Yersinia Enterocolitica

Ova bakterija je sve do sedamdesetih godina prošlog veka smatrana za nevažnog oportunistu digestivnog trakta. Danas se zna da ona izaziva dijarejni sindrom, ali i čitav niz sekundarnih manifestacija.

Faktori virulencije

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Virulentni sojevi produkuju invazin (protein značajan za vezivanje i ulazak bakterija u ćelije domaćina) i enterotoksin sličan termostabilnom enterotoksinu E. coli. Značaj ovih faktora u patogenezi bolesti nije sa sigurnošću utvrđen, pošto se oni stvaraju na temperaturama nižim od 25°C, a na 37ºC prestaje njihova produkcija. Na temperaturi od 37ºC ove bakterije produkuju proteine spoljašnje membrane, koji imaju antifagocitno i toksično dejstvo.

Patogeneza i simptomi

Y. enterolica ulazi u organizam oralnim putem, kači se i penetrira ileum (tanko crevo), izazivajući ileitis, limfadenitis i akutni enterokolitis (ileocekalni bol (bol u stomaku), dijareja). Može doći i do sekundarnih manifestacija, kao što su eritema nodozum, Reiter-ov sindrom, mono- i poliartritis, ređe septikemija i endokarditis. Kod odraslih osoba, reaktivni artritis može da se javi kao komplikacija i posle inaparentne crevne infekcije.

Otpornost bakterije

Temperatura od 55ºC ubija ovu bakteriju za 15 minuta. Na niskim temperaturama je znatno otpornija. U namirnicama čuvanim na temperaturi od -18ºC do -27ºC može da preživi do tri nedelje. Osetljiva je na dejstvo najčešće korišćenih dezinficijenasa.

Dijagnoza

Metoda izbora je izolacija uzročnika iz bolesničkog materijala, koji može biti različit: feces, punktat, limfne žlezde, krv, žuč, a takođe i životne namirnice i voda.

Lečenje (terapija)

Enterokolitis izazvan jersinijama obično prolazi i bez antibiotske terapije. In vitro je većina sojeva Y. enterocolitticae osetljiva na tetracikline, hloramfenikol, aminoglikozide i kotrimoksazol.

Epidemiologija

Jersinioza je antropozoonoza za koju su rezervoar najčešće svinje, krave, psi, mačke i dr. Oboleo čovek ili kliconoša, takođe, može da bude rezervoar i izbor zaraze. Prenošenje je najčešće kontaminiranom termički neobrađenom hranom ili vodom. Naročito je značajna kontaminacija hrane subinfektivnim dozama bakterija, jer se čuvanjem takve hrane na 4ºC (u frizideru) uzročnici u njoj razmnože u tom broju da dostignu infektivnu dozu. Ovaj mikroorganizam je inače ubikvitaran, ali postoji različita geografska distribucija pojedinih sero- bio- i fagotipova.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

1 • Pitanja i odgovori

  1. Andrijana Stojkovic

    Postovani,
    Vec nekoliko meseci mi na podlakticama izlaze nodozni eritemi. Uradila sam analizu na yersiniu i rezultat je sledeci: yersinia IgA At je 5,5, a IgG At je 64. Doktor mi je savetovao 3 injekcije Diprofosa, po jednu svakog meseca. Po primanju Diprofosa, nodozni eritemi se povuku. Nakon mesec dana se ponovo pojavljuju. Da li to moze biti od ove bakterije i da li bi eventualno trebalo da pijem neke antibiotike, iako, kako shvatam, ova analiza pokazuje da sam bakteriju nekada imala ili bila u kontaktu sa njom. I samo da napomenem, da nisam imala nikakve druge simptome koje ova bakterija izaziva.

    Unapred hvala,
    Andrijana Stojkovic

Napišite Vaš odgovor/pitanje