Visok krvni pritisak (hipertenzija): uzroci, simptomi i lečenje

Povišen krvni pritisak (hipertenzija) poznat je drugačije kao „tihi ubica“ jer nema početne simptome, ali može dovesti do dugotrajnih bolesti i komplikacija. Mnogi ljudi imaju povišen krvni pritisak, a da to i ne znaju.

Ozbiljne komplikacije nekontrolisanog ili loše lečenog povišenog krvnog pritiska su hronična oštećenja koja se javljaju na različitim organima i uključuju srčani udar, srčanu insuficijenciju, moždani udar, bubrežnu insuficijenciju, bolest perifernih arterija i aneurizme (slabljenje zidova arterije, što dovodi do stvaranja vreće ili balona arterijskog zida). Aneurizme se mogu naći u mozgu, duž puta aorte (velika arterija koja napušta srce), kao i druge arterije u abdomenu i ekstremitetima.

Šta je krvni pritisak?

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Krvni pritisak može se definisati kao pritisak same krvi na zidove arterija dok cirkuliše kroz telo. Prilikom pumpanja krvi, srce mora što snažnije da izbaci svu krv i pošalje je u sve delove tela. Krvni pritisak je najviši kada krv napušta srce kroz aortu i postepeno opada dok ulazi u manje krvne sudove (arterije, arteriole i kapilare). Krv se vraća u vene koje vode do srca, uz pomoć gravitacije i kontrakcije mišićnog sloja samih vena.

Šta znače brojevi koji određuju krvni pritiska? Koje su referentne vrednosti, a šta se smatra opasnim? Kako se meri krvni pritisak?

Krvni pritisak se meri pomoću manžetne za krvni pritisak i zapisuje se u vidu razlomka, na primer: 120/80 mmHg (milimetara živinog stuba). Krvni pritisak se obično meri na nadlaktici preko brahijalne arterije.

Prvi i najviši broj se naziva sistolni pritisak. To je pritisak koji srce stvara kada izbacuje krv i kao što je već rečeno, predstavlja pritisak krvi na zidove arterija. Drugi, manji broj naziva se dijastolni pritisak. To je pritisak u arterijama koji se javlja dok se srce puni i odmara između otkucaja.

Naučnici su preporučili smernice za definisanje normalnog i visokog krvnog pritiska (sve vrijednosti su u mmHg).

  • Normalni krvni pritisak: sistolni <120 i dijastolni <80;
  • Povišen krvni pritisak: sistolni 120-129 i dijastolni <80;
  • Prva faza hipertenzije (blaži oblik): sistolni 130-139 ili dijastolni 80-89;
  • Druga faza hipertenzije (teži oblik): sistolni >139 ili dijastolni >89.

Nekontrolisani visoki krvni pritisak je odgovoran za mnoge slučajeve smrti i invaliditeta, koji su rezultat srčanog udara, moždanog udara i bolesti bubrega.

Prema istraživanjima, rizik od umiranja od srčanog udara je direktno povezan sa visokim krvnim pritiskom, posebno sistolnom hipertenzijom. Što je veći krvni pritisak, veći je rizik. Održavanje doživotne kontrole hipertenzije smanjuje budući rizik od komplikacija poput srčanog i moždanog udara.

Šta uzrokuje visok krvni pritisak?

Kod 90% osoba sa hipertenzijom, uzrok visokog krvnog pritiska nije poznat i naziva se primarna ili esencijalna hipertenzija. Iako je specifičan uzrok nepoznat, postoje faktori rizika koji mogu doprineti razvoju visokog krvnog pritiska.

Faktori koji se ne mogu promeniti:

Starost: Što je osoba starija, to je veća verovatnoća da će razviti prve znake hipertenzije, naročito povišene sistolne vrednosti. Ovo je uglavnom zbog arterioskleroze.

Rasa: Afroamerikanci razvijaju hipertenziju češće nego belci. Kod njih se hipertenzija javlja čak i u mlađem dobu i razvijaju se teške komplikacije u kasnijem životu.

Starost i rasa: Kod odraslih starijih od 45 godina i bez hipertenzije, rizik od razvoja bolesti kasnije u životu je 93% za afroamerikance, 92% za špance, 86% za belce i 84 % za kineze.

Socioekonomski status: Hipertenziju se najčešće nalazi među manje obrazovanim osobama i nižim socioekonomskim grupama.

Porodična istorija: Hipertenzija može biti nasledna.

Pol: Generalno, muškarci imaju veću verovatnoću za razvijanje hipertenzije. Ova verovatnoća varira u zavisnosti od starosti i različitih etničkih grupa.

Faktori koji se mogu menjati:

Gojaznost: Kako se telesna težina povećava, krvni pritisak se povećava. Gojaznost se definiše kao indeks telesne mase (BMI) veći od 30 kg/m. BMI od 25-30 kg/m se smatra prevelikom telesnom težinom (BMI= težina u kg/visina2 u metrima). Gojaznost povećava rizik za razvoj hipertenzije. Zdravstveni radnici preporučuju da sve osobe koje su gojazne i imaju visok krvni pritisak počnu polako da gube suvišne kilograme.

cuki44

Foto: @cuki44

Osetljivost na natrijum (so): Neki ljudi imaju visoku osetljivost na natrijum (so), a njihov krvni pritisak se povećava ako jedu slanu hranu. Smanjivanjem unosa natrijuma, smanjiće se i Vaš krvni pritisak. Brza i prerađena hrana sadrži visoke količine natrijuma. Mnogi lekovi bez recepta takođe sadrže velike količine natrijuma. Vaš prvi korak može da bude da obraćate malo više pažnje na namernice koje kupujete, da obavezno pročitate energetsku vrednost i na taj način smanjite unos soli. Takođe, prilikom kuvanja i spremanja svakodnevnih obroka koristite minimalnu količinu soli (izbacite dodavanje soli prilikom kuvanja testenine, krompira,…). Preporučen dnevni unos soli je 5 g!

Upotreba alkohola: Piti više od 1-2 alkohola pića dnevno, povećava nivo krvnog pritiska.

Tablete za kontracepciju: Neke žene koje uzimaju ove pilule mogu razviti hipertenziju.

Fizička neaktivnost: Sedentarni način života doprinosi razvoju gojaznosti i hipertenzije.

Lekovi: Određeni lekovi, kao što su amfetamini (stimulansi), dijetetske pilule i neki lekovi koji se koriste za simptome prehlade i alergije kao što je pseudoefedrin, imaju tendenciju povećanja krvnog pritiska. Ukoliko koristite neke od ovih lekova, koristite onako kako Vam je Vaš lekar rekao!

Šta je sekundarna hipertenzija?

Kod nekih osoba, hipertenziju izazivaju neke druge bolesti ili stanje, kao na primer kod:

Koji su simptomi i znaci hipertenzije?

Hipertenzija obično ne izaziva nikakve simptome i zato je, kao što je već rečeno, poznata pod nazivom „tihi ubica“. Ljudi koji imaju hipertenziju obično ne znaju dok se njihov krvni pritisak ne izmeri na pregledu.

Neki od simptoma su:

Ljudi najčešće ne traže lekarsku pomoć sve dok ne razviju neke od gore navedenih simptoma. Ovi simptomi koji mogu predstavljati neko mnogo ozbiljnije i teže stanje uzrokovano hroničnom (dugotrajnom) hipertenzijom, može doći do oštećenja tkiva i organa. Neki od najčešćih stanja su:

  • Infarkt;
  • Otkazivanje srca;
  • Moždani udar;
  • Insuficijencija bubrega;
  • Oštećenje oka sa progresivnim gubitkom vida;
  • Periferna arterijska bolest koja uzrokuje bolove u nogama prilikom hodanja (klaudikacija);
  • Pojava aneurizmi (proširenja krvnih sudova koja su sklona pucanju).

Kada treba tražiti medicinsku pomoć?

Ukoliko imate hipertenziju godinama, a to ne znate, najčešće ćete otkriti jer će se Vaši simptomi godinama postepeno pogoršavati. Jedan od prvih simptoma koji se javlja jeste na bol u grudima ili neki od simptoma slični simptomima moždanog udara. Ako se to desi, odmah pozovite hitnu pomoć!

Postoje i nespecifični simptomi povezani sa hipertenzijom, koji Vas mogu zabrinuti i uplašiti. Ukoliko se loše osećate obavezno se obratite svom lekaru. Imajte na umu da gore navedeni simptomi su karakteristični i za neke druge bolesti, nisu striktno vezani za hipertenziju! Tako da ukoliko i imate neke od simptoma, ne mora značiti da bolujete od hipertenzije.

Kako se dijagnostikuje hipertenzija?

Krvni pritisak se meri pomoću manžetne za merenje krvnog pritiska. Ovo se može uraditi pomoću stetoskopa, manžetne i merača ili pomoću automatske mašine. To je rutinski deo fizikalnog pregleda i jedan od vitalnih znakova koje lekar beleži prilikom pregleda. Ostali vitalni znaci uključuju određivanje pulsa, broj udisaja u minuti i temperaturu.

Ukoliko lekar sumnja da imate hipertenziju, mora Vam postaviti neka od sledećih pitanja: da li ste imali neke ranije bolesti (da vidi da li je hipertenzija sekundarnog tipa), da Vas pita o porodičnoj istoriji (ukoliko neko u Vašoj porodici ima hipertenziju, imate predispozicije da je i Vi razvijete), o upotrebi lekova (lekovi na recept ili bez njega, biljni lekove), zatim životne navike uključujući nivo fizičke aktivnosti, pušenje, konzumiranje alkohola i korištenje narkotika.

Visok krvni pritisak (hipertenzija): uzroci, simptomi i lečenje

Visok krvni pritisak (hipertenzija): uzroci, simptomi i lečenje

Fizikalni pregled može uključivati i slušanje srca i pluća, proveranje pulsa, kao i pregled i slušanje abdomena u potrazi za znacima uvećane aorte. Takođe, lekar može poslušati Vaše karotidne arterije koje se slušaju na vratu (da bi se isključila bilo kakva suženja na ovim arterijama) i u abdomenu se sluša abdominalna aorta da bi se isključilo postojanje aneurizme.

Vaš lekar će takođe tražiti da vadite krv da bi procenio faktore rizika za srčane bolesti i moždani udar, kao i da bi proverio da li postoje neke komplikacije nastale od strane same hipertenzije. To uključuje kompletnu krvnu sliku (KKS), određivanje nivoa elektrolita, nivo uree i kreatinina, kao i GFR (glomerularna filtracija koja meri funkciju bubrega). Obavezno je određivanje i lipidnog statusa (nivoa holesterola i triglicerida u krvi). Ukoliko je potrebno, Vaš lekar može tražiti još neke dodatne parametre krvi da bi isključio sekundarnu hipertenziju (uključujući određivanje funkcije štitne ili nadbubrežne žlezde).

Ovde će biti navedena još neka dodatna ispitivanja koja Vaš lekar može zahtevati da odratite:

Elektrokardiogram (EKG) može pomoći u proceni srčane frekvencije i ritma. To je test koji pomaže u proceni debljine mišića srca. Ako je hipertenzija dugotrajna, srčani mišić može imati hipertrofiju (nemogućnost pravilne kontrakcije srca) ili da postane veći.

Ehokardiogram je ultrazvučni pregled srca. Koristi se za procenu anatomije i funkcije srca. Kardiolozi su obavezni da tumače ovaj test i mogu detaljnije proceniti srčani mišić i utvrditi koliko je debeo, da li se srce kontrahuje na odgovarajući način, i koliko efikasno može potisnuti krv u aortu. Ehokardiogramom lekar takođe može pregledati i srčane zalistke, tražiti sužavanje (stenoze) i proširenja (insuficijencije ili regurgitacije).

Dopler ultrazvuk se koristi za proveru krvnih sudova u rukama, nogama, šakama i stopalima. Ovo je jedan od načina pomoću koga se može isključiti postojanje periferne vaskularne bolesti, koja takođe može biti povezaao sa hipertenzijom.

Abdominalni ultrazvuk pomoću kog se može odraditi pregled organa u abdomenu, kao i protok krvi u glavnim arterijama uključujući abdominalnu aortu, bubrežne arterije, kao i mesenterične arterije koje ishranjuju želudac i creva.

Hipertenzija u medicinskom okruženju ponekad ne predstavlja stvarno stanje pacijenta. Danas veoma česta pojava je “hipertenzija belog mantila” (HBM). HBM podrazumeva tranzitorni porast krvnog pritiska, kako kod dece tako i odraslih, koji se manifestuje samo u prisustvu lekara. Bolest predominantno postoji kod dece, dok je kod odraslih znatno ređa. Smatra se da čak 20% dece sa hipertenzijom ima HBM. HBM je nedovoljno poznate etiologije. Etiološki su bitni nasleđe, psihogeni stres i tip ličnosti. Bolest je obično blagog kliničkog toka, ali ima tendenciju da evoluira u ustaljenu hipertenziju.

Kako izgleda lečenje visokog krvnog pritiska?

Kontrola krvnog pritiska je doživotni izazov. Hipertenzija može napredovati tokom godina, a lekovi koji su “radili” ranije u životu možda će morati biti prilagođeni tokom vremena. Kontrola krvnog pritiska može uključivati postepeno donošenje promena u načinu života, kao što su ishrana, gubitak težine, vežbanje i eventualno uzimanje lekova ukoliko je potrebno. U nekim situacijama, lekovi se mogu odmah preporučiti.

Ovde ćemo Vam izložiti nekoliko saveta i preporuka kako da kontrolišete Vaš krvni pritisak:

Ukoliko je Vaš krvni pritiska normalan, preporučuje se promena i modifikacija životnog stila da bi se sprečila pojava hipertenzije. Trebate doći na pregled kod Vašeg lekara svakih 3-6 meseci.

Ukoliko imate prvi stadijum hipertenzije i ukoliko je Vaš rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti manji od 10%, preporučuje se modifikacija životnog stila sa pregledima na svaka 3 meseca.

Ukoliko imate prvi stadijum hipertenzije sa rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti većim od 10%, prvo se preporučuje modifikacija načina života i dobija se potrebna terapija. Mesec dana nakon dobijanja terapije, trebali biste otići na pregled kod svog lekara

Ukoliko imate drugi stadijum hipertenzije, trebali bi odmah dobiti potrebnu terapiju i krenuti sa modifikacijom načina života. Trebate doći da pregled kod Vašeg lekara svakih mesec dana da bi se proverila uspešnost terapije ili da bi se dodali odgovarajući lekovi ukoliko se stanje nije poboljšalo.

Da li zdrava ishrana i fizička aktivnost mogu pomoći u održavanju Vašeg krvnog pritiska?

Prvi savet koji ćete dobiti od svog lekara je da promenite način života, da se zdravije hranite i da ste fizički aktivni. Ukoliko ova promena životnih navika ne doprinese poboljšanju Vašeg stanja, lekar će Vam dati da pijete odgovarajuće lekove.

Održavanje telesne težine

Čak i gubitak težine od 2, 3 kg može napraviti značajnu razliku u smanjenju ili prevenciji visokog krvnog pritiska.

Dijete koje viđate po internetu mogu biti veoma opasne. Ukoliko niste sigurni kako da izgubite višak kilograma, posavetujte se sa svojim lekarom.

Takođe, lekovi za mršavljenje imaju velik rizik za Vaše zdravlje i mogu povećati krvni pritisak, tako da se ne preporučuje njihova upotreba.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost smanjuje nivo ukupnog holesterola i lošeg holesterola (lipoproteini niske gustine ili LDL) i podiže nivo dobrog holesterola (lipoprotein visoke gustine ili HDL). Povećanje nivoa dobrog holestera je od velikog značaja za održavanje zdravlja Vaših krvnih sudova.

Preporučuje se minimum 30 minuta fizičke aktivnosti u toku dana.

Fizička aktivnost obuhvata mnoge dnevne aktivnosti kao što su čišćenje kuće, košenje travnjaka, vožnja bicikla i hodanje. Drugi mogući izvori aktivnosti mogu uključivati korištenje stepenica umesto lifta ili pokretnih stepenica, pešačenje umesto vožnja automobilom i slično.

Zdrava, uravnotežena ishrana

Jedite zdrave i sveže namirnice sa niskim sadržajem masti.

Smanjite unos soli (natrijuma) (savet: na proizvodima koje kupujete u samoposlugama možete naći količinu soli koju sadrže. Birajte namernice sa što manjom količinom soli!), izbegavajte da se hranite u restoranima brze hrane. Takođe, kada kuvate i spremate obroke kod kuće, trudite se da koristite što manje količine soli (ne solite vodu za kuvanje testenine, krompira…). Preporučen maksimalni dnevni unos soli je 5g!!!

Pijte alkohol u umerenim količinama.

Prestani pušiti.

Koji lekovi se koriste za snižavanje visokog krvnog pritiska?

U zavisnosti od Vašeg stanja i bolesti koje možda već imate, lekar odlučuje i razmatra koja terapija za Vas je najbolja. Pojedinci sa dijabetesom, bubrežnom insuficijencijom, drugim sekundarnim uzrocima hipertenzije, kao i trudnice, imati specifične potrebe za lečenjem.

Diuretici (tablete poje pojačavaju izbacivanje vode iz organizma)

Diuretici se koriste da bi kontrolisali blago visok krvni pritisak i najčešće se koriste u kombinaciji sa drugim lekovima.

Njihova uloga je da povećaju izlučivanje urina i smanjuju volumen krvi.

Tiazidni diuretici: hlorthalidone (Higroton, Thalitone) i ishidrochlorothiazide (HidroDIURIL), zatim furosemid (Lasik) i torsemide (Demadek), kombinacija triamterena i hidroklorotiazida (Diazida), metolazon (Zarokolin), dok jehlorthalidon je preferirani diuretik.

Beta blokatori

Beta blokatori smanjuju srčanu frekvenciju i smanjuju silu kojom se srce kontrahuje blokirajući delovanje adrenalinskih receptora. Beta blokatori se često prepisuju pacijentima i veoma su efikasni, ali mogu uzrokovati povećan umor i smanjenu toleranciju na vežbanje, jer sprečavaju povećanje srčane frekvencije kao normalan odgovor na fizičku aktivnost.

Takođe se prepisuju pacijentima koji su imaju srčane bolesti, anginu ili istoriju srčanog udara.

Primeri beta blokatora: carvedilol (Coreg), metoprolol (Lopressor), atenolol (Tenormin).

Blokatori kalcijumovih kanala

Ovi blokatori rade na principu opuštanja mišića u zidovima arterije i time smanjuju sila kontrakcije srčanog mišića.
Primer blokatora kalcijumskih kanala: nifedipin (Procardia), diltiazem (Cardizem), verapamil (Isoptin, Calan), nikardipin (Cardene), amlodipin (Norvasc) i felodipin (Plendil).

Inhibitori angiotenzin-konvertujućih enzima (ACE)

ACE inhibitori zaustavljaju proizvodnju enzima angiotenzin II, koji sužava krvne sudove. Sužavanjem krvnih sudova dolazi do povećanja krvnog pritiska, dok opušteni zidovi arterije dovode do smanjenja.

Primeri ACE inhibitora: Captopril (Capoten), enalapril (Vasotec), lizinopril (Zestril, Prinivil), kuinapril (Accupril) i fosinopril (Monopril).

Blokatori angiotenzinskih receptora (ARBs)

ARBs blokiraju angiotenzin II receptore i sprečavaju vazokonstrikciju ili suženje krvnih sudova.
Primeri ARB-a: su losartan (Cozaar), valsartan (Diovan), kandesartan (Atacand) i irbesartan (Avapro).

Blokatori centralnog simpatičnog (autonomnog nervoznog) sistema

Ovi agensi blokiraju signale iz autonomnog nervnog sistema mozga koji kontroliše same krvne sudove.
Autonomni nervni sistem je deo nesvesnog nervnog sistema tela koji kontroliše rad srca, brzinu disanja i druge osnovne funkcije.

Ovi lekovi opuštaju krvne sudove i samim tim smanjuju krvni pritisak.

Primer: klonidin (Catapres).

Direktni vazodilatatori

Direktni vazodilatatori opuštaju (šire) krvne sudove kako bi omogućili da krv prođe pod nižim pritiskom.

Ovi lekovi najčešće se koriste u hitnim slučajevima, kod pacijenata sa izuzetno visokim krvnim pritiskom i daju se intravenski za brzo smanjenje krvnog pritiska.

Primeri: nitroprusside (Nitropress) i diazokide (Hiperstat).

Lekove za snižavanje krvog pritiska ne uzimajte na svoju ruku, koristite ih onako kako Vam je prepisao Vaš lekar!

Koja je alternativna terapija za kontrolu krvnog pritiska?

Alternativna terapija Vam takođe može pomoći, neki od primera su:

  • Akupunktura koja je danas dobro prihvaćena alternativna tehnika za mnoga stanja, ali pomaže samo nekim pacijentima sa visokim krvnim pritiskom.
  • Preporučuju se tehnike za relaksaciju i smanjenje stresa. Ovo uključuje meditaciju, jogu i različite vežbe za opuštanje.
  • Samo ove tehnike ne mogu kontrolisati visok krvni pritisak za mnoge ljude. Ne bi trebalo da se koriste kao zamena za medicinsku terapiju bez prethodnog konsultovanja sa Vašim lekarom.

Dijetetski suplementi i alternativni lekovi koje se ponekad preporučuju za visok krvni pritisak su:

  • Vitamini, beli luk, riblje ulje, L-arginin, soja, koenzim K10, lekovito bilje, fitosteroli i terapija helacijom.
  • Većina ovih supstanci je bezbedna ako se uzima u umerenim dozama, tako da ih možete uzimati bez problema.
  • Razgovarajte sa Vašim lekarom ukoliko razmišljate o korišćenju nekih od ovih supstanci.

Koliko često treba da posećujete svog lekara radi kontrole visokog krvnog pritiska?

Rutinski pregledi su važni za praćenje Vašeg stanja i odlučivanja o planu lečenja.

Sa starošću i prirodnim progresivnim očvršćavanjem arterija, sistolni krvni pritisak može se podići tokom vremena. Terapija koja je nekada dobro funkcionisala možda više neće, tako da terapiju treba vremenom prilagođavati.

Rutinski fizički pregledi i testovi krvi mogu se predložiti kako bi se lakše kontrolisao krvni pritisak.
Ukoliko se ne osećate dobro ili imate neke od neželjenih efekata lekova ili suplemenata koje koristite, obavezno obavestite svog lekara prilikom sledeće posete. Vaš lekar će Vam dati novu odgovarajuću terapiju.

Posete Vašem lekaru su odlična prilika za praćenje drugih srodnih faktora rizika, poput visokog holesterola, prestanka pušenja i gojaznosti.

Može li se visok krvni pritisak izlečiti?

Doživotna kontrola hipertenzije će smanjiti rizik od razvoja srčanog udara, moždanog udara, bolesti bubrega, slepila i raznih drugih bolesti i stanja. Za razliku od drugih bolesti u kojima se lekovi uzimaju samo kratko vreme, u ovom slučaju lekovi za sniženje visokog krvnog pritiska se utimaju doživotno. Neuobičajeno je, ali ne retko, da značajne promene načina života mogu smavratiti Vaš krvnog pritiska u normalu.

Slabo kontrolisan visok krvni pritisak predstavlja glavni faktor rizika za srčani udar, moždani udar i bubrežnu insuficijenciju. Zato se visok krvni pritisak nosi naziv „tihi ubica“.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

5 • Pitanja i odgovori

  1. Joti Popovski

    Imam taka narecena bolest nemirni noze. Imam bolki pretezno navecer. Site lekovi sto gi zemav se bez rezultati. Dali imate vie lek za bolkite na moite noze.
    Blagodaram,
    Joti Popovski

  2. Svetlana

    Dragi moji studenti medicine,
    pozdravljam vasu ideju o osnivanju ovog sajta i uverena sam da cete u buducnosti biti zaista vrhunski strucnjaci u oblasti medicine, zelim vam puno uspeha u tome .
    Moje pitanje je sledece : osam godina sam pila lek Iruzid u terapiji visokog krvnog pritiska,medjutim isti vise nema zadovoljavajuci efekat u regulisanju krvnog pritiska. Danas sam bila kod kardiologa i prepisao mi je Lizopril H , sa dodatkom diuretika,koliko sam razumela.
    Razlika u ceni je ocigledna, pa kao laik imam utisak da mi je prepisan lek, da tako kazem, nizeg ranga. Molim vas za misljenje i unapred se zahvaljujem!

    • Studenti medicine

      Poštovanje Svetlana,

      Koliko sam istrazio, aktivna supstanca je ista kod oba leka, lizinopril. Možda grešim, proverite na kutiji oba leka.

      Pozdrav.

    • Svetlana

      Hvala na odgovoru, očigledno je da je moj organizam postao imun na tu vrstu leka, istog ili sličnog sastava, obzirom da ni ovaj novi lek nema nikakvog efekta. Pitam se zašto mi je kardiolog ipak prepisao lek iz iste grupe???? U svakom slučaju vam hvala i puno pozdrava!

    • Poštovana Svetlana,

      Počnite da vežbate, u 99% slučajeva to pomaže.

      Pozdrav.

Napišite Vaš odgovor/pitanje