinu E. coli. Značaj ovih faktora …

Yersinia Pestis – Kuga

To su sitni Gram negativni kokobacili, koji se često boje bipolarno. Nepokretni su, asporogeni, najčešće poseduju kapsulu. Imaju moć razlaganja ugljenih hidrata do kiseline bez gasa. Na osnovu biohemijskog ispitivanja razlikuju se vrste u okviru roda Yersinia, a u okviru vrste Y. pestis biotipovi. Antigenska građa je kompleksna i još uvek nedovoljno poznata. Sveže izolovani …

Shigella (Šigela) – Dizenterija

Shigella su Gran-negativni, strikno patogeni mikroorganizmi koji izazivaju bacilarnu dizenteriju. Genus Shigella spada u porodicu Enterobacteriaceae. Sh. Dysenteriae Sh. Flexneri Sh. Boydii Sh. Sonnei Patogeneza bolesti Kako se prenosi? Simptomi Otpornost bakterije Dijagnoza Lečenje Podela Na osovu biohemijskih osobina i antigenske građe ovaj rod se deli u četiri podgrupe. Sh. Dysenteriae (podgrupa A). Po biohemijskim …

Escherichia Coli – Dijareja

Akutna dijarejna oboljenja su problem u svim zemljama širom sveta, a naročito u zemljama u razvoju. Po učestalosti, ova oboljenja su na drugom mestu, odmah iza respiratornih, svakog dana 200 miliona ljudi boluje od dijareje, a svakog minuta umire desetoro dece mlađe od 5 godina. Na osnovu faktora virulencije i mehanizma dejstva, ove enteroviruentne ešerihije …

Escherichia coli – van crevne infekcije

Escherichia coli može da dovede do infekcije urinarnog trakta, sepse i meningitis novorođenčadi. Takođe mogu izazvati infekcije žučne kese, apendicitis, peritonitis i dr. Ove vrste ešerihije imaju brojne osobine i faktore virulencije koje ešerihije normalne flore čoveka ne poseduju. Infekcije urinarnog traktaSepsaMeningitis kod bebaOtpornost bakterijeBakteriološka dijagnozaLečenjeZnačaj higijene Infekcije urinarnog trakta Najčešći uzročnik infekcije urinarnog trakta …

Porodica Enterobacteriaceae

Mnogobrojni članovi porodice enterobacteriaceae su Gram-negativni, fakultativno anaerobni štapići. Široko su rasprostranjeni u prirodi, nalaze se kao deo normalne flore intestinalnog trakta čoveka i životinja, a mogu izazvati i brojna oboljenja. Dužina štapića je 1,0 do 6,00 mikro metara. Mogu biti pokretni, kada imaju peritrihijalne flagele, ili nepokretni. Mnogi poseduju pile. Ne stvaraju spore. Neke …

Moraxella

Vrste iz roda Moraxella su Gram-negativni kokobacili ili bacili. Njihova morfološka sličnost sa najserijama i pozitivna reakcija oksidaze rezultira u ponekad pogrešnoj identifikaciji kao bakterijama iz roda Neisseria. Od najserija se razlikuju po nemogućnosti fermentovanja ugljenih hidrata i produkciji DN-aze. Vrste iz roda Moraxella su deo fiziološke flore gornjeg respiratornog trakta i povremeno izazivaju respiratorne …

Neisseria meningitidis (meningokok)

Neisseria meningitidis (meningokok) je Gram-negativan diplokok oblika kafe. PatogenezaBolestiDijagnozaImunost bakterijeLečenje[/li]EpidemiologijaPrevencija Patogeneza Meningokok izaziva isključivo humane infekcije. Bakterija se normalno nalazi na slizokoži gornjeg respiratornog trakta bez izazivanja simptoma kod 5-30% zdravih odraslih osoba i dece. Iz nazofarinksa može dospeti u krv izazivajući bakterijemiju, meningokoknu sepsu i meningitis. Prvi korak u nastajanju infekcije je vezivanje meningokoka …

Neisseria gonorrhoeae bakterija

Neisseria gonorrhoeae je Gram-negativan diplokok, bubrežnog oblika. Ova bakterija izaziva infekcije isključivo u urinarnom traktu – gonoreju. Patogeneza i simptomi Gonokok napada sluzokože urogenitalnog trakta, oka, rektuma, i ždrela izazivajuci akutnu supuraciju, posle cega slede hronicna inflamacija i fibroza. Kod muškarca izaziva gnojni uretritis mada infekcija može poticati i asimptomatski. Ukoliko se infekcija ne prepozna …

Difteroidni bacili – difteroidi (Corynebacterium)

Rod Corynebacterium broji puno članova koji se zajedničkim imenom nazivaju difteroidni bacili. To su C. pseduodiphthericum s. hofmani, C. diphteriae var.ulcerans, C. xerosis, C. renale, C. minutissimmum, C. pseudotuberculosis, C. pyogenes, C. haemoliticum, C. jeikeum i C. kutscheri (JK grupa). Samo neki od pobrojanih difteroida imaju značaja u medicini. C. pseudodiphtericum C. pseudodiphtericum (hofmani), i …

Corynebacterium Diphtheriae – Difterija

Rezervoar i izvor zaraze kod difterije je čovek, bolesnik ili kliconoša. Infekcija se prenosi kapljično ili direktnim kontaktom. Difterija se retko može preneti korišćenjem nepasterizovanog kravljeg mleka. Patogenost za ljude Difterija je lokalna infekcija udružena sa toksemijom. Najčešća lokalizacija difterije je u ždrelu i na krajnicima – difterijska angina, ređe u nosu, na vežnjači oka, …

Helicobacter pylori • Heliko bakterija simptomi i lečenje

Infekcija izazvana bakterijom Helicobacter Pylori (H. Pylori) predstavlja najčešći uzrok želudačnog i duodenalnog čira, a ponekad može biti uzrok i neulcerične dispepsije. Dijagnoza infekcije se može postaviti analizom krvi, stolice ili biopsijom. Terapija je u trajanju od nedelju dana i obično obuhvata kombinaciju lekova, dva antibiotika i supresore želudačne kiseline. Šta je H. pylori? Naime, …

Erysipelotrix rhusiopathiae – erysipeloid

Erysipelotrix rhusiopathie je Gram-pozitivan nepokretan bacil, bez kapsule i spore. Kultiviše se u mokroaerofilnim uslovima. Bakterija u prirodi i klinička slika kod čoveka E. rhusiopathieae se kao komensal nalazi kod domaćih i divljih životinja, ptica i riba. Svinje obolevaju od erizipeloida. Infekcije ljudi su retke, najčešće se viđa erizipeloid, i od njih dolazi u profesionalnom …

Listerioza – Listeria monocytogenes

U rodu Listeria se nalazi više bakterijskih vrsta, ali samo Listeria monocytogenes ima značaja u medicnini, jer je uzročnik listerioze, oboljenja ljudi i životinja. Faktori virulencije Listerija luči listeriolizin O, protein koji ima hemolitičku aktivnost. Najznačajniji je faktor virulencije L. monocytogenes i odgovoran je za destrukciju fagolizouomalne membrane. L. monocytogenes je fakultativno intracelularni mikroorganizam. Internalin …

Bacillus cereus

Bacillus cereus nalazi se svuda u prirodi kao Gram-pozitivna bakterija. Simptomi B. cereus najčešće izaziva alimentarne intoksikacije (trovanje hranom). Dominantna klinička slika za emetični oblik je gađenje i povraćanje, ima kratku inkubaciju od 4 sata. Za pojavu simptoma odgovoran je termostabilni toksin. Ovaj tip intoksikacije je najčešće vezan za hranu koja se sprema od pirinča. Dijareja kao …

Bacillus anthracis – Antraks

Bacillus anthracis je Gram-pozitivan, nepokretan dugačak bacil, koji izaziva antraks (prostrel, bederenicu, crni prišt), bolest biljojeda koja kod životinja ima akutni tok i letalni ishod. Antraks je tipična zoonozoa. Bolest se retko javlja kod ljudi. Najčešći je kožni antraks, zatim crevni i plućni. Sva ti oblika mogu preći u antraksnu sepsu. Spore antraksa su potencijalno moćno …

Enterococcus Faecalis i Faecium

Rodu enterococcus pripadaju više vrsta, ali su dve najčešće: E. Faecalis i E. Faecium. Ove vrste se čine deo normalne flore intestinalnog i bilijarnog trakta, a u malom broju mogu se naći i u usnoj duplji, vagini i uretri muškarca. Faktori virulencije ovih predstavnika nisu dovoljno poznate. Enterokoke poseduju citolizin, agregacionu supstacu, feromone, želatinozu i …

Bacillus subtilis

B. subtilis pripada rodu Bacillus, kao Gram-negativna bakterija. Pokretna je bakterija sa sporom koja je položena centralno ili supterminalno. Spore B. subtilis-a su ubikvitarne, nalaze se slobodno u prirodi, povrću, mleku, kobasicama. B. subtilis je deo normalne mikroflore čoveka. Međutim, B. subtilis može izazvati neke oportunističke infekcije. Npr. sepsu kod imunokompromitovanih bolesnika i konjuktivitis kod osoba …

Streptococcus viridans

Streptococcus viridans su alfa hemolitičke i anhemolitičke vrste roda Streptococcus, od kojih većina predstavlja deo normalne flore gornjih partija disajnih puteva. Nazivaju ih i oralne streptokoke. Mogu se naći i u digestivnom i urogenitalnom traktu zdravih osoba. Mogu se naći i u digestivnom i urogenitalnom traktu zdravih osoba. Vrste koje se najčešće izoluju su: S. …

Streptococcus pneumoniae

S. pneumoniae je jedan od vodećih uzročnika bakterijskih infekcija respiratornog trakta i meningitisa kod ljudi. Klinička slika – simptomiEpidemiologijaDijagnozaLečenje i prevencija Streptococcus viridansStreptococcus pyogenesStreptococcus agalactiae Klinička slika – simptomi U prošlosti je Streptococcus pneumoniae bio glavni uzročnik bakterijske, lobarne pneumonije. U današnje vreme pneumokok znatno češće izaziva zapaljenje srednjeg uha i konjuktiva i sinuzitise. Jedan je od …

Streptococcus pyogenes

Ukoliko je soj streptococcus pyogenes virulentniji ili je domaćin osetljiv (mala deca, imunodeficijentne osobe, hronični bolesnici, …) dolazi do razvoja znatno invazivnih oboljenja. Može doći do infekcije bilo kog organa ili sistema – meningitis, pneumonia, osteomyelitis, arthitis, erysipelas, puerperalna sepsa, infekcija rana, fasciitis necroticans… Materijal za dijagnostiku infekcije izazvanih streptokokama veoma je raznovrstan i zavisi …

Streptococcus agalactiae

Streptococcus agalactiae (BHS grupe B) je mnogo godina bio poznat kao uzročnik mastitisa kod krava. Najznačajnija oboljenja koja izaziva kod ljudi jesu teške infekcije novorođenčadi. Klinička slika – simptomi Grupa B streptokoka izaziva teške oblike infekcija novorođenčadi. Javlja se u dva klinička oblika, sa ranim i kasnim početkom bolesti. Oboljenje sa ranim početkom nastaje tokom …

Akutna reumatska groznica (ARG)

ARG se karakteriše inflamatornim promenama na srčanim zaliscima, zglobovima, krvnim sudovima i supkutanom tkivu. Postoji više teorija o nastanku ove bolesti. Hipoteza o autoimunoj reakciji je najšire prihvaćena i po njoj oštećenje tkiva nastaje kao posledica unakrsne reakcije antitela sintetisanih na pojedine antigene Streptococcus pyogenes-a i tkiva domaćina. Postoje tzv. „reumatogeni“ sojevi piogenog streptokoka koji češće …

Akutni glomerulonephritis

Pojava predstavlja akutnu inflamaciju glomerula bubrega, praćenu edemom, hipertenzijom, hematurijom i proteinurijom. Nastaje desetak dana posle preležane kožne infekcije S. pyogenes-om, kao posledica formiranja imunih kompleksa između antigena streptokoka i antitela, a potom i njihovim taloženjem na bazalnoj membrani glomerula bubrega. Inflamacija nastaje usled aktivacije sistema komplementa. Smatra se da postoje tzv. „nefrogeni“ sojevi beta …

Staphylococcus saprophyticus

Staphylococcus saprophyticus je široko rasprostranjen u spoljašnjoj sredini. Kao i ostale koagulaza-negativne stafilokoke, može da kolonizuje kožu i pojedine sluzokože. Utvrđeno je da ima sposobnost izazivanja oportunističkih infekcija, ali znatno ređe od Staphylococcus epidermidis-a. S. saprophyticus ima izražen afinitet za urinarni trakt. Kolonizaciju urinarnog trakta ostvaruje pretežno kod mladih seksualno aktivnih žena i ona u većini …

Lečenje stafilokoknih oboljenja (staphylococcus)

Tokom nekoliko poslednjih decenija kod stafilokoka je registrovana rezistencija na gotovo sve antibiotike. Zbog toga ja najbolje da se terapija stafilokoknih oboljenja određuje na osnovu rezultata antibiograma, a u slučaju teških oboljenja izazvanih multirezistentnim sojevima stafilokoka preporuka je da se koriste kombinacije antibiotika sa sinergističkim dejstvom.

Staphylococcus aureus

Staphylococcus aureus je gram-pozitivna bakterija, loptastok oblika. Ime je dobila po karakterističnom pigmentu koji joj daje zlatno žutu boju. Poseduje veliki broj faktora virulencije koji mu omogućava veliku prodornost, uništavanje tkivnih elemenata, izazivanje zapaljenske rekacije, intoksikaciju organizma domaćina i izbegavanje dejstvu imuniteta. Zahvaljujući tome, u stanju je da izazove oboljenja gotovo svih organa i tkiva čovečijeg organizma. Bolesti Stafilokokno trovanje …

Staphylococcus epidermidis

Staphylococcus epidermidis je tipičan predstavnih oportunističkih bakterija. Dobro je prilagođen na parazitski način života i lako kolonizuje gotovo sve dostupne regije čovekovog organizma ulazeći u sastav fiziološke mikroflore. Ima znatno manju virulenciju od Staphylococcus aureus-a i sa domaćinom formira uravnotežnu perzistentnu asocijaciju. Zbog toga je relativno često prisutan u različitim kliničkim uzorcima kao kontaminant. Pored …

Antibiogram

Da bi doneo pravu odluku o terapiji određene infekcije kliničar mora znati na koje antimikrobne lekove (antibiotike) je izolovani mikroorganizam osetljiv. Ispitivanje osetljivosti mikroorganizma na antibiotike i hemioterapeutike in vitro naziva se antibiogram. Tehnike koje se koriste u laboratorijama za dobijanje podataka o osetljivosti bakterija na antimikrobne lekove su: Tumačenje rezultata antibiograma Bakterije su prema …

Uzorkovanje kliničkog materija iz gastrointestinalnog trakta

Želudačni sadržaj i ispirak želucaFecesRektalni bris Želudačni sadržaj i ispirak želuca Uzorak uzeti ujutro pre jela i dok je pacijent još u krevetu. Uvesti nazogastričnu sondu kroz usta ili nos do želuca. Isprati sa 25 do 50ml hladne, sterilne, destilovane vode. Prikupiti uzorak u sterilni kontenjer. Transport do 15 minuta na sobnoj temperaturi. Za dokazivanje …

Uzimanje i slanje materijala za bakteriološki pregled

          Etiološka dijagnoza zaraznih oboljenja može da se postavi na osnovu izolacije i identifikacije uzročnika iz kliničkog uzroka (bakteriološka, parazitološka, mikološka dijagnoza) ili dokazivanjem prisustva specifičnih antitela (serološka dijagnoza).          Neophodna je saradnja kliničara i mikrobiologa, jer je klinička dijagnoza ta koja određuje vrstu bolesničkog materijala koji će …