Vitamin A, B, C

Belančevine daju našem telu građu, masti i ugljeni-hidrati gorivo i snagu za rad, no sve bi to bilo uzalud kad u hrani ne bi bilo vitamina, toliko potrebnih za život. Iako je dnevna potreba za njima mala, organizam ih ne može sam stovoriti već ih mora primati s hranom.

Šta su vitamini i čemu služe?

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Vitamini su sredstva koja omogućavaju hemijske procese u našem telu (katalizatori). Svaka vrsta vitamina ima svoju ulogu u organizmu. Oni se međusobno razlikuju prema hemijskom sastavu i specifičnom delovanju. Svaki nedovoljan unos i disbalans odredjenih vrsta vitamina može prouzrokovati poremećaj zdravlja.

Sad se pitate, koliko dnevno da unosim vitamine?

Potrebe vitamina za održavanje normalnog zdravlja vrlo su male, pa se dnevne potrebe označavaju u hiljaditim delovima grama. Pod minimalnim količinama smatramo takav vitaminski priliv koji zaštićuje od takozvanih deficitarnih oboljenja. Veće količine vitamina pridoneće  osećaju bujnog zdravlja i povoljno uticati na duševnu i telesnu kondiciju. Pri tome se  stvaraju rezerve koje će odgoditi pojavu nedostatka u slučaju prestanka nadoknade vitamina putem ishrane.

Vitamin A

Vitamin A neophodan je za pravilan rast i razvoj kоštanih i svih drugih tkiva u telu, pa prema tome i organizma kao celine. Nadalje, vitamin A ima zаštitno delovanje protiv infekcija, pa je zato nazvan jos i antiinfekciozni vitamin. Važan je za obnavijanje epitelnih površina. On održava normalno varenje i apetit. Vitamin A važan je za vid za prilаgоđavanje oka u sumraku itd. Otporan je na toplotu tako da se za vreme kuvanja i pečenjа namirnica ne menja u većoj meri, ali ga užegla mast razgrađuje. Nedostatak vitamina A izaziva npr. kokošije slepilo (hemeralopiju), razmekšavanje i zamućenje rožnjače (keratomalaciju), smanjenu otpornost prema zaraznim bolestima, itd.

Vitamin B

U ovu grupu ubrajamo niz vitamina koji su topljivi u vodi, a od kojih svaki ima svoju specifičnu ulogu u telu. Prirodni su im izvori dobrim delom zajednički. Nedostatak pojedinih vitamina iz B-grupe prouzrokuje upalu živaca, kože, očiju, probleme pri varenju i ometanje rasta. Vitamini B-grupe većim delom prisutni su u običnoj mešovitoj hrani. Najvažniji i najbolje ispitani vitamini iz ove grupe jesu vitamin B1 (aneurin ili antineuritički vitamin), B2 (laktoflavin, ili ovoflavin, a neki ga nazivaju i vitamin G), amid nikotinske kiseline (nijacin, P-faktor, antipelagravitamin i sl.), vitamin B6 (piridoksin ili adermin i sl.), folna kiselina, pantotenska kiselina, biotin, holin, inositol, Vitamin B12 (antipernicozni faktor ili A. P. A. itd.)

Vitamin C

Jedan je od najdragocenijih sastojaka voća i povrća. Topljiv je u vodi. Namirnice životinjskog porekla sadrže ga vrlo malo, skoro ništa. Smatra se da vitamin C u telu ima važnu ulogu pri stvaranju nekih hormona (progesterona, dezoksikortikosterona, kortikosterona i sl.). Nadalje je C-vitamin važan za pravilno lučenje žlezda, folne kiseline i kobalta. On takođe pojačava baktericidnu moć krvnih stanica, pa prema tome povećava otpornost tela prema infekciji. Zato ga neki i nazivaju antiinfekciozni vitamin. Nedostatak C-vitamina u hrani dovodi do krvarenja i upale desni, gubitka apetita, krvarenja sluznice kože i zglobova, sklonost prema infektivnim bolestima, usporenog rasta, anemije, itd. U jelovniku mnogih ljudi često nedostaju namirnice koje su nosioci C-vitamina, a u zimskim i ranim proletnim meseima to je gotovo redovna pojava. Hranaa podvrgnuta raznim postupcima pripremanja gubi manje ili više C-vitamina. Pri uskladištenju povrća C-vitamin se gubi, to znači da je sadržaj C-vitamina veći u svežim namirnicama. Prema tome, da bi se iskoristila što veća koliičina C-vitamina iz hrane, potrebno je da se upotrebljavaju što svežije namirnice, a sveže voće i povrće mora se čuvati na hladnom i suvom mestu, po mogućnosti u frižideru. Pri pripremanju namirnice se moraju što manje lomiti i gnječiti, kuvati u što manje vode i nikako ne pri kuvanju dodavati povrću ili krompiru npr. sodu bikarbonu ili sl. radi očuvanja boje, kuvati u poklopljenom suđu kako i bio što manji pristup kiseoniku i time mogućnost raspada C-vitamina. Uvek moramo misliti na to da je C-vitamin vrlo osetljiv na prisutni kiseonik iz vazduha. Zato se ne sme voće ili povrće rezati nožem od metala koji rđa ili hrana kuvati u bakrenom posuđu. Isto tako ne valja dogrejavati variva ili slična jela koja su dobar izvor C-vitamina, jer se dogrejavanjem gubi C-vitamin.

Vitamin A B C

Vitamin A B C

Potrebe organizma za C-vitaminom

Bebi koja sisa potrebno joj je na dan do 30mg C-vitamina, 50-75mg deci, 75 do 90mg mlađim osobama, 70mg odraslima, 100mg trudnicama i 150mg majkama koje doje bebu. To je iznad stvarnih potreba, ali opravdano, kao mjera sigurnosti, jer su hipovitaminoze dosta česte ako C-vitamina u hrani nema u dovoljnim količinama, naročito u zimskim i rano porletnim mesecima. Postoje još mnogi vitamini koji su potrebni čoveku (E, K, H, i dr.). Sigurno je da će nauka otkriti još vitamina, što će pridoneti daljnjem razjašnjenju mnogih životnih procesa u telu čoveka.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje