Vežbanje kao lek za hronične bolesti i rak

Sigurno ste mnogo puta čuli rečenicu „ukoliko želite da izgubite kilograme, bez sumnje, promena načina ishrane je mnogo važnija od vežbanja!“ Da li to znači da treba preskakati vežbanje? Apsolutno ne. Vežbanje je izuzetno važno jer redukuje rizik za nastanak mnogih hroničnih bolesti, a ponekad može i zameniti medikamentnu terapiju. Vežbanje osim što pomaže u gubitku neželjenih kilograma, ima i druge benefite po organizam. Redovno upražnjavanje umerene fizičke aktivnosti poboljšava raspoloženje, čini da se osećamo energičnije, zadovoljnije i srećnije i ne samo to, provereno nas štiti od mnogih hroničnih bolesti i kancera tako što jača Vaš imunitet. Ko još ne želi to?

Vežbanje ,,čudesan lek“ za mnoge nezarazne bolesti

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Danas, hronične bolesti su najučestaliji i najrasprostranjeniji medicinski problem koji je moguće prevenirati. Srčane bolesti i rak, obe svrstane u grupu hroničnih bolesti, odgovorni su za 48% ukupne smrtnosti u USA. To je ogroman procenat kao i činjenica da smo postali neaktivniji i da vodimo sedantan, nezdrav način života koji samo doprinosi razvoju hroničnih bolesti. Istraživanja pokazuju da redovna i umerena fizička aktivnost pomaže u borbi protiv nezaraznih bolesti, a i zaraznih bolesti tako što podiže i jača Vaš imunitet pa ste samim tim otporni i na infektivne agense poput bakterija i virusa.

Šta se zaista događa kada vežbamo? – odgovor je: mnogo toga, zato većina stručnjaka širom sveta daje poseban značaj ovoj temi. U studiji koja je sprovedena 2015. godine na Royal Koledžu koji je obuhvatao konzorcijum od 21 medicinske institucije iz Velike Britanije i Irske, fizička aktivnost je dokazana kao „Miracle Cure“ ili „Čudesan lek„.

Šta znači biti fizički aktivan?

Žašto je fizička aktivnost važna u borbi protiv neinfektivnih bolesti i šta se zapravo dešava kada se telo aktivira?

U početku, telo zahteva glukozu ili skladišten šećer (glikogen) da bi obezbedio energiju koja mu je potrebna za rad. Takođe, potreban mu je i adenozin trifosfat ili ATP da nastavi svoje procese. S obzirom da naš organizam poseduje ograničenu količinu oba energenta, potrebno nam je više kiseonika da bi obezbedili dovoljnu količinu ATP-a. Da bi to bilo moguće, krvotok se usmerava ka mišićima obezbeđujući im kiseonik neophodan za rad. Dopremanje kiseonika se ostvaruje povećanim srčanim radom, ubrzavanjem cirkulacije i protoka krvi koji efikasno transportuju kiseonik do mesta gde je potreban. Naš organizam je savešena mašina. Stoga, što više vežbate to vaše srce bolje i brže transportuje kiseonik. Vežbanjem, tj. održavanjem kondicije uočićete kako vežbe koje su vam ranije bile naporne i teške, vremenom postaju lakše i kako se srčana frekvencija smanjuje. Od celokupne krvi koja cirkuliše, deo odlazi u glavu i to je zaista dobra stvar. Nervne ćelije se „bude“ čineći nas energičnijim. Sigurno Vam se dešava da se pre treninga osećate umorno, iscrpljeno i pospano, a nakon treninga se osećatate prilično energično. Zahvalite se mozgu jer neuroni oslobađaju neurotransmitere kao što su endorfin i serotonin koji su odgovorni upravo za takvo osećanje nakon fizičke aktivnosti.

Kako fizička aktivnost pomaže u borbi protiv hroničnih bolesti?

Pošto su fizička neaktivnost i sedantan način života glavni uzroci mnogih hroničnih bolesti, redovno vežbanje jeste odlična preventiva ukoliko još nemate neko hronično oboljenje. Takođe, predstavlja jedana od proverenih načina za kontrolisanje i redukovanje simptoma bolesti. Najčešće hronične bolesti u populaciji su:

Srčana slabost (insuficijencija)

U kategoriji hroničnih oboljenja najveći uticaj na srce i krvne sudove ima fizička aktivnost. Kardiovaskularni poremećaji su najučestalije bolesti u Americi, mada se i u ostalom delu svetu kotiraju visoko na listi. Samo u Americi godišnje oko 60,000 ljudi umre od posledica poremećaja kardiovaskularnog sistema, što znači jedna od 4 osobe, a čak 2 od kancera.

Vežbanjem se telo bori protiv bolesti na više načina: smanjuje se napetost krvnih sudova, omogućen je lakši protok krvi kroz krvne sudove što posledično dovodi do regulacije krvnog pritiska; takođe povećava se nivo HDL (dobrog) holesterola. Često čujemo da je holesterol loš, ali zašto je organizmu zaista potreban holesterol? Masti, pre svega holesterol izgrađuju mnoge strukture centralnog nervnog sistema, stoga su masti veoma važne za pravilno funkcionisanje neuralnih struktura, učestvuju u popravljanju oštećenog tkiva, apsorpciji vitamina D, E, K,A i sintezi hormona. Poboljšanjem cirkulacije, smanjuje se rizik za nastanak tromba koji najčešće dovodi do šloga i infarkta srca.

Dijabetes

Vežbanje igra glavnu ulogu u kontroli dijabetesa. Fizička aktivnost stabilizuje nivo šećera u krvi i pomaže insulinu da dopremi glukozu do ćelija mišića koja im je potrebna za rad. Upravo iz tog razloga, bilo kakva aktivnost smanjuje nivo šećera u krvi i rizik od nastanka insulinske rezistencijedijabetesa; takođe smanjuje se nivo LDL holesterola i što je najvažnije, telo se olobađa stresa koji je glavni okidač da lučenje hormona kore nadbubrežne žlezde, pre svega kortizola koji takođe povećava nivo glukoze u krvi.

Oboljenja muskuloskeletnog sistema

U stvari jesu oboljenja koja zahvataju kosti, zglobove i mišiće. U ovu grupu oboljenja spadaju artritis i osteoporoza. Vežbanje ponekad može predstavljati veliko opterećenje za zglobove, te stoga postoji konvencionalna teorija da upravo preterana fizička aktivnost doprinosi nastanku ovih oboljenja. Međutim, novija istraživanja dokazuju da regularno vežbanje pojačava jačinu muskulature, fleksibilnost kao i stepen pokretljivosti, takođe redukuje i bol udružen sa muskuloskeletnim bolestima.

Karcinomi

Zastupljeno je mišljenje da fizička aktivnost smanjuje rizik od nastanka nekih tipova kancera, kao što su kancer dojke, kolona, endometrijuma (materice), ali zbog malog broja ispitanika u studijama koje su sprovođene u prošlosti, nije otkrivena povezanost sa ostalim tipovima kancera.

Nedavno istraživanje sprovedeno na National Cancer Institute obuhvatilo je grupu od  1,5 miliona ljudi uzrasta 19-98 godina u USA i Evropi, sa različitim tipovima kancera, od onih najučestalijih do najređih vrsta.  Dokazano je da fizička aktivnost zaista smanjuje rizik za nastanak 13 tipova kancera, uključujući rak jetre i mijeloidnu leukemiju. Za ljude koji već imaju rak, redovna aktivnost u skladu s mogućnostima može pomoći u borbi protiv bolesti, pre svega unapređivanjem kondicije i jačanjem mišića telo će bolje podnositi svaki medicinski tretman.

Neurološke i psihijatrijske bolesti

Mozak je aktivator brojnih inflamatornih faktora, a poznato je da inflamacija dovodi do nastanka brojnih oboljenja. Vežbanje, stimuliše faktore rasta koji deluju na ćelije hipokampusa, odgovornog za pamćenje, što smanjuje rizik za nastanak demencije, povećava se integritet bele mase koja je odgovorna za sprovođenje signala kroz regije nervnog sistema i povećavanje kognitivnih sposobnosti. (smanjuje se rizik za nastanak multiple skleroze, demencije i drugih degenerativnih bolesti koje nastaju zbog promena u beloj masi)

Vežbanjem se takođe možete boriti protiv čestih sekundarnih glavobolja koje se u populaciji često javljaju zbog sedantnog stila života.

Koliko je potrebno da vežbate da biste ostvarili sve benefite po zdravlje?

Američka asocijacija za srčane bolesti preporučuje  40 minuta intenzivne fizičke aktivnosti 3-4 puta nedeljno ukoliko želite da smanjite rizik za nastanak srčanih oboljenja. Zapamtite, ukupno 40 minuta koje možete podeliti kako god želite. Vežbanje u teretani sa opterećenjem je izvanredan izbor. Kardio vežbe ili TABATA imaju isti učinak u kraćem vremenskom intervalu (20-30min). Sasvim je u redu ukoliko vam ovakve vežbe ne odgovaraju. Ako volite plivanje, posetite bazen nekoliko puta nedeljno, vozite bicikl ili povedite psa u šetnju posle večere, probajte jogu ili neki od fitnes grupnih treninga. Sve je bolje nego ništa, održavajte kondiciju, mogućnosti su bezbrojne.

Za ljude koji imaju izražene simptome hroničnih bolesti, intenzivni treninzi nisu opcija. Uvek pre početka vežbanja razgovarajte s lekarom i fizijatrom o mogućnostima, ali nikako ne odustajte od vežbanja.

Zaključak

Sjajno je što u eri gedžita postoji prirodan i potpuno besplatan način za unapređenje zdravlja. Ne propustite šansu da isprobate ovaj „Čudesan lek„.

Izađite i vežbajte!

Kada se osetite neinspirisano, zapamtite: vežbanje smanjuje rizik od hroničnih bolesti i pomaže da živite lepše, kvalitetnije i duže!

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje