Štitna žlezda: simptomi i principi lečenja poremećaja

Štitasta žlezda (lat. glandula thyroidea) a ne štitna žlezda kako je u široj populaciji poznata (iako to nije pravilan naziv) je lokalizovana sa prednje strane vrata, iza Adamove jabučice i oblika je leptira raširenih krila. Njena funkcija u organizmu je vrlo bitna i široka, jer je ona zadužena za regulaciju telesne temperature, gladi i nivoa energije u organizmu. Stoga, različiti problemi sa radom štitaste žlezde mogu dovesti do pojave raznih simptoma i razvoja raznih bolesti.

Bolesti se uglavnom javljaju u vidu pojačane ili smanjenje funkcije žlezde. Karakteristično za bar 30% pacijenata jeste neznanje da je uzrok simptomima koje doživljavaju upravo poremećaj u radu štitaste žlezde.

Najčešći poremećaji funkcije štitaste žlezde (bolesti)

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Poremećaji sa radom štitaste žlezde mogu imati negativan efekat na gotovo svaki aspekt života, od povećanja telesne težine, depresije, pa do anksioznosti. Dakle, normalno funkcionisanje štitaste žlezde je neophodno za uravnotežen fizički, mentalni i emotivni život.

Kao što je gore napomenuto, poremećaji u radu žlezde se kreću u dva pravca:

Štitasta žlezda ili tireoidna žlezda kontroliše mnoge aspekte metabolizma uključujući i regulaciju lučenja drugih hormona neophodnih za razne vitalne funkcije. Tireoidna žlezda produkuje dva hormona T3 (trijodtironin) i T4 (tetrajodtironin ili tiroksin). Kada se izluče u krv, putuju krvotokom i konvertuju kiseonik i kalorije u energiju. Ovako nastala energija se koristi za kognitivne funkcije, regulaciju raspoloženja, digestivne procese. Selen i jod su vrlo važni za funkciju ove žlezde. Nedovoljna količina joda dovodi do manjka hormona, jer se jod u organizmu putem enzima konvertuje i ugrađuje u hormone. Hipotireoidizam je definitivno češći poremećaj, pogotovo kod žena u reproduktivnim godinama ili srednjim godinama života.

Znaci i simptomi poremećene funkcije tireoidne žlezde

U slučaju hipotireoze telo uspori, ceo metabolizam postaje usporen i javljaju se simptomi poput uvećanja telesne težine, umora i malaksalosti. Kod hpertireoze situacija je obrnuta, dolazi do ubrzanja metabolizma, moguća je pojava i tahikardije (ubrzanog kucanja srca) i gubitka na težini.

Hipotireoza simptomi

Karakteristični simptomi kod hipotireoidizma:

Simptomi hipertireoze

Karakteristični simptomi kod hipertireoidizma:

Uzroci koji dovode do poremećaja štitaste žležde

Hipotireoidizam

U ovom poremećaju tireoidna žlezda ne proizvodi dovoljno tireoidnih hormona T3 ili T4 ili oba. Najčešći uzrok hipotireoze je stanje koje se naziva Hašimotov tireoiditis. Oboljenje u kome telo napada sopstvenu tireoidnu žlezdu i kompromituje njenu funkciju. Hašimotov tireoiditis je autoimuno oboljenje uglavnom uzrokovano hroničnim stresom, insuficijentnom ishranom (nedostatak joda) i oslabljenim imunološkim sistemom. Primarni razlog je nedostatak joda.

Štitna žlezda: simptomi i principi lečenja poremećaja

Štitna žlezda: simptomi i principi lečenja poremećaja

Hipertireoidizam

Stanje u kome postoji povišen nivo tireoidnih hormona. Primarni razlog je Gravesova – Bezedovljeva bolest. Autoimuni poremećaj usmeren na tireoidne folikule, koji bivaju stimulisani od strane antitela IgG, koji podstiču produženu i neobuzdanu produkciju tireodnih hormona. U velikim, nefiziološkim dozama tireoidni hromoni imaju jasan katabolički efekat, oni dovode do katabolizma proteina, lipolize, hiperglikemije i hiperholesterolemije.

Faktori rizika

Najznačajniji faktori rizika za nastanak problema sa štitastom žlezdom su sledeći:

  • Nedostatak joda, selena i cinka (neophodni za normalnu funkciju žlezde)
  • Loša ishrana zasnovana na prerađenim produktima, bogatim nezdravim mastima i šećerima, kao i velike količine kofeina i alkohola
  • Emotivni stres, anksioznost, depresija
  • Loše stanje digestivnog trakta, poput inflamacije koje dovodi do loše apsorpcije i nedostatka hranljivih materija pri čemu nastaju autoimuni poremećaji.
  • Reakcije na primenu imunosupresivne terapije (kod malignih oboljenja)
  • Genetski faktori (često se nasleđuje porodično)
  • Trudnoća i druge hormonalne promene
  • Nedovoljno fizičke aktivnosti, neaktivan život
  • Toksičnost okoline i kontakt sa toksičnim materijama
  • Kod dece je moguć genetski poremećaj tireoidne žlezde ili nedostatak iste

Hormoni stitne žlezde (T3 i T4)

Tireoidni hormoni imaju veoma važne funkcije u celom organizmu, a njihova ciljna tkiva su skoro sva tkiva izuzev mozga i testisa. U ciljnim tkivima T4 podleže monodejodinaciji i prelazi u T3, jer je trijodtrionin jedini aktivni signalni molekul koji ulazi u ćeliju i veže se za intracelularni receptor. Trijodtironin se vezuje za specifični visokoafinitetni receptor koji se nalazi u jedrima ciljnih ćelija. Nastali hormon-receptor kompleks se vezuje za specifičnu sekvencu DNK (DNA) i pokreće transkripciju specifičnog gena za sintezu specifičnog proteina. Sintetisani kognitivni protein ima mnoge metaboličke efekte koji se održavaju na razvojne procese kao i na oksidativni metabolizam.

Kako ubrzati metabolizam?

Dobro je poznato da tireoidni hormoni snažno ubrzavaju bazalni metabolizam stimulacijom potrošnje kiseonika i podukcijije toplote tj. povećava se utrošak kiseonika i nastajanje ugljen-dioksida kada organizam miruje. Mehanizam ovog delovanja nije sa sigurnošću utvrđen, ali je izgleda u tome što tireoidni hormoni na neki način vrše razvezivanje (uncoupling) procesa oksidativne fosforilacije i transporta elektrona u mitohondrijama i na taj način snižavaju P/O indeks.

Tiroksin – uticaj na metabolizam proteina

Takođe odavno poznato da su tireoidni hormoni važni modulatori razvojnih procesa. Ovo dejstvo se zasniva na pojačavanju opšte sinteze proteina, povećanjem ili smanjivanjem transkripcije gena, i ovo dejstvo je u tesnoj vezi sa delovanjima hormona rasta. Hormoni tireoidee imaju snažan uticaj na metabolizam proteina, ali se taj uticaj razlikuje od dejstva na bazalni metabolizam. Trioksin ubrzava bazalni metabolizam skoro u kvantitativnom odnosu, a na metabolizam belančevina deluje u pravcu anabolizma samo dok je u fiziološkim količinama. Iznad ovih količina deluje u obrnutom pravcu, povećava katabolizam. Otud i povećano izlučivanje azotnih materija kao konačnog produkta metabolizma proteina: uree, kreatina, mokraćne kiseline i drugih. U ovom dejstvu je objašnjenje uloge tireoidee na rast mladunčadi, a naročito na razvoj nervnog sistema.

Tiroksin i njegov uticaj na metabolizam ugljenih hidrata

Tiroksin deluje na metabolizam ugljenih hidrata ubrzavajući apsorpciju glukoze u crevima, povećavajući glikogenolizu u jetri, a deluje i na metabolizam lipida što se manifestuje smanjenjem lipemije i holesterolemije, kao i rezervi masti u organizmu. Smanjenjem hidratacije ćelija tiroksin povećava izlučivanje vode iz organizma.

Kalcitonin je takođe hormon koji se stvara u okviru tireoidne žlezde. Detaljnije informacije o ovom hormonu možete pronaći na portalu.

Principi lečenja bolesti štitnjače

Terapija za ova dva stanja se u potpunosti razlikuje jer je cilj terapije kod hipotireoze povećanje količine hormona dok kod hipertireoze cilj terapije je smanjiti količinu hormona. Terapija zavisi od svakog slučaja ponaosob i konkretnih karakteristika slučaja.

Lečenje hipotireoidizma

Telu je potrebna veća količina hormona. Jedna opcija je uzimanje preparata T4 tj. sintetski tiroksin. Kod većine, ova terapija je uspešna, dok kod nekih pacijenata je neophodno uzimati kombinaciju T3 i T4.

Lečenje hipertireoidizma

U ovom slučaju telo sintetiše previše hormona i cilj terapije je smanjiti sintezu, to se najčešće postiže primenom radioaktivnog joda. U cilju, dakle, smanjenja i normalizacije funkcije žlezde. Druge opcije su lekovi koji zaustavljaju rad žlezde ili se hirurškim putem otkloni deo žlezde.

Lečenje prirodnim sastojcima

U tretmanu ova dva stanja sa promenjenom funkcijom štitaste žlezde, postoji veliki broj i prirodnih sastojaka koji su vrlo efikasni, u nekim slučajevima i apsolutno dovoljni za eliminaciju stanja. U pitanju su sledeći tretmani:

1 Jod, selen i cink

Najveći broj slučajeva hipotireoidizma se javlja upravo zbog nedostatka joda u ishrani, koji je neophodan za sintezu hormona štitaste žlezde. Jod se nalazi u morskoj hrani, algama, tuni i čak u sirovim mlečnim proizvodima. Ili korišćenje suplemenata joda, što doprinosi istom efektu ali je neophodno biti mnogo pažljiviji i redovno vršiti kontrole. Selen pomaže u održavanju ravnoteže u koncentraciji T4 hormona. Namirnice bogate selenom su spanać, žutorepa tuna, brazilski orah, sardine u konzervi, ćuretina. Cink i vitamini B kompleksa (pogotovo B12 vitamin) su neophodni za normalno funkcionisanje ove žlezde. Najbolji izvor jesu namirnice životinjskog porekla govedina, ćuretina, jaja i povrće grašak, špargla, seme susama, pistaći, pečurke, kakao.

2 Stres i odmor

Ukoliko se telo nalazi pod velikom količinom stresa, fizičkog ili emocionalnog, usled previše posla, anksioznosti, nedovoljno sna, stresnih situacija u poslovnom ili privatnom životu, ono luči tzv. hormone stresa, kao što su adrenalin i kortizol, koji ostaju povišeni u krvi duži vremenski period, koliko je i trajanje samog stresa. Ovi stresni hormoni imaju negativne uticaje na telo u sklopu reakcije „bori se ili beži“, jer služe da pomognu telu da prebrodi takve situacije, stoga imaju negativne uticaje na adrenalne žlezde ili štitastu žlezdu. Ovo je razlog zašto pacijenti koji imaju porblema sa štitastom žlezdom, često imaju simptome i smanjenog libida, probleme sa plodnošću i promene raspoloženja. Stoga, sa stresom se treba na odgovarajući način izboriti,šetnja, meditacija,masaže, muzika, joga i dovoljno sna (8-9h) su sve načini za redukciju količine stresa, kombinacije više metoda je svakako još bolji izbor.

3 Smanjiti toksičnost tela

Smanjiti količinu lekova koju konzumirate na dnevnoj bazi. Da li su u pitanju pilule za kontracepciju, različiti analgetici ili hormonalni suplementi. U svakoj mogućoj prilici treba težiti za prirodnim načinom solucije određenog problema.

4 Probiotici

Probiotici potpomažu pravilan rad štitaste žledzde i imunog sistema.

Zaključak

Sa obzirom da su simptomi oboljenja štitaste žlezde vrlo opšti, poput nesvestice, bolova u mišićima, depresije, promene raspoloženja i javljaju se u raznim oboljenjima, konsultovati doktora u cilju evaluacije simptoma i pronalaska odgovarajućeg rešenja.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

4 • Pitanja i odgovori

  1. Bila Sam na pregledu kod endokrinologa posto imam cvor na stitnoj zlezdi.prosle godine radjena jw punkcija i benidno je,hormoni su dobri.ne znam zasto mi je dala da uradim pth?

    • Sladjana

      Postovani,imam autoimuno oboljenje Sjogrenov sindrom.Imam probleme pred ciklus sa lupanjem srca a stitna zlijezda je grube gradje ,zapravo njen oblik je promjenjen.Na parastitnoj zlijezdi imam reaktivni Igl promjera do 18 mm.Voljela bih cuti Vase misljenje i da mi kazete,sta dalje da radim?

  2. Dobar dan ,imam problem ,za mene i preveliki,za par meseci sam dodala preko 10 kg,dijagnoza od prosle godine subklinicka hipotireoza,metabolizam skroz usporen,terpaija eutirox 50mg,antitela pet puta uvecana tsh 4,2 t3 i t4 u redu.Molim Vas kako da ubrzam metabolizam.Moje veliko postovanje Ana Pesic

    • Studenti medicine

      Preporučujemo Vam,

      da redovno uzimate prepisanu terapiju,
      da redovno idete na kontrolu kod endokrinologa kako bi mogao da Vam menja dozu leka ukoliko lekar smatra da je potrebno,
      i na kraju, svetujemo Vam da počnete da vežbate i da pokušate da povećate MIŠIĆNU MASU, tako ćete uspeti koliko toliko da ubrzate Vaš metabolizam, VEŽBAJTE OBAVEZNO.

      S poštovanjem, studenti medicine,
      Pozdrav!

Napišite Vaš odgovor/pitanje