Upala pluća • Pneumonija

Pneumonija je naziv za upalu pluća koja može biti izazvana bakterijama, virusima, glivicama i parazitima. Od upale pluća godišnje oboli oko 1% stanovništva, sa većom učestalošću tokom zimskog perioda.

U početku same bolesti, simptomi su približno isti, bilo da se radi o bakterijskoj ili virusnoj infekciji. Neki od najčešćih simptoma su blaga groznica, suv kašalj, glavobolja, bolovi u mišićima i umor/slabost. Ukoliko se radi o bakterijskoj infekciji, simptomi groznice mogu da se pogoršaju. Kod većine ljudi se prvi simptomi upale pluća javljaju u roku od oko tri dana od početka infekcije, uključujući i probleme sa disanjem, iskašljanjem sluzi i porastom telesne temperature. U nekim slučajevima kod virusne pneumonije javlja se mnogo više simptoma nego kod bakterijske, mada je svaki slučaj različit.

Da li je pneumonija zarazna? Da, pneumonija se može širiti kapljičnim putem, ali se takođe može razviti i na druge načine.

Bakterije i virusi koji uzrokuju infekcije pluća, već su prisutni u našem respiratornom traktu i sinusima (posebno kod dece koja ih imaju malo više u nosu i grlu). Problem počinje kada ovi mikroorganizmi ulaze u sama pluća i zaraze ih. Jačina imunološkog sistema u velikoj meri sprečava ili pospešuje širenje ovih patogena koji uzrokuju akutnu infekciju pluća.

Simptomi i znaci upale pluća

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Najčešći znaci i simptomi pneumonije su:

  • Konstantno kašljanje, koje ponekad postaje i bolno;
  • Iskašljavanje sluzi – ponekad sluz može sadržati male količine krvi ili imati zeleno/žutu boju;
  • Otežano disanje i nedostatak vazduha – pištanje je češće kada je pneumonija virusna;
  • Bol u grudima, naročito kada se pomerate i duboko dišete;
  • Groznica – obično dolazi i do pojave povišene telesne temperature i preznojavanja (kod bakterijskih infekcija dolazi do mnogo većeg porasta telesne temperature nego kod virusne infekcije);
  • Doživljavanje drugih simptoma groznice, kao što su drhtavica, glavobolje, bol u stomaku, konfuzija/dezorijentacija, znojenje;
  • Umor i ponekad bol u mišićima;
  • Mučnina ili gubitak apetita;
  • Ponekad se javi i ubrzano lupanje srca, ubrzano disanje, promena boje kože i osoba postaje bunovna, pogotovo ako je prisutna visoka telesna temperatura;
  • Kod inficiranih beba se ponekad mogu razviti ozbiljne komplikacije, uključujući i nemogućnost uzimanja tečnosti, nesvesnost, hipotermiju i konvulzije.
Infekcija respiratornog sistema KASALJ

Infekcija respiratornog sistema KASALJ

Koliko dugo traje pneumonija u većini slučajeva?

Svaka osoba drugačije reaguje na infekcije, ali se najčešće prvi simptomi javljaju u roku od tri do sedam dana od razvoja infekcije. Neke osobe mogu imati simptome upale pluća već posle jednog dana, dok druge mogu biti zaraženi i bez simptoma do 10 dana. U proseku, simptomi pneumonije traju od dve do tri nedelje, a kod nekih osoba oporavak može biti mnogo kraći ili može doći do razvoja komplikacija koje traju duže.

Uzroci i faktori rizika za ravoj upale pluća

Pneumonija je izazvana raznim infektivnim agensima i razvija se kada se pluća prepune gnojem i sluzi, što samim tim otežava disanje, ne primamo dovoljno kiseonika i ne možemo da kontrolišemo kašljanje. Delovi pluća koji su najviše pogođeni infekcijama pneumonija nazivaju se alveole. One predstavljaju male vreće koje su normalno ispunjene vazduhom/kiseonikom i omogućavaju razmenu gasova preko svojih membrana.

Naučnici veruju da postoji pet glavnih zaraznih agenasa koji su glavni uzročnici pneumonije, i to su:

  • Određene vrste štetnih bakterija, koje dovode do infekcije pluća. Ovde najčešće spadaju Streptococcus pneumoniae (posebno kod dece sa pneumonijom) i Haemophilus influenzae tipa b (Hib). Pneumocistis jiroveci je još jedna vrsta mokroorganizma koja je povezana sa smrću zbog upale pluća kod dece sa virusima, kao što je HIV.
  • Određene vrste virusa. Ovaj tip pneumonije se često naziva respiratornim sincicijskim virusom.
  • Mikoplazma, koja najviše doprinosi kretanju pneumonije.
  • Infekcije usled drugih mikroorganizama, uključujući gljivice kao što je kandida.
  • Izlaganje određenim toksičnim hemikalijama (poput dimova, duvanskih proizvoda ili cigareta) koje slabe imunološki sistem.

Infektivni agensi koji uzrokuju upalu pluća mogu se prenositi sa osobe na osobe ili se širiti iz nosa do pluća. Neki od načina prenošenja ovih agenasa su:

  • Ovi mikroorganizmi se mogu širiti kapljičnim putem.
  • Ukoliko ste blizu zaražene osobe koja kašlje ili kija.
  • Ukoliko ste izloženi krvlju zaraženih osoba.
  • Tokom trudnoće i porođaja. Ako je majka zaražena, novorođenče se može inficirati preko krvi majke.

Faktori rizika koji mogu doprineti razvoju upale pluća javljaju se:

  • Ukoliko ste zaraženi gripom ili nekom drugom respiratornom infekcijom/virusom (kao što je prehlada, laringitis, bronhitis ili grip);
  • Ukoliko imate bilo kakve hronične respiratorne ili plućne bolesti, kao što su HOBP (hronična opstruktivna bolest pluća) ili cistična fibroza;
  • Kod starijih osoba – istraživanje pokazuje da stariji ljudi češće oboljevaju od upale pluća i doživljavaju ozbiljnije komplikacije od mlađih ljudi;
  • Kod dece koja imaju bilo koji oblik hroničnog respiratornog oboljenja ili česte respiratorne infekcije, naročito HOBP, teške alergije ili astmu;
  • Kod novorođenčadi, ako su njihove majke zaražene ili imaju još jednu respiratornu bolest (infekcija preko krvi);
  • Ukoliko Vam je oslabljen imuni sistem zbog drugih bolesti kao što su autoimune bolesti, virusi (kao što su HIV, rubela, hepatitis) ili ozbiljne infekcije;
  • Neuhranjenost, nedostatak pijeće vode ili nedostatak hranljivih sastojaka iz hrane zbog lošeg načina života;
  • Prilikom uzimanja lekova koji slabe imunitet, npr. kortikosteroidi;
  • Kod novorođenčadi, koja se hrane kašama umesto da se doje (dojenje pojačava i pospešuje imunitet kod novorođenčadi);
  • Pušenje izaziva komplikacije kao što su emfizem ili oštećenje pluća;
  • Poteškoće u gutanju (zbog drugih medicinskih problema, kao što su bolovi od moždanog udara, demencije, cerebralne paralize ili Parkinsonove bolesti);
  • Istorija inflamatornih bolesti koje slabe imunološki sistem, uključujući dijabetes, bolesti srca ili bolesti jetre;
  • Ukoliko živite ili radite u zatvorenim prstorijama, gde ste u bliskom kontaktu sa drugim zaraženim osobama (ovo može uključiti domove za njegu, dnevne briga, domove zdravlja i sl.)
  • Izlaganje zagađenom vazduhu – zagađenje vazduha u zatvorenim prostorijama može biti prouzrokovano roditeljima koji puše ili sagorevaju goriva sa biomasom;
  • Prilikom oporavka od operacije ili traume.

Dijagnostika

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog nalaza, anamnestičkih podataka, laboratorijskih nalaza, mikrobiološke dijagnostike, radioloških i drugih metoda.

Pneumonija PA RTG

Pneumonija PA RTG

Za postavljanje dijagnoze je obično dovoljna radiografija toraksa, ali u nekim slučajevima je potreban i CT toraksa. Neki radiološki nalazi mogu da ukazuju i na samu etiologiju, na primer pneumatocele ukazuju na infekciju uzrokovanu Staphylococcus aureus-om.

Anamneza daje podatke o početku simptoma, temperaturi, naravi kašalja, prethodnim bolestima i sl. Bitni su i epidemiološki podaci.

Fizikalni nalaz, tokom inspekcije može se uočiti slabije pomeranje grudnog koša na strani upale tokom disanja. Takođe je neophodno da lekar posluša pluća sa stetoskopom.

Što se tiče krvne slike, kod tipične pneumonije može biti prisutna leukocitoza, neutrofilija, skretanje u levo, povišeni CRP, ubrzana sedimentacija eritrocita. Leukopenija se retko sreće i predstavlja loš prognostički znak. Potrebno je još pratiti i gasne analize krvi.

Mikrobiolška obrada sputuma, aspirata bronha, punktata traheje ili bronha, peuralnog izliva je nešto što je takođe potrebno uraditi. Osnova bakteriološkog pregleda uključuje pregled iskašljaja bojenog po Gramu i kultura iskašljaja sa antibiogramom. Hemokultura ima važnost u početku same bolesti i obično je pozitivna u prvim danima bolesti. Treba uzeti vensku krv u bar dva navrata sa različitih mesta pre početka antiotske terapije.

Serološka dijagnostika, različitim metodama (RVK, ELISA) moguće je odrediti titar IgG i IgM antitela za dokazivanje hlamidija, legionela, mikoplazmi i virusa.

Moguće su i komplikacije upale pluća

Apsces pluća (abscessus pulmonis) je ograničeno nakupljanje gnoja u plućima. Najčešće nastaje nakon streptokoknih i stafilokoknih infekcija pluća. Uglavnom nema klinički značaj, a dijagnoza se postavlja radiološki (liči na tuberkuloznu kavernu) pa je potrebno u tom slučaju isključiti tuberkulozu pluća. Lečenje je antimikrobno i u nekim slučajevima je potrebna hirurška intervencija.

Empijem pleure je prisustvo gnoja između listova pleure. Nastaje nakon jakih streptokoknih i stafilokoknih infekcija pleure ili nakon rupture pomenutog apscesa u pleuralnu šupljinu. Dijagnostika i lečenje je isto kao i kod apscesa.

Sepsa (trovanje krvi) jako retka komplikacija, ali veoma ozbiljna komplikacija u nekim slučajevima i smrtonosna.

Konvencionalni tretman za simptome upale pluća

Lečenje obuhvata opšti pristup, simptomatsko lečenje i etiološko lečenje. Uopšteno, potrebno je odlučiti da li ćete biti lečeni kod kuće (ambulantno) ili je ipak potrebna hospitalizacija. Ukoliko imate komplikovanu pneumoniju, sa jako lošim opštim stanjem, neku drugu hroničnu bolest lečenje se mora sporvoditi u bolničkim uslovima.

Etiološko lečenje zavisi od uzročnika bolesti. Bakterijske pneumonije lečimo sa antibioticima. Potrebno je početi što ranije sa empirijskom antibiotskom terapijom, a po nalazu antibiograma nastaviti sa ciljnom terapijom. Napominjemo, terapiju započeti što ranije (najbolje unutar prvih 8 sati od početka bolesti). Prvi izbor antibiotika jesu makrolidi (azitromicin, klaritromicin), a zatim amoksicilin i klavulonska kiselina. U nekim slčajevima se mogu kombinovati ovi antibiotici i sa trećom grupom, sa hinolonima. Ambulantna terapija se sprovodi peroralno, dok se u polničkim uslovima terapije primenjuje parenteralnim putem, pa se po smirivanju simptoma i laboratorijskih nalaza može preći na peroralnu primenu. Lečenje tipičnih pneumonija traje od 7 do 10 dana, a atipičnih oko 14 dana. Molim Vas da popijete terapiju onako kako Vam je lekar prepisao, do kraja…

Zapamtite da se virusne infekcije ne mogu izlečiti antibioticima, zato upalu pluća virusne etiologije lečimo antiviroticima: amantadin, ribavirin, ganciklovir, itd. U nekim slučajevima, ukoliko postoji za dotičnog uzročnika, mogu se primeniti i intravenski gamaglobulin.

U lečenju gljivičnih infekcija (npr. sa kandidom albikans) možemo koristiti flukonazol ili amfotericin B.

Poslednjih godina, vakcine su takođe uvedene za određene vrste pneumonije, posebno one koje se bore protiv Hib-a.

Prevencija i ,,lečenje prirodnim putem“

1 Jačanje imuniteta

Probajte da izbegavate i smanjite kontakt sa ljudima koji su zaraženi, a istovremeno jačajte svoj imunološki sistem. Evo nekoliko saveta kako smanjiti rizik dobijanja pneumonije:

  • Poboljšajte svoju ishranu i zdravlje creva – Izbegavajte uobičajene alergijske namirnice kao što su prerađena zrna, gluten, konvencionalni mlečni proizvodi, mnogo šećera, obrađena hrana sa sintetičkim sastojcima i zaslađena pića sa veštačkim ukusima.
  • Koristite probiotičke suplemente – Probiotici pomažu održavanju Vašeg digestivnog sistema zdravim i doprinose povećanju broja zdravih bakterija u crevima. Namirnice koje sadrže probiotičke suplemente su povrće i jogurt, balans je naš izbor. 😀
  • Trudite se da spavate redovno – Cilj je sedam do devet sati noću.
  • Vežbajte – Prednost vežbanja uključuje poboljšavanje imunološkog sistema, sprečavanje infekcija i smanjenje upale. Pročitajte naš tekst o vežbanju kao leku za hronične bolesti i rak.
  • Izbegavajte stres – Stres može povećati zapaljenje, oslabiti imunološki sistem i produžiti simptome bolesti.
  • Ostali dodaci ishrani za poboljšanje imuniteta – Oni uključuju vitamin C, beli luk, kurkumu i đumbir.
Trudnica 3

Trudnica 3

2 Dojenje novorođenčadi

Jedan od najboljih načina da se spreče infekcije pneumonije kod novorođenčadi i dece je da ih majke doje do prve godine života, nakon čega treba obezbediti adekvatnu ishranu. Ovo se pokazalo da pomaže u zaštiti dece od brojnih bolesti van pneumonije, uključujući alergije i astmu.

Pored dojenja novorođenčadi, rizik od infekcije i mortaliteta zbog upale pluća u toku detinjstva je znatno smanjen ukoliko deca nisu podhranjena i imaju pristup pijaćoj vodi i sanitarnom/školskom okruženju. Izbegavanje izlaganja dece duvanskom dimu, provetravanje zatvorenih prostorija, lečenje alergija na hranu, sprečavanje nedostataka hranljivih materija i redovnih poseta lekaru, mogu održati Vaše dete zdravim.

3 ,,Upravljajte“ simptomima groznice

Ovde ćemo navesti nekoliko saveta koji Vam mogu pomoći da smanjite groznicu i sprečite povećanje telesne temperature i pojavu nekih komplikacija.

  • Pijte mnogo tečnosti, kako biste sprečili dehidrataciju.
  • Češće se tuširajte mlakom vodom u toku dana ili stavljajte obloge oko vrata. Takođe možete namočiti peškir uljem od peperminta da bi dobili dodatan efekat hlađenja, ukoliko Vam to prija.
  • Pijte mlak čaj od kamilice, peperminta ili majčine dušice.
  • Konzumirajte dovoljne količine elektrolita, tako što ćete napraviti domaće zelene ili voćne smutije ili piti kokosovu vodu.
  • Odmarajte i spavajte.

4 Smanjite kašljanje na prirodan način

  • Konzumirajte hranu koja smanjuje lučenje sluzi kako bi prirodno prekinuli nadražajni kašalj. Tu spadaju domaće supe od povrća i zeleni čaj.
  • Izbegavajte hladne temperature i prostorije, trudite se da dišete topao, vlažan vazduh.
  • Možete koristiti prirodne sirupe za kašlj napravljene od esencijalnih ulja poput eukaliptusa, majčine dušice, kedra, muškatnog oraha i peperminta.
  • Izbegavajte naporne fizičke poslove koji mogu dovesti do otežanog disanja ili bolova u grudima.
  • Redovno čistite svoj dom kako biste uklonili iritante.

5 Održavajte higijenu svog doma i radnog okruženja

  • Trudite se da redovno čistite prašinu, dlake svojih ljubimaca i druge alergene (naročito ako neko u Vašoj porodici pati od astme).
  • Trudite se takođe da redovno perete ruke sapunom.
  • Trudite se da svakodnevno provetravate svoj dom (pogotovo ako pušite u zatvorenim prostorijama).
  • Trudite se da na poslu ne udišete otrovne isparljive gasove i da ne dolazite u dodir sa industrijskim otpadom.
  • Izbegavajte upotrebu sredstava za čišćenje domaćinstva i deterdžente za odeću napravljenih od jakih hemikalija.

Mere opreza pri lečenju infekcije pluća

Ukoliko ste zabrinuti i sumnjate da imate pneumoniju, obavezno se obradite svom lekaru, pogotovo ako se oporavljate od neke druge respiratorne bolesti (poput gripa) ili ste stariji od 65 godina. Treba proveriti i novorođenčad i malu decu kod kojih postoji sumnja na pneumoniju, jer oni imaju najveći rizik za razvoj ozbiljnih komplikacija. Ako primetite znake komplikacija pneumonije, uključujući i ove navedene u nastavku, hitno se javite svom lekaru da bi sprečili pogoršavanje situacije.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

3 • Pitanja i odgovori

  1. Dragica terzic

    Da li je normalno kod upale pluca da se iskasljavate slajm rozikast crven da nije slucajno od nekih antibiotika

  2. jasminka prlja jeremic

    Nemam nikakve simptome,,,,na plucima uocena nehomogena,mrljasta zona konsolidacije po tipu zapaljenja,bez zone infitracije….ali itr.12,5
    Sta je uzrok ?

Napišite Vaš odgovor/pitanje