Osnovne vrste dijeta – terapijska ishrana

Materije koje su neophodne za razvoj organizma i za održavanje zdravlja, su materije koje se nalaze u hrani. Osnovne hranjive materije su proteini, masti i ugljeni hidrati, zatim vitamini, minerali, aminokiseline iz proteina. Ove materije bi trebalo obezbediti iz različitih namirnica jer ne postoji nijedna koja sadrži sve neophodne sastojke u odgovarajućoj količini. Neophodno je postići ravnotežu između potrebe organizma i unosa hrane da bi organizam bio zdrav. Trebalo bi voditi računa o raznovrsnosti ishrane i njenoj energetskoj vrednosti, čime se izbegava i pojava gojaznosti. Poslednjih decenija kao vodič pravilne ishrane služi Piramida ishrane i modifikovana Moja piramida, koje slikovito prikazuju grupe namirnica i njihove odnose u svakodnevnoj izbalansiranoj ishrani. Ukoliko Vam je potrebna pomoć da razumete pravilan režim ishrane preporučujemo Vam da se obratite našem kolegi, lekaru, savetniku za ishranu i personalnom treneru.

Piramidu čine 6 kategorija namirnica koje bi u ishrani trebalo da budu zastupljene svakog dana! A to su:

  1. žitarice (hleb od žitarica sa celim zrnom, proja, kačamak, žitarice za doručak, testenina ili pirinač);
  2. povrće (sveže ili kuvano, tamnozeleno lisnato povrće, crveno i narandžasto povrće);
  3. voće (svakodnevno 2-3 porcije različitog sezonskog voća);
  4. ulja i masti (uglavnom iz ribe, koštunjavih plodova i biljna ulja, važno je ograničiti upotrebz zasićenih masnih kiselina kao što je svinjsko meso);
  5. mleko i mlečni proizvodi (sa smanjenim procentom masti i sa manje laktoze);
  6. najvažnije meso i mahunarke (niskomasno meso, riba – losos, haringa ili pastrmka).

Ove namirnice su poređane u 4 nivoa u piramidi, od najšire baze pa do vrha u odnosu na potrebu organizma i količinu unosa (koja nije tačno ograničena).

  1. Osnovu piramide čine žitarice koje bi trebalo uzimati više puta dnevno i one predstavljaju najveći deo dnevnog unosa hrane.
  2. Drugi nivo čine voće i povrće jer su bogati vitaminima, mineralima, dijetnim vlaknima i antioksidanskima.
  3. U ovom nivou su dve grupe namirnica, uglavnom životinjskog porekla, koje obezbeđuju belančevine i minerale prvenstveno kacijum. To su mleko i mlečni proizvodi, meso, riba, jaja i druge namirnice koje su izvor proteina.
  4. Vrh piramide je rezervisan za masti, ulja i slatkiše, namirnice koje su dobar izvor energije i sadrže vrlo malo drugih hranjivih materija i njihov unos je ograničen na najmanji deo dnevnog obroka.

Ove osnove ishrane se dalje prilagođavaju podnevlju, profesionalnoj aktivnosti pojedinca i oboljenjima, jer su deo nemedikamentnog lečenja u stacionarnim i ambulantnim uslovima. Terapijska ishrana (ili terapijska dijeta) predstavlja način ishrane u lečenju različitih bolesti i drugih poremećaja zdravlja, nastaje izmenom i prilagođavanjem osnovne ishrane aktuelnim potrebama bolesnika u terapijske svrhe. Ovaj način ishrane se sprovodi u cilju poboljšanja nutritivnog statusa, samanjenja opterećenje obolelog organa, koriguje nutritivni nedostatak, optimizuje telesna mas, eliminišu sastojci koji izazivaju alergijsku reakciju. U bolničkim ustanovama ishranu planiraju stručna lica, a u odnosu na klinički status bolesnika, pravila nutricije i važećih preporuka dobre kliničke prakse za pojedine grupe bolesti.

Osnovna bolnička dijeta predstavlja osnovu svih terapijskih režima ishrane, pri čemu ima različite oblike, u zavisnosti od potreba bolesnika.

Tečna, takozvana čajna dijeta osnovni je način ishrane bolesnika posle operacije, sadrži hranjive materije u obliku bistrih rastvora, obezbeđuje 400-500 kalorija dnevno i oskudna je u proteinima, mineralima i vitaminima, ali se primenjuje zato što ne ritira probavni sistem, ne pravi gasove. Može se dopuniti, u kasnijem periodu oporavka, dodavanjem voćnih sokova i dodatka za povećanje sadržaja proteina i podizanje kalorijske vrednosti. Sledeća stepenica je kašasta ishrana koja odgovara normalnoj ishrani iz koje su eliminisana vlakna biljnog i životinjskog porekla zbog teškog varenja. Postepeno se uvodi čvrsta hrana do normalizovanja ishrane bolesnika.

Kvantitativnim i kvalitativnim promenama osnovna bolnička dijeta se pretvara u specifičnu terapijsku dijetu tako što se koriguje energetska vrednost dijete, menja količina vlakna koja se unose hranom, kao i količina pojedinih sastojaka hrane, isključuju namirnice koje izazivaju alergijske i druge reakcije organizma, menja se broj i veličina obroka u toku dana.

Najčešca kvalitativna promena je dijeta bez laktoze (kod bolesnika sa netolerancijom laktoze zbog urođenog ili stečenog nedostatka enzima laktaze neophodnog za razlaganje laktoze na glukozu i galaktozu) i dijeta bez glutena i glijadina kod celijačne bolesti. Restrikcija unosa glutena i glijadina ponekad se mora proširiti i na laktozu jer je celijačna bolest često udružena sa netolerancijom laktoze.

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje