Rodu Brucella pripadaju male, nepokretne, Gram-negativne bakterije. Brucele su lokalizovane untar ćelija životinja i ljudi. Kod životinja izazivaju epizootske pobačaje, a kod ljudi septikemičnu bolest poznatu pod drugim nazivom talasasta, undulantna, maltska ili mediteranska groznica. Vrste koje pripadaju ovom rodu su B. abortus, B. melitensis, B. suis, B. canis, B. ovis i B. neotomae, a za čoveka su patogene prve 4 vrste. Bakterije ovog roda nemaju sposobnost stvaranja spore. Pripadaju aerobnim bakterijama, koje dobro rastu u prisustvu 5-10% ugljen dioksida, pri optimalnom pH 6,8.
Patogeneza bolesti
Simptomi[/li] [li]Kako se prenosi?
Dijagnoza
Lečenje bakterije
Prevencija
Patogeneza bolesti
Iako B. melitensis izaziva brucelozu koza, B. suis brucelozu svinja, B. abortus bolest goveda, a B canis pseću brucelozu, sve mogu inficirati različite životinje, a patogene su i za ljude.
Glavni faktori virulencije brucela su endotoksin i proteini spoljašnje membrane ćelijskog zida. B. melitensis je najvirulentnija vrsta, izaziva akutne infekcije, a klinička slika je teška. B. canis, B. abortus i B. suis izazivaju infekcije podmuklog toga, ali su simptomi blaži, a komplikacije ređe.
Brucele ulaze u organizam putem intestinalnog trakta, sluzokoža i kože i ulaze u limfne čvorove, a zatim putem limfe i cirkulacije dospevaju u različita tkiva i organe. Nakon fagocitoze od strane imunih ćelija neke bakterije bivaju uništene, dok druge nastavljaju da se razmnožavaju unutar fagocitnih ćelija. Periodično oslobađanje bakterija i bakterijskih komponenti iz fagocitnih ćelija ima za posledicu hematogeno širenje uzročnika u druga tkiva i organe i skok temperature.
Organizam na infekciju brucelom reaguje kasnom preosetljivošću. Sekundarne lezije tkiva su mnogo značajnije od primarnih. U parenhimatoznim organima, koštanoj srži, endokardu i drugim tkivima i organima nastaju granulomi, a ponekad i apscesi. Iz ovih žarišta brucele mogu ponovo dospeti u krv i izazvati sekundarnu septikemiju. Granulomi se sastoje od epitelnih ćelija i džinovskih ćelija s centralnom nekrozom i perifernom fibrozom. Relapsi i rekurencije su obuzdani do određenog stepena ravnotežom između virulencije mikroorganizama i ćelijskog imunskog odgovora.
Simptomi
Period inkubacije traje od jedne do šest nedelja, a zavisi od vrste, broja i ulaznih vrata infektivnog agensa, kao i od imunskog statusa organizma domaćina. Početak bolesti može biti podmukao ili nagao, a simptomi i znaci nisu karakteristični. Javljaju se osećaj nelagodnosti, groznica, slabost, mialgija i artralgija. Temperatura raste u popodnevnim satima, a pada u toku noći uz obilno znojenje (undulantna temperatura). Limfni čvorovi, jetra i slezina (splenomegalija) su uvećani, takođe je prisutna leukopenija i limfocitoza. Bez terapije bolest može trajati od tri meseca do godinu dana. Bruceloza može spontano da se zaleči ili da pređe u hroničnu formu. Kod 10-15% bolesnika mogu se razviti komplikacije: artritis, sakroilitis, encefalitis, meningitis, intersticijalna pneumonija, enterokolitis, hepatitis, epididimitis, orhitis, endokarditis, miokarditis, hematološki poremećaji i kožne promene. Bruceloza je kod gravidnih životinja praćena pobačajem jer posteljica i plodovi ovojci sadrže eritritol, faktor rasta za brucele. Humana placenta ne sadrži ovu supstancu.
Kako se prenosi?
Bruceloza je zoonozoa od koje najčešće profesionalno obolevaju veterinari, laboratorijski radnici, pastiri, farmeri i mesari. Izvor infekcije su zaražene kože, ovce, goveda, svinje, konji, psi i ptice. Infekcija nastaje nakon konzumiranja mesa, nepasterizovanog mleka i mečnih proizvoda, pri kontaktu sa ekskretima i tkivima zaražene životinje ili udisanjem aerosola. Brucele prodiru kroz sluzokožu digestivnog i respiratornog sistema, konjuktivu ili oštećenu kožu. Bruceloza je rasprostranjena širom sveta i ne prenosi se sa čoveka na čoveka.
Dijagnoza
Za izolovanje brucela uzimaju se od bolesnika krv, koštana srž, sadržaj apscesa, bioptat jetre i slezine, pleularni eksudat, punktat zglobova i žlezda, likvor i urin.
Brucele se mogu dijagnostikovati samo u akutnoj fazi bolesti ili u toku njene aktivacije. Akutni serum se mora uzeti što pre, a rekonvalescentni za 14 do 21 dan.
Lečenje bakterije
Terapija ima za cilj da izleči akutnu bolest, spreči komplikacije i reapse. Brucele su pokazale dobru osetljivost prema velikom broju antimikrobnih lekova u veštačkim uslovima, ali klinička osetljivost nije saglasna sa ovim nalazom. Brucele su intracelularne bakterije, nedostupne antibioticima, zbog čega se savetuje produžena terapija i kombinacija antimikrobnih lekova: tetraciklina ili doksiciklina sa streptomicinom.
Prevencija
Sigurna mera zaštite čoveka od bruceloze je vakcinacija mladih životinja i uspavljivanje već zaraženih životinja. Rutinska pasterizacija mleka i mlečnih proizvoda, kao i zaštita osoba koje rade sa životinjama, smanjuju morbiditet. Za vakcinaciju ljudi koriste se mrtve vakcine koje su malo efikasne i atenuisane žive sa sojem B. abortus 19-VA. Moguća je zaštita vakcinom koja sadrži neke antigenske frakcije brucela.
Za vikend sam bila na ergeli, bila sam nekih 2 sata u kontaktu sa konjima. Da li je moguce da ako su zarazeni da mi prenesu brucellu?? Danas se osecam jako lose i malaksala sam, temperatura mi je visoka, jako se lose osecam. Cak mi je sad i muka.
Poštovana Jelena, period inkubiranja brucelle traje oko 1 nedelje, što znači da se u tom periodu nemanifestuju simptomi. Ali svakako to ne znači da odlažete odlazak lekaru, navedena stanja su Vam dobar razlog da posetite Vašeg doktora i sledite njegove dalje upute, kako biste utvrdili uzrok.
Ja vec tri puna meseca imam brucelozu,pila sam terapiju 6 nedelja i nista se nije smanjila i dalje imam 1:160,ponovo sam pocela da pijem terapiju sa dovicinom..treba da pijem jos tri nedelje…decembra sam operisala levu lifnu zlezdu u preponi leve noge…ne znam sta da radim…gubim nadu….dajte mi neki predlog sta da radim dalje…unapred hvala…