Proteus, Morganella, Providencia

Rodove Proteus, Morganella, Providencia čine Gram-negativni bacili, izrazito pokretni zahvaljujući prisustvu peritrihijalnih flagela. Široko su rasprostranjeni u prirodi. Nalaze se u zemlji, otpadnim vodama i materijama i veoma često u intestinalnom traktu ljudi i životinja. Zauzimaju značajno mesto među bakterijama koje učestvuju u razgradnji organskih materija.

U rodu proteus nalaze se vrste: P. mirabilis, P. vulgaris, P. myxofaciens i P. penneri.

Rod Morganella sadrži samo vrstu M. morganii, a rod Providencia pet vrsta od kojih su za čoveka značajne: P. rettgeri, P. stuarti i P. alcalifaciens.

Patogeneza bolesti

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Bakterije ovog roda su oportunističke vrste koje u slučajevima kompromitovane odbrane mogu izazvati različita oboljenja ljudi, a najčešće infekcije urinarnog trakta. Sposobnost izazivanja ovih infekcija je rezultat delovanja nekoliko faktora virulencije, među kojima je najvažniji enzim ureaza. Hidroliza uree na CO2 i amonijak obezbeđuje bakteriji izvor azota, a alkalizacija urina deluje toksično na uroepitel i olašava kristalizaciju soli i stvaranje kamena u mokraćnoj bešici i bubregu. Virulenciji doprinose i fimbrije omogućavajući vezivanje za epitel mokraćnih puteva, dok hemolizin, zajedno sa ureazom, igra važnu ulogu u prodiranju bakterije u unutrašnjost ćelije. Proteinaza je još jedan važan faktor virulecije koja razgrađujući imunoglobuline, smanjuje efikasnost odbrane inficiranog organizma.

Kako se prenosi?

Pripadnici ovih rodova široko su rasprostranjeni u prirodi. Nalaze se u zemlji, otpadnim materijama i vodama, kao i u intestinalnom traktu ljudi i životinja. Tako da njima izazvana oboljenja mogu biti endogena i egzogena. Najčešće se javljaju u bolničkim uslovima, a prenose se preko ruku osoblja, katetera i drugih inststrumenta tokom intervencija u urinarnom traktu. Zbog otpornosti ovih vrsta na dezinficijense i antibiotike, predstavljaju značajan medicinski problem.

Simptomi

Najčešće izazivaju infekcije urinarnog trakta, obično kod dece i starijih osoba. Oboljenja se češće javljaju kod osoba sa oštećenim urinarnim sistemom i kod bolesnika sa predisponirajućim stanjima kao što su kateterizacija i urološke intervencije i operacije. Urinarne infekcije mogu dovesti do bakterijemije koja se teško leči i često je fatalna. Uzročnici su septičnih infekcija i drugih organa i sistema sami ili udruženi sa drugim bakterijskim vrstama. Izolovani su iz inficiranih rana i opekotina, apscesa, respiratornog trakta, oka, uva, likvora i krvi. Opisani su gastroenteritisi posle uzimanja zaražene hrane, kao i enteritisi kod beba, ali je teško utvrditi značaj u nastanku ovih oboljenja zbog visokog procenta nosilaca među zdravim osobama.

Dijagnoza

Ona se postavlja izolacijom i identifikacijom uzročnika iz kliničkog uzorka, koji, zavisno od oboljenja, može biti: urin, bris rane, oka, uva, sputum, likvor i krv.

Terapija – lečenje

Pojedine vrste se razlikuju značajno u osetljivosti na antibiotike, tako da je njihova tačna identifikacija od velike važnosti. Sojevi P. mirabilis-a su osetljivi na ampicilin, karbenicilin i cefalosporine, dok su P. vulgaris, P. penneri i M. morganii rezistentni na ampicilin i mnoge cefalosporine. Većina sojeva navedenih vrsta osetljiva je na aminoglikozide, ali povremeno mogu steći plazmide odgovorne za rezistenciju na ove i druge antibiotike na koje su obično osetljivi. Značajan terapijski prblem predstavljaju infekcije izazvane P. rettgeri, a naročito P. stuarti, koja pokazujući rezistenciju na cefalosporine, aminoglikozide i druge antibiotike predstavlja jednu od najrezistentnijih poznatih vrsta. Zbog toga je neophodno da se terapija infekcija izazvanih pripadnicima navedenih rodova sporovodi prema rezultatima antibiograma. Specifična profilaksa se ne primenjuje.

Zbog široke rasprostranjenosti u čovekovoj okolini, teško je sprečiti infekcije izazvane opisanim bakterijama, naročito u bolničkim uslovima. Sterilizacija i dezinfekcija instrumenata i prostorija, kao i redovno pranje ruku posle kntakta sa pacijentom smanjuju rizik od nastanka infekcija.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

4 • Pitanja i odgovori

  1. Pozdrav 🙂
    Davao sam spermogram i spermokulturu i ustanovljeno je sa imam bakteriju morganella morganii. Dobio sam terapiju i evo jos malo i zavrsavam s antibiotikom (citeral od 500 u kombinaciji sa nistatinon). Imam zakazanu kontrolu dve nedelje nakon prestanka s terapijom.
    Moje pitanje je, da li smem da imam seksualne odnose sa partnerom ili moram da cekam rezultate nakon terapije, da se vidi kakvo je stanje?

Napišite Vaš odgovor/pitanje