Vrat je deo tela koji povezuje glavu sa trupom doprinoseći većoj pokretljivosti glave, što je za život čoveka u vremenu njegovog postanka na zemlji bio od velike važnosti za brzo i kvalitetno prikupljanje informacija iz njegove okoline.
Vrat se gore proteže od donje ivice mandibule, vrha mastoidnog nastavka i protuberancije okcipitalis eksterne, dole do gornje ivice klavikule, sternuma, a pozadi poprečnog nastavka sedmog vratnog pršljena, što čini njegovu granicu sa gornjom aperturom toraksa.
Zadnji deo vrata predstavljen je osteomišićnom strukturom (vratni pršljenovi i vratna muskulatura) specifično prilagođeni za održavanje uspravnog položaja tela i pokretljivost glave i vrata.
Prednji, visceralni deo, proteže se od prednjih ivica muskulusa trapezius i sadrži strukture smeštene infrahioidno i supra hioidno:
podvilične pljuvačne žlezde
donji pol parotidnih žlezda
larinks kao početni deo respiratornog trakta
vratni deo traheje
vratni deo jednjaka
štitasta žlezda
karotidni prostor sa velikim krvnim sudovima vrata (vena jugularis interna, arterija karotis komunis, arterija karotis externa, arterija karotis interna, nervus vagus)
masno vezivno tkivo
limfni čvorovi
Izgled vrata spolja, pri inspekciji, daje Adamova jabučica, posebno kod muškaraca, zbog oštrog ugla koji uzimaju krila štitaste hrskavice, oba sternokleidomastoidna mišića i trapezoidni mišić.
Vratne regije
Regio colli anterior
Regio colli lateralis
Regio colli posterior
Fascije vrata
Fascia cervicalis superficialis
Fascia cervicalis medialis
Fascia cervicalis profunda
Prostori vrata
Visceralni prostor vrata
Anatomija Vrata
Vratne regije
Radi lakšeg orijentisanja o položaju pojedinih struktura i organa, vrat je podeljen na regije.
Na vratu se razlikuju:
regio coli anterior, između prednjih ivica muskulusa sternocleidomastoideusa,
regio coli lateralis, prednja ivica muskulusa sternocleidomastoideusa i prednja ivica muskulusa trapezius,
regio coli posterior, između prednjih ivica muskulusa trapezius.
Regio colli anterior
Trouglastog je oblika sa vrhom okrenutim prema jugulumu, a bazi na hioidnoj kosti.
Sadrži prelaringealne mišiće (muskulus sternohyoideus, muskulus sternothyroideus, muskulus thyrohyoideus i deo muskulusa omohyoideus), račvu karotidne arterije smeštenu u trigonumu karotikum (ograničavaju ga gornji trbuh muskulusa omohyoideusa, slobodna ivica muskulusa sternocleidomastoideusa i prednji trbuh muskulusa digasticus), larinks, traheju, istmus i oba režnja štitaste žlezde, jednjak i hipofarinks.
Regio colli lateralis
Trouglastog oblika ograničen prednjim ivicama muskulusa sternocleidomastoideusa, prednjim rubom muskulus trapezius i klavikulom dole.
Tu je smeštena vena jugularis ekterna, prednji ogranci vratnog pleksusa (nervus transversus koli, nervuc auricularis magnus, nervus occipitalis minor, nervus supraclavicularis), donji trbuh muskulusa omohyoideusa, arterija cervicalis transversa.
Regio colli posterior
Trapezastog je oblika, smeštena između prednjih ivica oba muskulusa trapezius, gore do protiberancije occipitalis externa i linea nuche superior, dole do zamišljene linije koja prolazi horizontalno kroz poprečni nastavak sedmog vratnog pršljena.
Sadrži u sebi paran trouglasti prostor, trigonum nuche Arnoldi, u kojem je smeštena membrana atlantooccipitalis i arterija vertebralis.
Fascije vrata
Veoma su važne za razumevanje strukture vrata jer u svojim duplikaturama sadrže mišiće, organe i krve sudove vrata.
U vratu se nalaze tri lista fascije
fascia cervicalis superficialis
fascia cervicalis medialis i
fascia cervicalis profunda
Fascia cervicalis superficialis
Proteže se od donje ivice mandibule do gornje ivice klavikule i sternuma, pozadi do procesusa spinozus vratnih pršljenova.
Nalazi se ispod latizme i obuhvata muskulus sternocleidomastoideus, muskulus trapezius, pripajajući se za hioidnu kost.
Fascia cervicalis medialis
Medijalna fascija vrata zajedno sa dubokom prolazi od procesusa spinosus vratnih pršljenova, ali se u visini procesusa transversus vratnih pršljenova deli na ova dva svoja lista.
Od tog nivoa se prostire do hioidne kosti, omohioidnog mišića, klavikule i sternuma.
Obuhvata strukture prednjeg visceralnog prostora vrata, tiroidnu žlezdu, jednjak, traheju, ždrelo, krvne sudove i nerve.
Fascia cervicalis profunda
Prolazi od procesusa spinozus vratnih pršljenova i sa brojnim svojim ograncima obuhvata paravertebralne mišiće, a napred prevertebralni deo vrata.
Proteže se od baze lobanje do visine sedmog vratnog pršljena.
Duboka fascija je u svom prednjem delu podeljena na dva svoja sloja, alarnu fasciju i prevertebralni deo, koji leži na kičmenim pršljenovima. Između ova dva sloja nalazi se prevertebralni fascijalni prostor zvan i „opasni prostor“ jer se iz njega infekcije mogu širiti u zadnji medijastinum.
Prostori vrata
Visceralni prostor vrata
Najširi prostor u vratu, smešten između srednje i duboke prevertebralne fascije vrata. Obuhvata i retrofaringealni prostor koji je smešten iza farinksa ali ispred duboke fascije vrata.
U njemu se nalazi najveći broj struktura vrata.
Karakteriše ga mogućnost klizajućih pokreta.
Parafaringealni prostor sadrži neurovaskularne elemente i u kontaktu je sa tonzilama i tubom auditivom.
Submandibularni prostor sadrži podviličnu pljuvačnu žlezdu i u kontaktu je sa alveolarnim nastavkom mandibule.
Sublingvalni proster sadrži podjezičnu pljuvačnu žlezdu i može biti mesto nastanka apscesa poda usne duplje.
Submentalni proster je mesto nastanka Ludivgove angine.
Parotidni proster odgovara parotidnoj žlezdi i u neposrednom je odnosu sa parafaringealnim prostorom.
Krvni sudovi vrata
Najznačajniji krvni sudovi vrata su
Arterija carotis communis koja se proteže od trunkusa brahiocefalikusa s desne strane, odnosno luka aorte levo do njene bifurkacije u visini tiroidne hrskavice.
Ne daje nijednu pobočnu granu.
Arterija carotis externa od svog odvajanja od zajedničke karotidne arterije, kao njena prednja grana, ide prema temporalnoj regiji gde se deli na završne grane.
Arterija carotis interna je zadnja grana zajedničke karotidne arterije koja na svom putu do karotidnog kanala, kroz koji ulazi u endokranijum, ne daje nijednu granu. Vaskularizuje mozak i oko.
Karotidno telo je struktura veličine oko 5 milimetara smeštena u adventiciji medijalnog zida karotidne bifurkacije. Sadrži hemoreceptore koji reaguju na promenu parcijalnog pritiska kiseonika, ugljen dioksida i ph vrednosti.
Kontroliše respiracije, krvni pritisak i srčanu radnju.
U slučaju maligne alteracije nastaje hemodektom ili paraganglion.
Arterija vertebralis je prva pobočna grana arterije supklavije, koja zaobišavši poprečni nastavak sedmog vratnog pršljena. Penje se uspravno kroz otvore poprečnih nastavaka sve do atlasa.
Izazleći iz epistrofeusa, ona pravi luk, ide kroz žleb na gornjoj površini atlasa, pravi drugi horizontalni luk, probija atloantookcipitalnu membranu, probija tvrdu moždanicu i zajedno sa medulom oblongata ulazi u endokranijum kroz foramen occipitale magnum.
Na svom putu kroz vrat daje manje grane za vaskularizaciju medule oblongate.
Vertebralne arterije nose oko 30 posto moždanog krvotoka.
Vena jugularis interna počinje proširenjem, bulbusom, vene jugularis, u predelu foramena jugulare, kao nastavak sigmoidnog sinusa. Završava se u visini sternoklavikularnog zgloba tako što se spaja sa venom subclavia iste strane gradeći truncus brachicefalicus.
Glavni je kolektor krvi iz endokranijuma, lica i vrata.
Vene vertebrales i venski pleksus u cervikalnom kanalu nosi oko 30 posto venske krvi mozga.
Limfni čvorovi vrata
Najveći broj limfnih čvorova organizma, njih dve trećine, smešteno je u vratu.
U vratu odraslog čoveka nalazi se oko 300 limfnih čvorova.
Takvo bogastvo u limfnim čvorovima ove regije ukazuje na veliki značaj koji oni imaju u odbrani organizma od prodora različitih noksi kao što su bakterije, virusi, gljivice, toksini putem ulaznih mesta gornjeg aerodigestivnog sistema.
Limfni čvorovi vrata pripadaju jedinstvenom retikuloendotelijalnom ili retikulohistiocitnom sistemu.
Najopštija podela limfnih čvorova vrata je na površinske i duboke koji su smešteni duž vene jugularis interna. Prvu liniju odbrane čine strukture Valdejerovog limfatičnog prstena. Drugu liniju odbrane čine limfni čvorovi smešteni u Pjer Kuneovoj ogrlici: submentalni, dubmandibularni, parotidni, retroaurikularni i okcipitalni limfni čvorovi.
Svako područje u predelu glave i vrata ima svoju limfatičnu mrežu izgrađenu iz limfnih sudova i limfnih čvorova koji čine jednu funkcionalnu jedinicu.
Sva limfa se sa leve strane sakuplja u ductus thoracicus koji se uliva u venu jugularis interna, a sa desne strane u ductus limfaticus koji se uliva u desnu venu jugularis interna.
Od kliničkog značaja su limfni čvorovi smešteni između srednje i duboke fascije vrata.
Više je različitih podela limfnih čvorova vrata, a danas ej opšteprihvaćena podela na šest grupa:
prvu grupu čine submentalni i submandibularni limfni čvorovi.
Granica je prednji zadnji trbuh digastričnog mišića.
Drugu grupu čine limfni čvorovi duž vene jugularis interna u njenoj gornjoj trećini do nivoa hioida.
Treću grupu čine limfni čvorovi srednje trećine duž vene jugularis interna do nivoa muskulusa omohyoideus.
Četvrta grupa su limfni čvorovi ispod muskulusa omohyoideus duž vene jugularis interna.
Peta grupa su limfni čvorovi zadnjeg trougla vrata između zadnje ivice sternokleidomastoidnog mišića i prednje ivice trapezoidnog mišića.
Šesta grupa su prednji limfni čvorovi od hioida do juguluma.