Usna duplja se prostire od vermiliona na usnama do mesta spoja tvrdog sa mekim nepcem gore, prednjim nepčanim lukom sa strane i papilama cirkumvalatama na jeziku. Usna duplja je gornjim i donjim alveolarnim nastavcima i zubima podeljena u vetibulum i cavum oris proprium.
Usna duplja (cavum oris proprium)
Gornji zid
Tvrdo nepce
Meko nepce (palatum molle)
Donji zid
Jezik
Pod usne duplje
Zadnji zid
Vestibulum oris (predvorje)
Predvorje usne duplje je pukotinast prostor koji sa prednje strane ograničava sluzokoža usana, a pozadi gingive i zubi. Sastrane se sluzokoža usana, a pozadi gingive i zubi.
Sa strane se sluzokoža nastavlja na bukalnu sluzokožu na kojoj se u visini II gornjeg molara uočava otvor (papila parotidea) izvodnog kanala parotidne žlezde (ductus Stenoni). Ova sluzokoža se nastavlja na sluzokožu retromolarnog trigonuma.
Usne i obrazi ograničavaju vestibulum spolja. Čine ih koža, mišići, pljuvačne žlezde i sluzokoža.
Crveni deo usana pokriva pločastoslojeviti epitel bez stratuma korneuma.
Usna duplja (cavum oris proprium)
Usnu duplju čine šest zidova sa kojima je ona posredno ili neposredno u vezi sa okolnim strukturama:
Gornji zid
Gornji zid usne duplje grade alveolarni nastavak maksile sa zubima, tvrdo i meko nepce.
Prednji deo gornjeg zida čini maksila sa svojim nastavcima, alveolarnim i palatinalnim, dok druga dva nastavka, zigomatični i frontalni, ne zlaze u strukture usne duplje.
Alveolarni nastavak je istovetan onom na mandibuli, osim što se ponekad koreni zuba projektuju u sinusu.
Odrasli imaju trideset i dva zuba, a deca 20.
Tvrdo nepce
Gradi ga koštano tvrdo nepce (palatum osseum) obloženo sluznicom koja je pričvršćena za periost. Koštani deo tvrdog nepca grade: nepčani nastavci gornje vilice (processus palatinus maxillae) i horizontalni deo nepčane kosti (lamina horizontalis ossis palatini). Tvrdo nepce odvaja sinusno nosnu šupljinu od usne šupljine.
Palatinalni nastavak maksile je konkavan i neravan na donjoj površini i čini prednje tri četvrtine tvrdog nepca.
Prednji deo maksile u kojem se nalaze incizivi naziva se premaksila i ona se putem incizivnog kanala spaja sa palatinalnim nastavkom.
Palatinalna kost gradi jednu četvrtinu tvrdog nepca. Čini krov tvrdog nepca, ali deo lateralnog zida nosne duplje.
Učestvuje u formiranju pterigopalatinalne jame, pterigoidne jame, infratemoralne jame i infraorbitalne fisure.
Njen horizontalni deo služi za pripoj mišića muskulus tensor veli palatini.
Sluznica tvrdog nepca je često srasla za periost. U podsluznici tvrdog nepca nalazi se veliki broj pljuvačnih žlezda mešovitog tipa.
Meko nepce (palatum molle)
Meko nepce je fibromišićna struktura, vezana prednjim krajem za ivicu tvrdog nepca, a bočno na zid ždrela i jezik.
Donja ili zadnja ivica su slobodne. Najveći deo muskulature mekog nepca čini muskulus levator veli palatini i muskulus tensor veli palatini koji svojim kontrakcijama podižu meko nepce.
Druga dva mišića muskulus palatopharyngeus i muskulus palatoglossus, spuštaju meko nepce.
Muskulus uvulae učestvuje u podizanju i skraćivanju resice.
Donji zid
Donji zid usne duplje najvećim delom čini jezik i pod usne duplje.
Jezik
Jezik grade mišići jezika obloženi trima vrstama epitela!
Spoljni mišići jezika jednim delom grade jezik, a drugim se pripajaju za okolinu:
muskulus genioglossus, muskulus hyoglossus, muskulus palatoglossus.
Unutrašnji mišići jezika vezuju se za aponeurozu jezika:
muskulus transversus, muskulus verticalis, muskulus longitudinalis inferior, muskulus longitudinalis superior.
Epitel dorzalne strane jezika srastao je direktno za mišiće. Ventralna strana je glatka i pokrivena sluznicom poda usne duplje.
U centralnom delu je frenulum koji povezuje jezik za pod usne duplje. Dorzalna površina jezika je neravna i u prednjoj trećini pokrivena gustatornim papilama: filiformnim, fungiformnim, folijatama i cirkumvalatama.
Filiformne papile se nalaze na vrhu jezika,
Fungiformne na vrhu i ivicama,
papile valate na dorzumu,
a folijate na posterolateralnom delu jezika.
Papile cirkumvalate, kojih ima od 8 do 12, postavljene su u vidu slova V sa vrhom koji čini foramen cekum, početni deo duktusa tireoglosusa.
Iza se nalazi žleb, nazvan sulkus terminalis.
On odeljuje prednje dve trećine jezika od zadnje trećine koja čini koren jezika i na kojoj se nalazi limfatična nakupina označena kao lingvalna tonzila.
Baza jezika je povezana sa epiglotisom koji je pozadi postavljen sa tri fibrozne veze koje čine glosoepiglotične nabore, jedan centralno postavljen i dva sa strane ograničavajući valekule.
Pod usne duplje
Pod usne duplje čini mišićna dijafragma pokrivena mukozom sa prisutnim žlezdama.
Medijalni deo grade geniohioidni i genioglosni mišić, a lateralno milohioidni i stilohioidni mišić.
Sublingvalna žlezda je smeštena ispod sluznice, pozadi doseže do podvilične pljvačne žlezde, a napred dodiruje suprotnu.
Izvodni kanal podvilične pljuvačne žlezde prolazi iza podjezične žlezde i otvara se u maloj papili sa obe strane frenuluma.
Podjezična pljuvačna žlezda se otvara sa više manjih kanalića iza papile duž plicae sublingvalis.
Zadnji zid
Svojim zadnjim zidom usna duplja preko isthmusa faucium u vezi je sa srednjim spratom ždrela.
Donja vilica je na rođenju predstavljena sa dve odvojene kosti koje se krajem prve godine spajaju u jednu.
Ramus mandibularis nervus trigeminus ulazi u telo mandibule zajedno sa krvnim sudovima kroz foramen mandibulare i inerviše donje zube, a izlazi kroz foramen mentale i daje senzitivnu inervaciju brade.
Temporomandibularni zglob koji gradi prednji koštani zid zvukovoda je od velikog značaja u raznim patološkim stanjima u donjoj vilici i uvu.
Poseban entitet čini Kostenov sindrom, nastao usled distorzije temporomandibularnog zgloba.
Epitel usne duplje
Usnu duplju oblaže pločastoslojeviti epitel bez orožavanja. Taj epitel je bez podsluzničnog sloja u predelu gingiva i tvrdog nepca srastao za periost.
U ostalom delu podsluznica je bogata malim pljuvačnim žlezdama.
Vaskularizacija usne duplje
Vaskularizaciju usne duplje daju grane arterije karotis eksterne, arterija linvalis, arterija facialis, ascedentna faringealna arterija i descendentna palatinalna arterija. Istoimene vene prate arterije i krv sakupljaju u unutrašnju jugularnu venu.
Limfotok usne duplje
Limfna drenaža ide u limfatike Pjer Kuneove ogrlice (submentalne, podvilične, parotidne limfne čvorove), a iz njih u duboke jugularne limfne čvorove.
Inervacija usne duplje
Specifičnu trostruku inervaciju ima jezik
Motorni živac jezika za sve njegove mišiće je: nervus hyoglossus (dvanaesti živac)
Senzitivnu inervaciju (ushodna vlakna) za prednji dve trećine daje nervus trigeminus (peti kranijalni živac) preko svoje grane nervus lingualis, a zadnju jednu trećinu inerviše nervus glossopharyngeus (deveti živac) i deo baze jezika deseti kranijalni živac odnosno nervus vagus.
Senzornu odnosno ushodnu ili gustoreceptornu inervaciju daje chorda tympani ili sedmi bis živac i nervus glossopharyngeus deveti kranijalni živac.
Pod usne duplje dobija motornu inervaciju od nervusa mandibularis i njegove milohioidne grane, a senzitivnu od nervusa lingualis.
Parasimpatička sekretorna vlakna za pljuvačne žlezde donosi chorda tympani. Simpatička vlakna za krvne sudove žlezda daje karotidni pleksus.
Sve mastikatorne mišiće inerviše nervus trigeminus, peti kranijalni živac. Sve mimične mišiće inerviše nervus facijalis, sedmi kranijalni živac.
Senzitivnu inervaciju gornjih zuba daje nervus maksilaris a donjih nervus mandiblaris.
Temporomandibularni zglob inerviše nervus aurikulotemporalis, grana nervusa mandibularisa.