Mlečna kiselina (laktati)

Mlečna kiselina ili još više njene soli (laktati) jedno je od najispitivanijih fenomena fiziologije, a još više biohemije sporta. Mlečna kiselina nastaje neposredno iz pirogrožđane kiseline. Kada je opterećenje velikog inteziteta i nema vremena čekati na „sporu“ aerobnu energiju mišić poseže za razlaganjem novvie molekule glikoze. Kranji produkt glikolize je piruvat a ne laktat i zato se možemo zapitati žasto se ne nagomilava pirogržđana kiselina? Na ovo umesno pitanje odgovor daje biohemija.

Da bi se jedan molekul glikoze razložio do piruvata neophodan je enzim po imenu nikotinamiddinukleotid (predugo ime da ga se ne bi skratilo) u svom oksidovanom obliku. Tokom glikolize on prelazi u svoj redukovani oblik NADH + Hatom vodonika (proton). Novom glikolizom dolazi do trošenja NAD+ ali i nagomilavanja njegovog redukovanog oblika NADH i vodonikovih jona. Stvaranjem mlečne kiseline se upravo otklanja to „usko grlo“ za oslobađanje nove anaerobne energije. Redukciju NADH vrši upravo mlečna kiselina u procesu njenog nastanka iz pirogrožđane kiseline. Eto to je osnovni razlog žaštoo se pri obimnijoj glikolizi nagomilava NADH, mlečna kiselina i vodonikovi joni koji će promeniti pH vrednost citosola a kasnije i krvi. Mlečna kiselina u prisustvu natrijuma van ćelije i kalijuma u ćeliji prelazi u soli i tako nastaju laktati.

U mirovanju se tokom uobičajenog metabolizma stvara mlečna kiselina u količini oko 1 mmol/lit. Prilikom maksimalnog opterećenja gde se maksimalno iscrpe izvori anaerobne energije koncetracija laktata može da pređe i preko 15 milimola po litru. Veliko nagomilavanje laktata će na kraju izazvati zakišeljavanje mišića a time i pojavu zamora. Sve reakcije u čovekovom organizmu su biohemijske i kao takve zahtevaju određeni komfor. Enzim je supstanca (najčešće protein) koji olakšava i ubrzava neku reakciju. Da bi enzimska reakcija uspela neophodno je ispuniti sledećih pet uslova:

  • Supstrat
  • Enzim
  • Temperatura
  • pH
  • Vreme

Svi gore pomenuti faktori su neophodni da bi se odigrale biohemijske reakcije. Kako je i mehanizam mišićne kontrakcije u biti jedna takva reakcija snižavanje pH će se pojaviti kao jedan od uzroka da se reakcija uspori ili sasvim zaustavi.

Najveće nagomilavanje laktata se događa kod maksimalnog rada koji za izvor energije koristi glikolizu. Kada mišić prestane sa kontrakcijama ulazi se u stanje oporavka gde se popunjavaju potrošeni izvori onim redosledom kojim su se i uključivali. Tada se dešava i eliminacija mlečne kiseline. Pogrešno bi bilo misliti da se mlečna kiselina eliminiše samo u oporavku, jer je netačno. Eliminacija počinje istog momenta kada se i stvara kao i svo vreme tokom rada. Razlika je jedino što je u oporavku na sceni samo eliminacija mlečne kiseline bez njene nove produkcije. Sudbina laktata može biti sledeća:

Ekskrecija laktata putem bubrega je minimalna. Više se sekretuje vodonik nastao iz mlečne kiseline, nego što se vrši ekskrecija kiseline. To je ustvari uloga bubrega u održavanju acido-bazne ravnoteže a ne specijalno u eliminaciji laktata. Ovo dešavanje je sasvim metabolički opravdano jer je glikoza razlaganjem do mlečne kiseline oslobodila tek 8-10% energije koju u sebi poseduje.

Vraćanjem mlečne kiseline u pirogrožđanu kiselinu je logično jer se sada koncetracijski gradijenti obrću. Prelazeći u piruvat put se račva. Tako će piruvat jednim delom ulaziti u krebsov ciklus i sagorevati skroz do ugljendioksida i vode i pri tome osloboditi energiju. Kako u oporavku više nema potrebe za većom količinom energije jedan deo će krenuti uzlaznom putanjom pretvarajući se u glikozu odnosno, glikogen.

Tokom opterećenja kao i oporavka jetra ima posebnu sposobnost da od dva molekula laktata napravi jedan molekul glikoze što se naziva Korijev ciklus. Pomenuta reakcija se može ostvariti jedino u jetri jer postoje potrebni enzimi. Funkcijom Korijevog ciklusa postižu se dve korisne stvari. Prvo, stvara se novi molekul glikoze za glikolizu i drugo, smanjuje se kiselost mišića eliminacijom laktata. Obe navedene pojave deluju u istom pravcu odlaganja zamora i time vrše direktni uticaj na poboljšanje rezultata. Evo još jednog dokaza o važnosti jetre za vrhunsko bavljenje sportom. Bez zdrave jetre nema vrhunskog sporta, posebno sporta tipa izdržljivosti.

Srce za razliku od skeletne muskulature poseduje neke specifičnosti u svom metabolizmu. Jedna od njih je, da pri maksimalnom opterećenju, sa glikoze kao energetskog izvora srce se prebacuje na mlečnu kiselinu. Time se štedi glikoza za mišiće ali istovremeno i eliminišu laktati. Ova činjenica je od izuzetne važnosti jer u srcu nema mogućnosti enormnog nagomilavanja laktata pa time i mogućih posledica nastale lokalne acidoze.

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

2 • Pitanja i odgovori

  1. Pingback: Upala mišića • Budi zdrav, produži život.

  2. Pingback: Zamor mišića • Budi zdrav, produži život.

Napišite Vaš odgovor/pitanje