Akutna nagluvost i gluvoća

Akutna nagluvost ili gluvoća predstavlja naglo nastalu senzorineuralnu nagluvost ili gluvoću kod pacijenata koji do tada nisu imali auditivne smetnje.

Na problem akutnih nagluvosti i gluvoća prvi je ukazao Čiteli (citteli, 1926), mada se tim problemom mnogo opsežnije bavio De Klejn (De Kleyn, 1945) koji je objavio tri bilateralna i 18 uni lateralnih slučajeva sa ,,naglo nastalim, kompletnim ili parcijalnim gubitkom sluha kod do tada normalnih osoba“.

Nagli nastanak oboljenja, nepotpuno razjašnjena etiologija i nejasno definisani terapijski stavovi čine da interesovanje za ovja oblik gubitka sluha neprestano raste.

Etiologija

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Brojni su potencijalni uzroci koji se dovode u vezu sa nastankom akutnih nagluvosti i gluvoća.

Prema mestu afekcije uzroci se mogu podeliti na:

  • kohlearne (inflamacije, trauma, vaskularne, hematološka oboljenja, autoimune bolesti, endolimfatični hidrops, ototoksičnost),
  • retrokohlearne (tumori, meningitisi, multipla skleroza, amiotrofična lateralna skleroza, centralne gluvoće),
  • idiopatske, (nepoznat uzročnik).

S obzirom na to da je oboljenje najčešće idiopatsko, postoje dve ,,rivalske“ teorije o uzrocima idiopatskih akutnih nagluvosti – virusna i vaskularna.

Virusna infekcija prethodi oboljenju kod 30-40% slučajeva. Inkriminisani virusi su:

Činjenica je da oko 3/4 obolelih starije od 40 godina vezuje nastanak nagluvosti za cirkulatorne poremećaje.

Klinička slika

Osnovni simptomi su osećaj pritiska u uvu, tinitus, za kojim sledi teška nagluvost koja počinje unutar nekoliko minuta, a može da progredira do potpune gluvoće.

Tinitus se javlja kod oko 80% ispitanika i predstavlja povoljan prognostički znak koji ukazuje da slušne ćelije još uvek funkcionišu i da se stoga mogu oporaviti. Tinitus je, naime, prisutan kod 72% pacijenata koji su se oporavili i kod 39% u grupo bez oporavka.

Akutna nagluvost i gluvoća; FOTO: https://www.medicalnewstoday.com/articles/318057.php

Akutna nagluvost i gluvoća; FOTO: https://www.medicalnewstoday.com/articles/318057.php

Vertigo, koji se po nekim autorima ne javlja u okviru akutne nagluvosti i gluvoće, opravdava sumnju na vaskularnu etiologiju, što nije dobar prognostički znak za oporavak. Pojava vrtoglavice, makar i tranzitorne, udružene sa jednostranim gubitkom sluha i zujanjem u istom uvu uvek je indikacija za pažljivo ispitivanje pacijenata u smislu mogućnosti postojanja vestibularnog švanoma.

Navedeni simptomi su uglavnom unilateralni. Binauralna akutna nagluvost nastaje kod manje od 4% pacijenata.

Dijagnostika

Otoskopski i otoneurološki nalaz je uredan. Ispitivanjem sluha tonalnom audiometrijom nalazi se jednostrana senzoneurralna nagluvost.

Dodatna ispitivanja podrazumevaju impedansmetriju. Ukoliko prag sluha to dozvoljava, uputno bi bili načiniti BERA test radi dijagnostike retrokohlearnog (neuralnog) dela slušnog puta.

Ostala ispitivanja idu u prilog dijagnostike eventualnog etiološkog faktora (KKS, RVK na viruse, lipidemija, ŠUK, ventualno lumbalna punkcija, a u slučaju postojanja sumnje na retrokohlearnu leziju i MR ili CT mozga).

Diferencijalna dijagnostika

Vestibularni švanom, akutna tubularna okluzija, opturantni cerumen, epidemijski parotitis, herpes zoster oticus.

Jednostrana nagluvost koja nastaje u okviru virusnih oboljenja objašnjava se neurotropizmom virusa.

Kod idiopatskih slučajeva spontani oporavak unutar 15 dana je oko 50-60% što treba pratiti svakodnevno tonalnom audiometrijom.

Lečenje

Rezultati terapije zavise od vremena započinjanja, stoga terapiju treba početi što pre (najkasnije unutar 48h), bez obzira na podatak o mogućnostima spontanog oporavka. Mirovanje, vazodilatatorni lekovi, kortikosteroidi, inhalacije karbogenom, betahistin hidrohlorid, blokade gangliona stelatuma.

Nedokazani efekat, iako u upotrebi u okviru nekih protokola, imaju:

  • niskomolekulrani dekstrani (čija je primena kontraindikovana kod kardiovaskularnih bolesnika, a nisu retke i alergije na njih),
  • hiperbarična oksigenacija,
  • antikoagulansi (heparin).
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje