Q groznica – Coxiella burnetii

Uzročnik Q groznice je Coxiella burnetii. Bolest je dobila ime od strane australijskog doktora Edward-a Derrick-a koji je 1935. godine ferbrinu bolest sa nepoznatim uzrokom nazvao Q groznica (eng. Query fever).

Morfološke osobine uzročnika

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Vrsta Coxiella burnetii iz roda Coxiella je fakultativno intracelularna bakterija. Mala, izrazito pleomorfna bakterija u obliku kokobacila ili bacila, manjih dimenzija od rikecija. Iako poseduje ćelijski zid kao i ostale Gram negativne bakterije, bojenje po gramu je varijabilno, po Giemsi je ljubičasto, a po Macchiavello-u crveno. Ne poseduje kapsulu ni flagele. Coxiella burnetii podleže faznoj varijaciji koja se karakteriše izmenom u molekulu lipopolisaharida, slično onoj kao kod enterobakterija. Do prelaska iz faze I (bakterija sa dugim O-lancima u fazu II (bakterija sa kraćim O-lancima dolazi tokom ponavljanih pasaža bakterija kroz imunokompetentnog domaćina, odnosno pilećem embrionu ili kulturi ćelija. Bakterije faze II su avirulentne za laboratorijske životinje, dok bakterije faze I izazivaju oboljenja kod sisara i krpelja Bakterije se u različitim fazama razlikuju po biohemijskom sastavu, antigenskim osobina, patogenosti i drugim osobinama.

Patogeneza bolesti

Bakterija u domaćinsku ćeliju ulazi putem endocitoze. U citoplazmi ćelije, bakterija se nalazi unutar oivičenih vakuala, koje mogu biti velike kao čitava ćelija. Nakon ulaska, dolazi do reorganizacije aktinskog citoskeleta ćelije. Bakterije su sposobne da žive unutar fagozoma gde je pH u rasponu od 4,5 do 5. Ova kisela sredina je ujedno i neophodna bakteriji za aktivaciju sopstvenog metabolizma. Vreme jedne generacije je 8 do 12h.

Simptomi kod ljudi

Q groznica može biti akutna i hronična. Nakon perioda inkubacije od 1 do 3 nedelje, bolest počinje sa visokom temperaturom, groznicom, preorbitalnom glavoboljom i bolovima u mišićima. Kod bolesnika se razvija atipična pneumonija, a primarna ćelija u koju ulazi ova bakterija, jeste alveolarni makrofag. Pri kraju inkubacionog perioda, kod većine bolesnika bakterija je prisutna u krvi, tim putem dospeva u različite organe, najčešće u jetru pri čemu dolazi do razvoja hepatitisa, a moguće su i kardiovaskularne komplikacije. Osip nije prisutan. Oboljenje je često asimptomatsko i supkliničko.

Kod 5% bolesnika dolazi do razvoja hroničnog oblika bolesti. Srce je organ koji je najčešće zahvaćen hroničnom infekcijom, a endokarditis najčešća klinička manifestacija, sa stopom smrtnosti od 50%.

Specifična antitela se javljaju u drugoj nedelji bolesti.

Kako se prenosi?

Čovek se zarazi najčešće ihalacijom vazduha koji je kontaminiran izlučevinama životinja, prašine kontaminirane plodovom vodom životinja ili delovima placente životinjskog porekla.

Inficirane domaće životinje (ovce, goveda) izlučuju bakterije u spoljašnju sredinu preko svojih sekreta. Infekcija na čoveka se može preneti i preko kontaminiranog mleka i mlečnih proizvoda, ukoliko pasterizacija nije bila potpuna. Slučaj da se infekcija prenese direktnim kontaktom sa čoveka na čoveka se retko beleži. Q groznica je profesionalno oboljenje, obolevaju ljudi koji rade sa stokom.Doza za nastanak infekcije je veoma mala, svega 10 bakterija.

Bolest je široko rasporostranjena u svetu. Iz razloga što se prenosi vazdušnim putem.

Dijagnoza

Coxiella burnetii se može izolovati iz krvi bolesnika za vreme febrilnosti, iz sputuma, urina i likvora.

Izolacija bakterije se može izvršiti u kulturi ćelija, u pilećem jajetu ili u laboratorijskim životinjama. Izolacija može biti opasna za laborante, pa se izolacija radi u specijalizovanim laboratorijama.

Od seroloških testova ranije se koristila reakcija vezivanja komplemenata sa antigenima faze I i II. Dok je danas u upotrebi ELISA test i imunofluorescentni testovi za detekciju specifičnih antitela.

Metoda sa najvećom osetljivošću i specifičnosti jeste PCR metoda.

Lečenje

Kao adekvatna terapija za lečenje Q kroznice koriste se tetraciklini.

Profilaksa

Visoka kontrola pasterizacije mleka i mlečnih proizvoda je najbitnija u prevenciji Q groznice. Do sada nijedna vakcina nije davala lepe i zaštitne rezultate.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje