Rožnjača (Cornea)

Oko, organ vida  koji prihvata svetlosne nadrazaje i prenosi ih preko optickih puteva, u obliku nervnog impusla, do kore velikog mozga. Ovaj paran organ se nalazi na prednjoj strani glave u odgovarajućoj duplji. Osnovna gradja organa vida slicna je fotografskom aparatu, te se sastoji iz sočiva, diafragme I mračne komore. Očna jabučica ima oblik nepravilne lopte, čiji je prednji pol jače ispupčen nego zadnji pol. Funkcionalno i morfoloski značajni omotači koji slojevito naležu na očnu jabucicu su spoljasnja (fibrozna), srednja (sudovna), unutrasnja opna.

Anatomija rožnjače

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

U sastav fibrozne opne, pored beonjače, ulazi roznjača. Ona predstavlja manju,prednju petinu ove opne. To je providni deo oka, oblika polulopte. Površina roznjače je sam početak puta svetlosnih zraka u oko, kod čoveka ona propušta 85% ulaznih zraka. Roznjača je jako tvrde konzistencije i optički gusta. Sto omogućava prelamanje svetlosti, kod čoveka prelomna moć iznosnosi 43 dioptrije.

Kod odraslih veličina rožnjače je oko 11mm u vertikalnom i 12mm u horizontalnom meridijanu. Vertikalni meridijan fiziološki je jače zaobljen od horizontalnog sto predstavlja fizioloski astigmatizam. Njena prednja strana (facies anterior) ovlažena je suzama, pored toga one štite i ishranjuju rožnjaču. Vertex corneae predstavlja najizbočeniju tačku u centru njene površine, a njena debljina u centralnom delu je 0,8mm, dok je na periferiji 1,2mm odnsno uz limbus corneae. Limbus je prelazna zona izmedju rožnjače I beonjače.

Rožnjača je osetljiva na bol kao i na najmanjoj eroziji. Medjutim ona je neosetljiva na dodir. U njenom epitelu su smestena su senzitivna nervna vlakna. Ova vlakna potiču iz perikornealnog živčanog spleta, koji se nalazi oko limbusa corneae, a grade ga nn. Ciliares longi, bočne grane n. nasociliarisa.

Cornea mora biti savršeno prozirna i pravilno prelamati svetlost. Kao uslov za idealnu transparentnost potrebno je da njeno tkivo bude avaskularno. Hranjive materije dobija preko krvnih zilica oko limbusa zatim preko suza i  iz očne vodice putem difuzije.

Histološka građa rožnjače

Rožnjaču sačinjavaju idući od površine u dubinu sledećih pet slojeva:

  1. Prednji epitel rožnjače (epithelium anterius corneae)  sastoji se iz vise slojeva poligonalnh ćelija. Epitel štiti rožnjaču, predstavlja snažnu barijeru u rodoru bakterija, gljiva ali ne i virusa. Povrede ovog epitela ne ostavljaju oziljke ni zamzćenja zbog njegove velike moći regeneracije.
  2. Prednja granična opna (lamina limitans anterior) veoma je tanka i otporna. Ona nema sposobnost regeneracije te posle njenih povreda nastaju udubljenja u rožnjači.
  3. Posebna supstancija rožnjače (substantia propria corneae) čini 90% debljine rožnjače. Glavni sastojak su paralelna, usnopljena kolagena vlakna, a izmedju njih se nalaze keratociti, amijelinska nervna vlakna i pukotinasti prostori u kojima se nalaze molekuli vode koji imaju važnu ulogu u ishrani rožnjače.
  4. Zadnja granična opna (lamina limitans posterior) jeste tanka,ali veoma čvrsta i elastična opna.
  5. Endotel prednje komore (endothelium camerae anteroris) sastavljen iz jednog sloja celija, pokriva zadnju stranu rožnjače sa koje se zatim prebacuje unazad na prednju stranu dužice.

Anomalije roznjače

Osnovna funkcija rožnjače je propuštanje i prelamanje svetlosnih zraka, te svaki poremećaj njene veličine i još bitnije njene krivine odražava se na njenu ulogu u optičkom sistemu oka. Kao što je poznato, kod dece hipermetropija je najčešća refrakciona anomalija. Međutim, ovo stanje ne mora biti konačno jer daljim rastom i razvojem oko postaje emetropno, odnosno prekomerenim rastom postaje miopno. Ovde je potrebno naglasiti da menjanjem osovine oka za 1 mm dovodi do promene refrakcije oka za 3 dioptrije, a promena radijusa rožnjače za 1 mm dovodi do promene refrakcije za 6 dioptrija. Još jedna vrlo česta anomalija koja se javlja pri jačom i nepravilnom iskrivljenošću rožnjače je patološki astigmatizam. Svetlosni zraci koji padaju na rožnjaču ne fokusiraju se u jednoj tački na mrežnjači, već padaju na razlicita mesta ili ispred, ili iza mrežnjače u vidu dve fokalne linije koje nisu u istoj ravni i koje stoje pod pravim uglom jedna prema drugoj, što stvara neoštru i iskrivljenu sliku.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje