Sta su to vitamini?

          Vitamini čine neveliku grupu raznorodnih organskih jedinjenja, srazmerno male molekulske težine. Za život su neophodni, iako ne predstavljaju ni energetske izvore, niti supstance potrebne za građu ćelijskih jedara i citoplazme. Neophodni su za organizam zato što živo učestvuju u metabolizmu, pretežno kao sastavni delovi enzimskih sistema. Organizam čoveka nije u stanju da ih sintetiše, te se unose i moraju unositi hranom. Ako organizam oskudeva u nekom od njih, bilo usled poremećene apsorpcije iz digestivnog trakta, ili brze potrošnje, nastaće metabolički poremećaj koji će se ispoljiti u za taj vitamin karakterističnim simptomima i patološkim promenama.

          Otkriće vitamina je obeleženo radovima Eijkmana (1987) koji je pokazao da „berberi“, bolest naroda dalekog istoka, nastaje usled nedostatka neke materije u ishrani. Sledećih godina su se pojaviljivali, jedan za drugim, radovi koji su dokazivali postojanje drugih vitamina, a kasnije su oni i hemijski identifikovani, pa čak neki i sintetisani. Današnje poznavanje ovih fizioloških faktora je toliko da su vitamini dređen, definisan hemijski pojam. Čak se, polako, izostavlja njihovo označavanje slovima, uobičajeno ranije, kada se nije poznavala njihova hemija, te se upotrebljava hemijska terminologija.

          Sa gledišta biohemije, vitamini su značajni pre svega zbog toga što skoro svi oni predstavljaju prethodnije, prekursore koji služe za sintezu mnogih važnih koenzima. U strukturi mnogih koenzima postoji i vitaminski deo molekule, koji je obično i glavni nosilac funkcije koenzima.

          Vitamini su po strukturi organska jedinjenja koja su neophodna organizmu u veoma malim količinama za obavljanje specifičnih ćelijskih funkcija. Organizam ne može da ih sintetiše, zalihe u organizmu su im relativno male, pa se stoga moraju kontinuirano unositi hranom, iako u veoma malim količinama. Samo neke od njih, organizam može da stvara iz drugih jedinjenja koja se nazivaju provitamini, ali samo u posebnim uslovima i to od provitamina koji su takođe uneti hranom. Hemijska struktura vitamina je veoma različita pa je stoga njihova hemijska klasifikacija skoro nemoguća. Zbog toga se osnovna klasifikacija vitamina zasniva na njihovoj rastvorljivosti: prema rastvorljivosti, vitamini su podeljeni u dve grupe: liposolubilne i hidrosolubilne. Prva grupa obuhvata – A, D, E i K vitamine koji su rastvorljivi u mastima, a druga – sve ostale vitamine koji su rastvorljivi u vodi. Dalja klasifikacija vitamina u podgrupe vrši se prema njihovim funkcijama, jedna od mogućih podela iznećemo tabelarno:

                                                     VITAMINI
                                   HIDROSOLUBILNI LIPOSOLUBILNI
 ne B – kompleks  B – kompleks 1.retinol (A)
2.holekalciferol (D)
3.tokoferol (E)
4.filokinon (K)
1. Askorbinska kiselina (C)    energetski
1.titamin (B1)
2.riboflavin (B2)
3.niacin (B3)
4.biotin
5.pantotenska kiselina
 hematopoezni
1.folna kiselina
2.cijankobalamin (B12)
      ostali
1.piridoksin (B6)
2.piridoksal
3.piridoksamin

          Za biohemiju su naročito važni hidrosolubilni vitamini jer su mnogi od njih šrekursori koenzima za enzime intermedijarnog metabolizma svih ćelija. Za razliku od liposolubilnih, hidrosolubilni vitamini nisu toksični, nemaju depoe u organizmu pa se stoga moraju neprekidno unositi da bi se metabolizam odvijao nesmetano. Za metabolizam je zbog svojih funkcija posebno značajna grupa vitamina B kompleksa, a među njima, vitamini koji su koenzimi enzima za dobijanje energije, i to pantotenska kiselina, riboflavin i niacin.

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje