Srce: najčešće kardiovaskularne bolesti

Srčana oboljenja se najčešće javljaju usled suženja ili potpune okluzije (zatvaranja) koronarnih arterija, najčešće plakom ili trombom. Koronarne arterije snabdevaju srčani mišić (miokard) krvlju, kiseonikom i hranljivim materijama. Usled postojanja plaka u lumenu krvnog suda koronarnih arterija, manja količina krvi dospeva do srčanog mišića, sa tim i manja količina kiseonika. Ovo dovodi do pojave bola u grudima i može izazvati simptome angine pektoris. Ukoliko plak u potpunosti zatvori lumen krvnog suda i zaustavi protok krvi dolazi do nastanka srčanog udara ili do ozbiljnog poremećaja ritma srčanog rada.

Nastanku srčanih oboljenja pogoduje i nepravilna ishrana, visok nivo holesterola, konzumiranje cigareta, nedostatak fizičke aktivnosti. Svi ovi uzroci mogu dovesti do nastanka ateroskleroze, oboljenja u kome dolazi do taloženja masti i kalcijuma u zid krvnog suda, tj. dolazi do stvaranja plaka koji sužava lumen krvnog suda i dovodi dalje do razvoja srčanih oboljenja.

Uzroci srčanih oboljenja

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Koronarno srčano oboljenje nastaje kao posledica bilo kog procesa koji kompromituje (ugrožava) protok krvi kroz koronarne arterije i sprečava srčani mišić da dobije dovoljno kiseonika i hranljivih materija. Najčešći uzrok je definitivno ateroskleroza. U toku koronarnog srčanog oboljenja srčani mišić ne dobija dovoljno krvi, stoga se nalazi u ishemiji, tako da se ovo stanje naziva još i ishemična bolest srca.

Najčešći uzroci koronarnog srčanog oboljenja:

Simptomi kardiovaskularnih bolesti

Najteži simptom koronarnog srčanog oboljenja je naglo nastao srčani zastoj. Češće se javlja kod osoba koje su imale infarkt ali može biti i prvi simptom bolesti.

Najčešći simptomi koronarnog srčanog oboljenja:

„Tiha ishemija“ je stanje u kome simptomi nisu prisutni, iako EKG pokazuje da postoje znaci ishemije. Arterije mogu biti blokiranog lumena 50% i više, pri tome da i dalje ne izazivaju simptome.

Kada se obratiti doktoru?

Ukoliko primetite pojavu sledećih simptoma potrebno je javiti se Vašem doktoru u najkraćem vremenskom roku.

Simptomi koji ukazuju na anginu pektoris su sledeći:

Srce: najčešće kardiovaskularne bolesti

Srce: najčešće kardiovaskularne bolesti

Sledeći simptomi su karakteristični za srčani udar tj. infarkt. Pri pojavi ovih simptoma odmah se javiti u urgentni centar ili pozvati hitnu pomoć. Obratiti pažnju na:

Upozoravajući simptomi i znaci infarkta

Klasični simptomi infarkta:

  • Bol u grudima praćen zadihanošću
  • Profuzno znojenje
  • Mučnina

Bolovi u grudima se opisuju najčešće kao osećaj stezanja, pritiska i punoće u grudnom košu.
Ostali simptomi infarkta:

  • Loše varenje
  • Bol u donjoj vilici
  • Bol u ramenu ili ruci
  • Kratak dah

Dijagnoza

Kao što je gore navedeno, prvi simptom koronarnog srčanog oboljenja može biti sam infarkt ili iznenadni srčani zastoj. Iz ovih razloga se radi veliki broj analiza i skrining metoda u cilju dijagnostikovanja koronarnog srčanog oboljenja pre nastanka infarkta.

Simptomi koronarnog srčanog oboljenja su nespecifični, što u prevodu znači da se javljaju i u velikom broju drugih bolesti, pa se često zanemare ili prepišu drugom stanju.

Pristupa se anamnezi tj, razgovoru između doktora i pacijenta, fizikalnom pregledu i zatim dodatnim analizama:

1 Analize krvi – u krvi se mogu odrediti nivoi određenih supstanci koji se nazivaju enzimi. Povišene vrednosti određenim enzima ukazuju na trenutni infarkt, ili infarkt koji je bio nekoliko dana ranije. Ove supstance se oslobađaju iz oštećenih srčanih mišićnih ćelija.

2 EKG (elektrokardiogram) – bezbolan test koji služi proceni aktivnosti srca. EKG-om se mogu dijagnostikovati ishemija, infarkt, poremećaji ritma i određeni problemi sa srčanim zaliscima.

3 Radiografija grudnog koša – rentgenski snimak grudnog koša koji nam daje informacije o veličini i obliku srca, kao i eventualnim postojanjem slobodne tečnosti u plućima.

4 Test opterećenja – test koji se radi prilikom sumnje na anginu pektoris. Test obuhvata analizu rada srca, tj. snimanje EKG-a pre, tokom i posle opterećenja. Test se radi na pokretnoj traci najčešće ili opterećenje srca se može postići i medikamentima (dobutamin). Cilj dobiti informaciju o protoku krvi i snabdevanju srčanog mišića u toku napora.

5 Sestamibi stres test (MIBI) – ukoliko se otkije blokada arterije u nekim slučajevima se radi radionukleidni stres test. U krv se aplikuje radioaktivni izotop koji protiče kroz cirkulaciju i omogućuje vizualizaciju lumena krvnog suda i određivanje tačne lokalizacije i stepena blokade arterije. Test se radi u miru i prilikom opterećenja.

6 Stres ehokardiografija – metoda u kojoj se radi ultrazvuk srca u miru i tokom napora. Metoda se zasniva na poređenju rezultata dobijenih u miru i prilikom indukovanog stresa (traka za trčanje ili medikamenti se koriste takođe).

7 Brzi CT sken – metoda koja podrazumeva skeniranje kompjuterizovanom tomografijom ili CT-om, i meri količinu depozita kalcijuma u arterijama. Metoda ima prednost dijagnostikovanja 10-20% blokade arterije koji se ne prikazuju na drugim testovima.

8 Koronarna angiografija – metoda kateterizacije, tj. plasiranja katetera (duge savitljive cevi), u lumen krvnog suda, pod kontrolom radiografije. U krvne sudove se najčešće ulazi kroz femoralnu arteriju (arterija noge) i prolazi se do koronarnih arterija, zatim se aplikuje kontrastno sredstvo u krvni sud u cilju bolje vizualizacije lumena krvnog suda i lokalizacije blokade. Metoda se može raditi pod kontrolom CT-a ili MRI (magnetne rezonance). Nakon ove procedure postoji mogućnost postavljanja stenta ili bajpasa ukoliko je potrebno.

Prevencija

  • Ishrana – konzumirati hranu zdravu za srce. Izbegavati masnu, prženu hranu, dosoljavanje hrane, šećere u ishrani smanjite na minimum. Hranu spremajte na maslinovom ulju i bar jednom nedeljno konzumirajte ribu. Konzumirajte voće, povrće, bademe, lešnike, beli luk.
  • Snizite nivo holesterola u krvi – LDL ili „loš holesterol“ je zaslužan za stvaranje plaka u arterijama i posledično izazivanjem koronarne srčane bolesti.
  • Redovna fizička aktivnost – 30 minuta dnevno, 3-5 puta nedeljno je minimalno fizičke aktivnosti koja je potrebna za pravilno funkcionisanje organizma.
  • Održavajte zdravu telesnu težinu
  • Eliminišite cigarete
  • Kotrolišite hipertenziju (visok krvni pritisak) i dijabetes (ukoliko bolujete od ovih stanja)
  • Alkohol konzumirajte u umerenim količinama i povremeno
  • Redukujte količinu stresa u svakodnevnici

Medikamenti za prevenciju srčanih oboljenja

  • Aspirin – lek koji se uzima u malim dozama svaki drugi dan, smanjuje tendenciju krvi za stvaranje ugrušaka. Nuspojave su različita krvarenja.
  • Beta blokatori – grupa lekova koja se koristi u snižavanju krvnog pritiska i potreba srčanog mišića za kiseonikom.
  • Nitroglicerin – umanjuje bolove u grudima, smanjujući potrebe srčanog mišića za kiseonikom i dilatacijom (proširivanjem) koronarnih arterija. Lek se aplikuje sublingvalno (pod jezik) i uzima se u cilju olakšavanja simptoma angine.
  • Blokatori kalcijumskih kanala – vrše dilataciju koronarnih arterija i poboljšavaju protok krvi.
  • ACE inhibitori – takođe vrše dilataciju koronarnih arterija i poboljšavaju protok krvi.
  • Statini – grupa lekova koja smanjuje količinu masti (holesterola i drugih) u krvi.

Lekove konzumirajte samo u dogovoru sa Vašim doktorom u cilju izbegavanja neželjenih dejstava i određivanja adekvatne terapije za Vaše stanje.

Invazivne terapijske metode

Kada se simptomi angine pogoršaju i više ne mogu biti kotrolisani medikamentnom terapijom javlja se potreba za invazivnim oblikom terapije i otklanjanja blokade. Metode su sledeće:

Koronarna angioplastika (PTCA) – invazivna metoda u kojoj se kateterom (duga, savitljiva cev) ulazi u femoralnu arteriju (arterija na nozi) i prolazi kroz arterijsko stablo do mesta blokade u koronarnoj arteriji. Zatim se vrši dilatacija suženog dela arterije naduvavanjem balona koji se nalazi na kraju katetera i poboljšava se protok krvi.

Stent dilatacija – procedura sa istim početkom kao prethodna, dakle vrši se kateterizacija femoralne arterije, arterijskim krvotokom se dolazi do koronarne arterije i mesta suženja. Tu se zatim postavi stent, mali metalni kalem, izgleda „rukava“ koji se postavlja u arteriju i zatim se naduvava balon da bi izvšio dilataciju. Zatim se balon vadi, dok stent ostaje u arteriji sprečavajući ponovno suženje arterije.

Bajpas operacija – procedura u kojoj se suženi ili blokirani deo arterije premošćuje krvnim sudom iz grudnog koša, ruke ili noge. Operacije se izvode kada lekovima ili drugim manje invazivnim metodama ne može da se otkloni problem. Ove operacije su vrlo uspešne i nose nizak stepen komplikacija.

Bitno je napomenuti da iako sada možda nemate problema sa srcem, to ne znači da se oni neće razviti u nekom momentu u budućnosti, stoga sve mere prevencije su vrlo bitne za svakog pojednica. Ukoliko imate neko srčano oboljenje neophodno je pratiti i redovno kotrolisati progresiju oboljenja i efekte terapije. Prilikom pojave novih simptoma obratiti se doktoru u što kraćem vremenskom roku. Naravno, prepisane terapije se morate pridržavati tačno onako kako Vam je doktor naveo. Uz sve ovo promene u načinu života, poput ishrane, fizičke aktivnosti, smajenog nivoa stresa su dobitna kombinacija.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje