Neproteinske aminokiseline

        Opšte poznate amino kiseline izolovanje su iz proteinskog hidrolizata, tj. nalaze se u sastavu belančevinske molekule. Pored ovih 20 koje su konstituenti belančevina, u ćelijama je nađeno još nekoliko aminokiselina, ali koje su van belančevinske molekule, koje nisu u nju ugrađene. To znači, da pored opšte poznatih 24 aminokiseline koje grade proteinske makromolekule, u organizmu su prisutne i druge aminokiseline koje imaju značajne uloge u metabolizmu, ali ne ulaze u sastav proteina. To su neproteinske aminokiseline:

  • β-alanin
  • Citrulin
  • Ornitin
  • γ-amino buterna kiselina (GABA)
  • Homocistein
  • Metil-histidin

         β-alanin, β-amino-propionska kiselina se nalazi u mišićima zajedno sa histidinom u sastavu dipeptida karnozina (β-alanil-histidin), i u još jednom sličnom dipeptidu kod ptica gde je, umesto histidina, metil-histidin. Ovaj dipeptid se naziva anserin (β-alanil-histidin). Beta-alanin se nalazi još u sastavu pantotenske kiseline, jednom od vitamina iz B grupe.

       Citrulin, α-amino-δ-karbamid-valerijanska kiselina. Nastaje od ornitina u ciklusu ureogeneze uz vezivanje jedne molekule ugljen-dioksida i jedne molekule amonijaka.

       Ornitin, α-amino-δ-valerijanska kiselina. Ova aminokiselina nastaje u toku metabolizma od arginina delovanjem enzima arginaze. U istoj reakciji nastaje i urea kao jedan od konačnih produkata metabolizma aminokiselinskog azota.

       γ-amino buterna kiselina (GABA). Nalazi se u relativno velikoj koncentraciji u mozgu gde nastaje od glutaminske kiseline delovanjem enzima glutamat-α-dekarboksilaze.

       Homocistein, α-amino-γ-tiobuterna kiselina. Nastaje u organizmu od metionina u procesima transmetilacija, koji su naročito živahni u srži nadbubrežne žlezde.

       Histidin.U humanom urinu mogu se naći i dve nebelančevinske aminokiseline: 1-metil-histidin i 3-metil-histidin, koje nastaju od histidina.

       Od značaja za pojedine grane medicine su i neproteinske aminokiseline koje se ne nalaze u ljudskom organizmu već se sreću u bakterijama, gljivicama ili biljkama, kao i one koje ulaze u sastav antibiotika (azaserin, cikloserin, D-glutaminska kiselina i druge).

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje