Tromboza

Tromboza (thrombosis) predstavlja zaživotni proces koagulacije krvi tokom kojeg se formira krvni ugrušak u neprekinutom vaskularnom sistemu odnosno u krvnim sudovima i/ili srcu. Formacija, odnosno krvi ugrušak koji se stvara prilikom procesa tromboze naziva se tromb (thrombus).

Krvni ugrušci sprečavaju da izgubite veliku količinu krvi nakon povrede, takođe zaustavljaju prodor bakterija kroz ranu i omogućava zarastanje same rane. Međutim, ponekad se krvni ugrušci formiraju u krvi iako nema spoljne povrede. Ugrušci u krvi mogu dovesti do opasnih komplikacija kao što su plućna embolija, koronarne bolesti srca ili moždani udar.

Moguće je da se krvni ugrušak (ili tromb) formira na zidu krvnog suda ili u srcu kada se krvni elementi, trombociti, proteini slepe međusobno. Međutim, tromb koji sprečava protok krvi kroz krve sudove predstavlja ozbiljno zdravstveno stanje koje se mora lečiti.

Šta je krvi ugrušak (tromb)?

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Krvni ugrušak sprečava prekomerno krvarenje kada je krvni sud povređen. Kada se povredite, krvni sudovi postaju uži. Suženi krvni sudovi smanjuju protok krvi do povređenog tkiva i ograničavaju gubitak krvi. Zatim krvne pločice (trombociti) i proteini u plazmi se lepe na oštećeni deo krvnog suda, udružuju se kako bi smanjili krvarenje. U sastav samog ugruška ulazi 13 supstanci koje se nalaze u krvi i tkivu. Ove supstance su faktori koagulacije.

Nakon nekog vremena, Vaše telo će prirodno rastvoriti krvni ugrušak kada povreda zaraste. Ponekad se ovi ugrušci formiraju u unutrašnjosti krvog suda kada nema spoljne povrede ili ukoliko se ne rastvore prirodno. Ako krv teče previše sporo, veliki broj trombocita se može grupisati i formirati krvni ugrušak. Kada se krvni ugrušci formiraju u unutrašnjosti vena bez nekog dobrog razloga i ne rastvaraju se prirodno, zahtevaju medicinsku pažnju i mogu da izazovu komplikacije.

Kako nastaje tromb?

Evolucija odnosno formiranje tromba je složen proces koji protiče kroz nekoliko faza. U prvom momentu kada se steknu uslovi za pojavu tromboze trombociti adheriraju iz endotelne ćelije, da bi odmah potom došlo i do njihove agregacije i stvaranja jedne homogene mase. U ovako formirane mase talože se sada i eritrociti, leukociti, što trombu daje složen karakter. Opisanim putem formira se trombna masa koja je čvrsto vezana za zid krvnog suda, lako je kidljiva, sasušenog izgleda i neravne povrišine. Značaj postojanja tromba u pojedinim krvnim sudovima odnosno u srcu zavisi od više faktora. Prisustvo opturacionog ili parijetalnog tromba u arterijskom krvnom sudu delimično ili potpuno sprečava dotok krvi u odgovarajuće tkivo ili organ. Ukoliko su ispunjeni i ostali uslovi, rezultat blokade dotoka arterijske krvi je nastanak infarkta. U slučaju da dođe do otkidanja dela tromba ili tromba u celosti, krvni ugrušak biva nošen krvnom strujom i razvija se komplikacija tromboze označena kao trombna embolija.

Simptomi

Najčešći simptomi kod pojave krvnog ugruška su:

Simptomi kod krvnih ugrušaka variraju u zavisnosti od lokacije samog ugruška. Prema Američkom društvu za hematologiju, možete osetiti sledeće simptome:

  • Srce – bol u grudima, ubrzano disanje, znojenje, mučnina, malaksalost;
  • Mozak – slabost lica, ruku ili nogu, problemi sa vidom, teškoće govora, iznenadna i jaka glavobolja i vrtoglavica, nesvestica;
  • Pluća – oštar bol u grudima, nedostatak vazduha, ubrzan puls, groznica, znojenje, iskašljavanje krvi;
  • Ruka ili noga – iznenadni ili postepeni bol, otok, osetljivost;
  • Stomak – intenzivan bol u stomaku, povraćanje i dijareja.

Vrste krvnih ugrušaka

Krvni ugrušci mogu se javiti u veni ili arteriji. I arterije i vene su krvni sudovi koji pomažu transportu krvi kroz telo, ali funkcionišu drugačije. Vene su krvni sudovi koji prenose ugljen-dioksid (krv siromašnu kiseonikom) nazad u srce i iz srca u pluća. Kada se u veni pojavi abnormalni krvni ugrušak, može ograničiti povrat krvi u srce, uzrokujući bol i otečenost.

Duboka venska tromboza (DVT)

Duboka venska tromboza (DVT) je krvni ugrušak koji se formira u velikim dubokim venama tela. Većina krvnih ugrušaka se javlja u dubokim venama nogu i male karlice. Međutim, mogu se pojaviti i u drugim delovima tela, kao što su duboke vene ruku. Kada se krvni ugrušak u dubokoj veni otkine, on putuje kroz krvotok i naziva se embolus. Embolus može proći kroz srce do arterija u plućima gde se zaglavi i blokira protok krvi. Ovo je izuzetno opasno stanje koje se zove plućna embolija. Tipični znaci plućne embolije uključuju iznenadne probleme sa disanjem, kašljanjem, iskašljavanjem krvi i bolovima u grudima.

Način na koji nastaju krvni ugrušci u arterijama se razlikuje po mnogočemu od vena. Arterije su mišićavi krvni sudovi koji nose krv bogatu kiseonikom, od srca do drugih delova tela. Krvni ugrušci koji nastaju u arterijama obično su povezani sa očvršćavanjem zida arterija – aterosklerozom. Ateroskleroza se javlja kada plak sužava unutrašnjost krvnog suda (sužavanje lumena). Plak koji oblaže unutrašnjost krvnog suda je napravljen od holesterola, masnih supstanci, kalcijuma i fibrina. Kada lumen arterije počinje da se sužava, mišićni sloj same arterije pojačava svoje kontrakcije i pokušava da se suprostavi sili (da ubaci što veću količinu krvi kroz sužen lumen). To takođe može dovesti do rupture plaka.

Prilikom rupture plaka mogu se otpustiti različite supstance koje mogu da začepe sam krvni sud. U ovom slučaju, Vaše tkivo i organi neće dobijati dovoljne količine krvi za fiziološke potrebe. Budući da se ovakav krvni ugrušak obično razvija u koronarnim arterijama (arterije koje ishranjuju srce) ili unutar srca, može izazvati srčani udar ili pak moždani udar. Zapravo, ateroskleroza je primarni uzrok bolesti srca i moždanog udara.

Uzroci i faktori rizika

1. Venski krvni ugrušci

Krvni ugrušci se mogu formirati procesom tromboze u dubokim venama nogu ako je protok krvi ograničen ili ukoliko se usporava. Ovo se može dogoditi kada ste nepokretni duži vremenski period, npr. nakon operacije, tokom dugog putovanja u avionu ili automobilu ili ako morate ostati u krevetu duže vreme.

Veće su šanse da se razviju krvni ugrušci u venama koje su oštećene od određenih operacija ili traume. Neki drugi faktori koji povećavaju rizik od stvaranja venskih krvnih ugrušaka uključuju:

  • pozitivnu porodičnu anamnezu,
  • starosnu dob (preko 60 godina),
  • gojaznost,
  • trudnoća,
  • pušenje,
  • upotreba oralnih kontraceptiva,
  • rakovi (tumori),
  • genetski poremećaji koagulacije.

Ima mnogo istraživanja koja se fokusiraju na ove glavne faktore rizika. Studije su pokazale da su venski krvni ugrušci glavni uzrok smrti majki širom sveta. Postoji povećan rizik (5 – 10 puta) kod trudnica u odnosu na žene koje nisu trudne, iste starosne dobi.

Estrogena i progesterona oralna kontracepcija je povezana sa porastom venskih krvnih ugrušaka, srčanih udara i moždanih udara. Istraživači na Triniti College u Irskoj otkrili su da su ove opasnosti uglavnom kod pušača i kod žena starijih od 35 godina. Oralni kontraceptivi utiču na stvaranje krvnih ugrušaka povećavajući fibrinogen plazme koji pomaže u njihovom formiranju.

Šta je to tromboza?

Šta je to tromboza?

Istraživanje takođe pokazuje da je rak (tumor) jedan od najvećih faktora rizika kod venske tromboembolije (VTE). Ovo može biti zbog samog tumora, zbog tela pacijenta ili zbog terapije koju pacijent prima. VTE je zapravo drugi vodeći uzrok smrti kod hospitalizovanih pacijenata sa rakom, nakon infekcija i nakon operacija. Podaci iz nekoliko istraga ukazuju na to da ljudi sa rakom pankreasa, limfomom i rakom mozga imaju veći rizik od stvaranja venskih krvnih ugrušaka.

U retkim slučajevima deo tumora ili drugog tkiva putuje do pluća i uzrokuje krvni ugrušak u plućima koji može da bude smrtonosan. Krvni ugrušak u plućima je plućna embolija. Ako se probije velika kost u telu (poput butne kosti), masti iz koštane srži mogu putem krv doći do pluća i izazvati komplikacije.

2. Arterijski krvni ugrušci

Uzroci i faktori rizika tromboze za arterijske ugruške uključuju:

Promene životnog stila i modifikacije ishrane mogu pomoći u eliminaciji ovih rizika.

Prema istraživanju objavljenom u Transfuziji krvi, ljudi sa metaboličkim sindromom imaju najmanje tri stavke pozitivne, od sledećih:

Postoji sve veći dokaz da postoji veza između arterijskih krvnih ugrušaka (aterotromboza) i metaboličkog sindroma. Pored toga, analize kontrolisanih studija utvrdile su da postoje tri zdravstvene promene koje mogu pomoći u smanjenju razvoju arterijske bolesti, uključuju: smanjenje krvnog pritiska, redukciju holesterola i prekid pušenja.

Konvencionalno lečenje tromboze

Lečenje krvnih ugrušaka varira u zavisnosti od lokacije ugrušaka i zdravlja samog pacijenta. Neki oblici lečenja uključuju:

Antikoagulansi

Antikoagulansi smanjuju zgrušavanje krvi u arteriji, veni ili srcu. Ovi lekovi se ponekad nazivaju „razređivačima krvi“. Oni sprečavaju stvaranje novih krvnih ugrušaka i sprečavaju povećanje postojećih. Primeri antikoagulanasa uključuju: heparin, varfarin, dabigitran, apiksaban i rivoraksaban. Antikoagulansi mogu izazvati neželjene efekte, uključujući: vrtoglavicu, modrice, glavobolju i bolove u stomaku. Kada koristite razređivače krvi, obavezno izbegavajte uzimanje drugih lekova (kao što su aspirin, Advil i ibuprofen) istovremeno jer to može prouzrokovati negativne efekte.

Trombolitici

Trombolitici rastvaraju krvne ugruške i ograničavaju štetu prouzrokovanu blokadom krvnog suda. Primeri trombolitika uključuju: tkivne aktivore plazminogena, streptokinazu i urokinazu. Ovi lekovi se ponekad daju u kombinaciji sa antikoagulansima. Hemoragični moždani udar je retka ali ozbiljna komplikacija upotrebe trombolitičkih lekova.

Tromboliza usmerena kateterom

Trombolitička terapija usmerena na kateter je nehirurški tretman akutne tromboze dubokih vena. Koristi se za rastvaranje krvnih ugrušaka. Tanka plastična cevčica dostavlja lekove za rastvaranje ugrušaka (trombolitike) direktno u ugrušak. Rizik od ove procedure uključuje: modrice, krvarenje ili otok na mestu ulaska cevčice u telo. U retkim slučajevima, krvarenje se javlja na drugom mestu, npr. u Vašim crevima ili mozgu.

Hirurška trombektomija

Hirurška trombektomija pretstavlja hirurško uklanjanje krvnog ugruška iz unutrašnje arterije ili vene. Tokom postupka, hirurg pravi rez na krvnom sudu, zatim uklanja ugrušak i ušiva krvni sud. Rizici ove vrste hirurgije uključuju: krvarenje, oštećenja krvnog suda i plućne embolije.

Promene životnog stila

1. Promenite svoju ishranu

Kao što je ranije rečeno, metabolički sindrom je povezan sa razvojem krvnih ugrušaka. Promenom Vaše ishrane održavali bi zdravu težinu, imali bi niži nivo holesterola u krvi, niži krvni pritisak, poboljšala bi se osetljivost ćelija na insulin i smanjio bi se rizik od nastanka infekcija. Trudite se da jedete hranu koja uključuje zeleno listasto povrće, šareno povrće (poput žute bundeve, crvene paprike i ljubičastog patlidžan), voće, mahunarke, cela zrna (kao što je ovsena kaša i smeđi pirinač) i hranu bogatu omega-3 mastima (losos, orasi, laneno seme i goveđe meso). Ova hrana će pomoći da Vaš vaskularni sistem bude aktivan, poboljšava Vaše zdravlje srca i pomaže Vam da smršate.

Takođe morate izbegavati hranu koja šteti organizmu. Ova hrana uključuje veštačke zaslađivače, prehrambene sode, trans masti (poput pekarske robe), rafinirani ugljeni hidrati i šećer. Takođe trebate ograničiti konzumiranje alkohola.

2. Ostanite fizički aktivni

Da biste izbegli stvaranje krvnih ugrušaka, važno je da ostanete fizički aktivni. Redovno vežbajte i izbegavajte periode dugotrajne neaktivnosti. Probajte da vežbate najmanje 30 minuta dnevno (ili 60 do 90 minuta ako je niži intenzitet treninga). Takođe možete pokušati da radite kraće, ali intenzivnije treninge.

3. Zamena lekova

Neki lekovi mogu povećati rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Ovi lekovi su: lekovi za zamenu hormona (obično ih koriste žene u menopauzi ili postmenopauzi), pilule za kontracepciju, lekovi za kontrolu krvnog pritiska i lekova za lečenje karcinoma. Obavezno redovno idite na kontrole kod Vašeg lekara!

4. Prestanite pušiti

Studije pokazuju da pušenje cigareta ili upotreba elektronskih cigareta i drugih duvanskih proizvoda povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Rizik se povećava još više u kombinaciji sa drugim faktorima rizika kao što su prekomerna težina. Ako i dalje pušite, odustajte što je pre moguće. Neki načini prestanka uključuju: pridruživanje grupi podrške, hipnozi ili meditaciji usmerenoj ka prevazilaženju zavisnosti ili razgovora sa svojim lekarom o drugim efikasnim načinima za odustajanje.

5. Kurkuma

Kurkuma je začin (dopuna ishrani) koji smanjuje zapaljenja i deluje kao prirodni antikoagulans i antitrombocitni lek. Studija iz 2012. godine pokazala je da kurkumin, polifenol koji se nalazi u kurkumi, sprečava nastanak krvnih ugrušaka zbog svojih antikoagulantnih aktivnosti. Za razliku od većine lekova koji se koriste za krvne ugruške, kurkuma nema neželjenih efekata, osim ako se uzima u izuzetno velikim količinama.

6. Beli luk

Beli luk je široko poznat kao preventivni agens u lečenje mnogih kardiovaskularnih i metaboličkih oboljenja, uključujući krvne ugruške. Studije su pokazale da sirov beli luk pomaže u smanjenju postojećih plakova i sprečavanju akumulacije novih pločica u arterijama. Jedna studija objavljena u časopisu postdiplomske medicine pokazala je da konzumiranje sirovog belog luka svakodnevno smanjuje nivo serumskog holesterola i povećava vreme krvarenja i fibrinolitičku aktivnost kod učesnika. Zapravo, studija je pokazala da luk može biti korisno sredstvo u sprečavanju tromboze.

7. Vitamin E

Vitamin E je antikoagulans koji se pokazao veoma koristan kod ishemijskih bolesti srca i moždanih udara. Koristi se za lečenje i sprečavanje bolesti srca i krvnih sudova, kao što su bol u grudima, visok krvni pritisak i blokirane ili ojačavanje arterije (ateroskleroza). Dnevno možete povećati unos vitamina E hraneći se nekim od ovih namirnica: bademi, lešnik, avokado, mango, semenke suncokreta, brokoli, spanać, kivi i paradajz.

Mere predostrožnosti

Tražite pomoć lekara ako imate teško ili bolno disanje, bol u grudima, bol koji se proteže na levo rame, ruku, leđa ili vilicu, iznenadne promene u vidu, utrnutost lica, ruku ili nogu ili težak govor.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje