Salmonela (Salmonella): simptomi, prenošenje i lečenje salmoneloze

Salmonele su grupa bakterija tipičnih izazivača sindroma trovanja hranom. Trovanje hranom izaziva zapaljenje sluznice želuca i tankog creva – gastroenteritis i manifestuje se dijarejom (prolivom), mučninom i povraćanjem. Salmonele se mogu naći u digestivnom traktu mnogih životinja, uključujući domaće životinje i kućne ljubimce. Dakle, salmonelu možemo uneti preko mesa životinja (naročito pilećeg mesa), jaja, mleka i drugih mlečnih proizvoda. Infekcije su uglavnom blagog toka, simptomi nisu toliko intezivni, ali posledična dehidratacija se često javlja. U cilju izbegavanja dehidratacije konzumiranje dovoljno tečnosti je neophodno, u nekim slučajevima i primena antibiotika.

Šta je salmonela?

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Dakle, salmonele su grupa bakterija čestih izazivača trovanja hranom. Trovanje hranom se događa kada je hrana ili voda koju konzumiramo kontamirana mikrobima (u ovom slučaju bakterijama), toksinima ili različitim hemikalijama. Tipična manifestacija trovanja hranom je zapaljenje sluznice želuca i creva – gastroenteritis, uz simptome dijareje i povraćanja.

Postoji veliki broj različitih vrsta u okviru grupe salmonela.

Salmonella typhi (S. typhi) – izaziva oboljenje trbušni tifus. Ozbiljno stanje, koje može ugroziti život pacijenta ukoliko se ne tretira odgovarajućim antibioticima u pravo vreme. U početku izaziva dijareju a zatim povišenje telesne temperature, glavobolju, stomačne grčeve, mučninu, povraćanje, gubitak apetita i osip na koži.

Salmonella paratyphi (S.paratyphi) – izaziva isto oboljenje kao i prethodna bakterija ali sam mnogo blažim simptomima i tokom. U najvećem broju slučajeva ove dve infekcije se stiču u lošim higijenskim uslovima. Prenosi se putem fecesa (fekooralna infekcija) i urina zaraženih osoba.

Načini zaraze i osetljive grupe

Kao što je rečeno, salmonela se nalazi u digestivnom traktu mnogih divljih i domaćih životinja. Naročito je karakteristična za živinu – kokoške, ćurke i piliće. Dakle, salmonela kontaminira meso, jaja, mleko i ostale mlečne proizvode.

Prenošenje infekcije se dešava u slučaju nedovoljno dobro pripremljene hrane (nedovoljno kuvanog mesa, jaja) kontaminirane bakterijama. Salmonelama mogu biti kontaminirane i različite biljke (povrće) putem djubriva koje je korišćeno u toku uzgoja. Ili morski plodovi ukoliko su bili u kontaktu sa otpadnom vodom iz kanalizacije.

Psi, mačke, glodari i kornjače su česti prenosioci.

Salmoneloze su česte infekcije i mogu se desiti bilo kome. U najvećem broju slučajeva simptomi nisu toliko intezivni i infekcija ima srednje blag tok. Kod određenih grupa, salmonele ipak mogu izazvati i ozbiljnije infekcije.

Rizične grupe su:

Simptomi

Tipični simptomi su dakle:

Simptomi se pojavljuju u periodu od 12 do 36h od konzumiranja kontamirane hrane, taj preiod se naziva inkubacioni period. U najvećem broju slučajeva simptomi su blagi i nestaju nakon 4-7 dana, bez neke posebne terapije. Međutim, u nekim slučajevima simptomi postaju ozbiljniji i uzrokuju komplikacije, uglavnom dehidrataciju koja, ukoliko se ne sanira, može biti veoma opasno stanje.

Simptomi dehidratacije kod dece:

  • Smanjena količina urina
  • Suva usna duplja
  • Suve usne i jezik
  • Manje suza tokom plakanja
  • Upalih očiju
  • Slabost, malaksalost
  • Letargija (polu-budno stanje svesti)

U slučajevima teške dehidratacije, simptomi su:

  • Pospanost
  • Hladne šake i stopala
  • Bleda koža
  • Jako male količine urina
  • Ubrzano disanje

Dehidratacija se najčešće javlja kod:

  • Beba ispod 1 godine starosti (i ispod 6 meseci starosti)
  • Beba ispod 1 godine starosti sa malom porođajnom težinom koju i dalje nisu nadoknadile
  • Beba koje sisaju, ali u periodu bolesti su prestale sa sisanjem
  • Beba i dece sa teškim oblikom dijareje i povraćanja

Dehidratacija kod dece je ozbiljan problem i može dovesti do brojnih komplikacija, usled manje količine tečnosti koju oni poseduju u svom telu i upravo iz tih razloga zahtevaju hitnu medicinsku negu.

Simptomi dehidratacije kod odraslih:

  • Umor
  • Vrtoglavica
  • Glavobolja
  • Grčevi mišića
  • Upale oči
  • Oligurija – smanjena količina urina
  • Suvoća usne duplje i jezika
  • Slabost, malaksalost

Simptomi teške dehidratacije uključuju:

  • Gubitak energije
  • Slabost
  • Konfuzije
  • Ubrzan rad srca – tahikardija
  • Mala količina urina
  • Koma

Dehidratacija se najčešće javlja kod:

  • Starijih osoba
  • Trudnica
  • Osoba sa teškim dijarejama i povraćanjem

U ovim slučajevima je neophodan hitan transport u najbližu medicinsku ustanovu.

Dijagnoza

Sindrom trovanja hranom se lako prepoznaje po gore navedenim simptomima i ukoliko oni nisu intezivni posebna medicinska terapija nije neophodna, u tom slučaju postoji mogućnost infekcije salmonelom koja nije dijagnostifikovana.

Međutim, u težim oblicima neophodno je obratiti se doktoru. Bitne stavke su putovanja, konzumiranje sumnjive ili kontamirane hrane i vode. Merenje telesne temperature, krvnog pritiska, pulsa i pregled stomaka obuhvataju standardne provere kod dehidratacije. Analiza stolice se takođe radi i tako se potvrđuje dijagnoza salmoneloza ukoliko se bakterija nalazi u fecesu. Analiza stolice nije uvek potrebna jer nekada terapija ne zavisi od uzročnika.

A u velikom broju slučajeva simptomi se povlače i pre nego što se analiza završi.

Kada se obratiti doktoru?

Deca:

  • Ukoliko dete ima gastroenteritis iz bilo kog razloga
  • Ukoliko dete ima manje od 6 meseci starosti
  • Ukoliko dete boluje od još nekog drugog stanja (dijabetes, problemi sa srcem ili bubrezima)
  • Ukoliko dete ima visoku temperaturu
  • Ukoliko dete razvije simptome dehidratacije
  • Ukoliko se javi krv u stolici ili povraćanom sadržaju
  • Ukoliko se stanje ne povlači (povraćanje nakon 1-2 dana, dijareja 3-4 dana) ili se pogoršava

Odrasli:

  • Ukoliko je prisutan gastroeneritis iz bilo kod razloga
  • Ukoliko se pojave simptomi dehidratacije
  • Ukoliko se javi krv u stolici ili povraćanom sadržaju
  • Ukoliko se stanje ne povlači (povraćanje 1-2 dana, diareja 3-4 dana) ili pogoršava
  • Ukoliko je prisutna visoka temperatura
  • Ukoliko je infekcija dobijena u inostranstvu
  • Ukoliko postoje druga oboljenja (srčana, bubrežna, dijabetes, imunološka)
  • Ukoliko ste trudni

Lečenje

Terapija kod dece

Kao što je već rečeno, u velikom broju slučajeva terapija nije potrebna jer se simptomi povlače kroz nekoliko dana. Akcenat se stavlja na dehidrataciju i njenu prevenciju.

Dovoljne količine tečnosti su potrebne da bi se sprečila dehidratacija. Dehidratacija nastaje usled gubitka tečnosti putem dijareje i povraćanja i zato u tom periodu detetu treba davati dodatne količine tečnosti u odnosu na uobičajenu dozu. Postoje i različiti preparati koji se koriste u ovim situacijama i mogu se naći u apoteci. Oni predstavljaju kombinaciju vode, soli, šećera i elektrolita što predstavlja mnogo bolju opciju, jer često sama voda nije dovoljna. Kod dece koja sisaju treba davati i ove rehidratacijske napitke ali i nastaviti sa dojenjem ukoliko beba ne odbija.

Decu sa salmonelozom ne treba izgladnjivati već nastaviti sa relativno normalnom ishranom ukoliko dete ne odbija, ukoliko dete ne želi hranu i to je u redu. Rehidratacija je najvažnija.

Antibiotici se prepisuju u retkim situacijama, i u kratkom vremenskom periodu. Probiotici se ne preporučuju za primenu kod male dece.

Terapija kod odraslih

Simptomi se mogu sami povući nakon par dana i ne zahtevaju terapiju. U komplikovanijim oblicima, neophodno je i bolničko lečenje.

Rehidratacija je primarni cilj terapije. Na normalnu količinu tečnosti koju dnevno unosi odrasla osoba (u proseku 2l), neophodno je nakon svake dijareje uneti još 200ml vode. Ukoliko je prisutno povraćanje tečnost se uzima po gutljaj na svaka 2-3 minuta.

Tečnosti koje se konzumiraju trebaju biti voda, voćni sokovi (ne konzumirati gazirane napitke) i supe (supe iz kesice su dobre zbog velikih količina soli). Takođe postoje mešavine soli, elektrolita i šećera koje se mogu kupiti u apoteci i popiti sa vodom.

Normalna ishrana, koliko god je to moguće. Naravno blaži oblici pripreme, barena i kuvana hrana. Izbegavati začinjeno, prženo, pečeno, ljuto. Konzumirati suvlju hranu, dvopeke, grisine, plazmu.

Lekovi. Uglavnom se ne prepisuju i nisu potrebni. U nekim situacijama se može konzumirati lek loperamid koji poboljšava simptome dijareje. Zatim, u terapiji temperature i glavobolja moguće je uzeti paracetamol i ibuprofen.

Probiotici takođe mogu pomoći.

Antibiotici se prepisuju u situacijama širenja infekcije na druge delove tela, kod teških i perzistentnih oblika infekcije.

Komplikacije

Najčešći je disbalans elektolita i tečnosti u organizmu. Dešava se ukoliko se u procesu rehidratacije tečnost nadoknađuje čistom vodom, posledično dolazi do disbalansa jer se elektroliti gube stolicom i povraćanjem.

Ukoliko se dehidratacije ne sanira može doći do oštećenja bubrega.

Reaktivne komplikacije

U nekim slučajevima telo na digestivnu infekciju može reagovati i pojavom osipa po koži, konjuktivitisa ili zapaljenja zglobova (artritis)

Prevencija širenja infekcije

U prevenciji širenja infekcije najvažniju ulogu igra higijena. Redovno pranje ruku je osnova kao i redovna dezinfekcija toaleta. Zatim, izbegavati:

  • Deljenje peškira sa drugim osobama
  • Pripremu hrane za druge osobe
  • Pranje garderobe inficirane osobe sa garderobom zdravih ukućana
  • Odlazak u školu, posao, trening, bar u periodu od 48h nakon poslednjeg napada dijareje ili povraćanja

Obratiti pažnju na pripremu hrane:

  • Dovoljno dugo kuvati hranu (toplota eliminiše bakterije)
  • Ne podgrevati hranu više od jednom
  • Voće i povrće oprati neposredno pre konzumiranja
  • Hranu koju je neophodno čuvati u frižideru
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje