Refleks

Refleks je zakonomerna reakcija organizma na draži iz spoljašnje ili nutrašnje sredine uz učešće CNSa (centralnog nervnog sistema). To je jedan od vidova nervne delatnosti do sada najviše ispitan. Materijalna osnova refleksa je refleksni luk koji se sastoji iz pet karika:

  1. Receptor
  2. Aferentno nervno vlakno
  3. Centar
  4. Eferentno nervno vlakno
  5. Efektor

Receptor

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Receptor je obično neka ćelija koja se specijalizovala da registruje neku vrstu energije menjanjem polarizacije membrane. Vrlo često ulogu receptora mogu igrati i slobodni nervni završeci.

Aferentno nervno vlakno

Aferentno nervno vlakno je prvi neuron na putu refleksnog luka, koji sporvodi impulse od receptora ka centru.

Centar

Centar je sledeća nervna struktura koja je obavezno smeštena u nekom od regija centralnog nervnog sistema. Svaki od refleksa ima svoje mesot u CNSu gde mu se nalazi centar. Mnogi mišićni refleksi donjih i gornjih ekstremiteta se nalaze u kičmenoj moždini i uvek na istom mestu. U centru se nalazi minimum jedan neuron ali ih je verovatno više, pod imenom umetnuti neuroni.

Eferentno nervno vlakno

Eferentno nervno vlakno prenosi impuls do organa koji će na tu draž reagovati. Eferentno vlakno vrlo često pripada istom živcu kao i aferentno, ako je u pitanju mešoviti nerv, ali nije pravilo.

Efektor

Efektor je konačno odredište impulsa, najčešće u vidu mišića, koji će odgovoriti svojom kontrakcijom.

Refleks se odvija bez prisustva kore velikog mozga mada kora kasnije dobija informaciju da se refleks odigrao. Suprotno, pot uticajem kore, refleks može da se izmeni ili ne odigra.

Ispitivanje refleksa se najčešće radi za proveru očuvanosti refleksnog luka. Ako je oštećena samo jedna karika, refleksa neće biti. Kada refleksa nema, u više od 90% slučajeva, je uzrok oštećenje centra. S obzirom da svaki refleks ima svoj centar u pojedinim partijama CNS, na ovaj način se lokalizuje mesto promena. Ponovnim vraćanjem refleksa prati se rekonalesencija CNSa.

Već je ranije poznato, da treba čuvati neurone, jer ihe ne možemo obnoviti kao eritrocita, odlaskom na planinu. Upravo zbog toga je čitav CNS smešten u koštanom oklopu. Bez toga bi i jedan običan „čveger“ mogao usmrtiti čoveka. Ne smem da pomislim kakvih bi sve bilo „ideja“ na nemirnim prostirima ove naše zemljine kugle. Postavši oklopnik CNS je zaštićen od mehaničkih povreda ali je istovremeno sa druge strane, postao izuzetno ranjiv. Svaka promena pritiska u unutrašnjosti lobanje može ubiti čoveka. Jedno obično krvarenje koje nas prilikom brijanja ni najmanje ne zabrinjava, u mozgu se zove moždani udar. U mozgu nema benignih tumora, bez obzira što su oni histološki benigni. Svi tumori u mozgu su maligni po svome završetku ako se na vreme ne otkriju i otklone. Smrt nastaje kada se zbog kompresije produžena moždina zaglavi u koštani otvor foramena magnum. Upravo bulbarni deo produžene moždine sadrži vitalne centre (respiratorni) koji tada prestaju sa radom.

Treba zapamtiti da se svaku udarac u glavu (u sportu nije retkost) mora pratiti bar 48 sati. O snazi udarca je nemoguće prosuđivati na osnovu iskaza povređenog, jer možda zbog gubitka svesti to i ne zna. Procena se vrši na osnovu iskaza svedoka ili lokalnih promena na glavi. Najveća opasnost je postepeni razvoj subduralnog hematoma (nakupina krvi ispod moždanica) koji se razvija u toku 24 do 48 sati. Glupo je umreti zbog toga, jer se brzom intervencijom izvrši dekompresija mozga i povređeni može nastaviti život bez ikakvih posledica. Ako već nije moguće praćenje obaviti u medicinskoj ustanovi, onda se ono radi tako što se kod povređenog povremeno kontroliše refleks zenice. Nejednak otvor zenice je prvi znak, da treba potražiti neurohirurga, jer postoji velika mogućnost postojanja pomenutog hematoma.

Podela refleksa

Refleksi se dele na mnogo načina, ali ni jedna podela ne može da zaobiđe ovu:

  • Bezuslovni (urođeni)
  • Uslovni (stečeni)

Bezuslovni refleksi su karakteristika vrste. Čovek se sa njima rađa pa se stoga još zovu i urođeni. Svaki od tih refleksa ima svoj definisan i nepromenljivi refleksni luk.

Uslovni refleksi se formiraju na bazi nekog od bezuslovnih refleksa. Ovaj refleks nastaje tokom života i karakteristika je jedinke. Jedan od prvih istraživača uslovnog refleksa je bio Pavlov, vodeći svetski fiziolog sa početka prošloga veka. Njegov poznati eksperiment se sastojao u tome, što je psu istovremeno davao hranu, da bi izazvao bezuslovni refleks lučenja želudačnog soka, i palio svetlo (ili zvonio) što sa lučenjem želudačnog soka nije imalo nikakve veze. Nakon velikog broja ponavljanja Pavlov je psu u jednom momentu samo upalio svetlo i registrovao lučenje želudačnog soka. Kada je to ponovio više puta lučenje soka se smanjivalo do potpunog prestanka. Privremena veza, kako joj i ime kaže se gubila ako se povremeno nije ponavljala zajedno sa bezuslovnom draži. Nakon većeg broja istovremenog ponavljanja bezuslovne (hrana) i uslovne (svetlo) draži, uslovni refleks se ponovo uspostavljao.

Pavlov je ovu pojavu objasnio formiranjem privremene veze u CNS, vremenom uspostavljenu između dva centra koja su bez obzira što nije bilo hrane u želucu. Opšte karakteristike uslovnog refleksa su: ima u osnovi bezuslovni refleks, karakteriše jedinku i nije stalan.

Čovek kao jedinka tokom života formira svoje uslovne reflekse. Ako analizirate raspored za kuhinjskim stolom, videćete da svako od ukućana ima „svoje mesto“. Celo vidno polje, sa svim ostalim uslovnim dražima (miris, lupkanje kašika) produkovaće kvalitetniji želudačni sok. To je još jedan fiziološki dokaz i štetnosti brze hrane. Jedan od prvih uslovnih refleksa koji se formira u životu je kontrola sfinktera akta mikcije i defekacije. Majke i bake su iz životnog iskustva znale da kod deteta treba sprovesti fazu formiranja uslovnog refleksa većim brojem ponavljanja identičnog postupka. Tek odbacivanje pelena je pokazalo ostvareni rezultat. Gubitak važne stavke kućnog budžeta je bila nagrada za uspešno izveden ogled. Ako fudbalera bez zagrevanja donesete nosilima na teren pred početak utakmice, drekvenca srca će biti povišena bez obzira što nije bilo prethodnog zagrevanja. Neki uslovni refleksi se u narodu nazivaju navike, ali mu nisu baš sasvim identični.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

2 • Pitanja i odgovori

  1. Pingback: Svest • Budi zdrav, produži život.

  2. Pingback: Povraćanje (vormitus) • Budi zdrav, produži život.

Napišite Vaš odgovor/pitanje