Menopauza: simptomi i principi simptomatske terapije

Menopauza predstavlja period koji nastupa kod žena, nakon reproduktivnog perioda i karakteriše se prestankom menstrualnog ciklusa. Mnoge žene iskuse različite simptome usled hormonskih promena koje su povezane sa prelaskom u menopauzu. Za vreme menopauze žene često gube gustinu kostiju, dok nivo holesterola u krvi neretko raste, što predstavlja povišeni rizik za nastanak srčanog udara. Menopauzom se najčešće smatra period od godinu dana bez menstrualnih krvarenja, tj. izostanak menstrualnog ciklusa u periodu od preko 12 uzastopnih meseci. Period menopauze može trajati i do 10 godina. Menopauza u najvećem broju slučajeva nastupa oko 51. godine života, iako je ovo vrlo individualna pojava, koja varira kod različitih pojedinaca i u proseku je najzastupljenija između 48. i 55. godine života.

Znaci i simpotmi

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Najčešći simptomi koji se javljaju u okviru menopauze su:

  • Vaginalna suvoća
  • Bolan seksualni odnos
  • Promene raspoloženja
  • Dobijanje na težini
  • Gubitak seksualnog nagona ili potpuno suprotno (izuzetno povišen seksualni nagon)

Najčešće godine u kojima žene ulaze u menopauzu su između 48 i 55 godina. O pojmu prevremena menopauza govorimo kada žena mlađa od 40 godina uđe u menopauzu. Tek oko 1% ženske populacije iskusi prevremenu ili ranu menopauzu, a uzrok ovome je najčešće neki vid maligniteta jajnika ili materice.

Prema istraživanjima, menopauza se ranije javlja kod osoba koje konzumiraju cigarete, koje su bile u drugom stanju ili žive na visokim nadmorskim visinama.

Hormonske promene koje se povezuju sa menopauzom, uglavnom počinju pre tog poslednjeg menstrualnog ciklusa, u vremenskom rasponu od 3 do 5 godina koji se često naziva pre-menopauza. Tokom ovog prelaznog perioda, pripadnice ženskog pola osećaju početne simptome menopauze iako uredno imaju menstruaciju.

Hirurška menopauza je menopauza koja je prouzrokovana odstranjivanjem jajnika. Žene koje su imale hirurški prouzrokovanu menopauzu, često imaju iznenadne i snažne simptome menopauze.

Najčešći znaci i simptomi menopauze

1 Valunzi

Valunzi si najčešći simptom menopauze. Na osnovu nekih studija, valunzi se dešavaju kod 75% ženske populacije koje su u premenopauzalnom ciklusu. Najčešće, valunzi su naleti toplote (toplotni talasi) koji se šire po celom telu, u trajanju od 30ak sekundi do par minuta. Rumenilo kože, palpitacije (osećaj jakog lupanja srca) i znojenje su često propratni simptomi valunga. Valunzi često povišavaju telesnu temperaturu i puls, takođe mogu biti i uzrok insomnije (nesanice). Simptom valunga uglavnom traje oko 2 do 3 godine, ali mnoge žene ih imaju i duže od toga. Valunzi se mogu ublažiti određenim promenama u stilu života. Promene obuhvataju redovnu fizičku aktivnost i izbegavanje konzumacije začinjene hrane, kafe i alkohola u tom periodu.

2 Urinarna inkontinencija

Predstavlja nevoljno oticanje mokraće, nemogućnost kontrolisanja mokrenja tj. zadržavanja mokraće, koja se manifestuje u rasponu od povremenog ispuštanja mokraće do potpune nemogućnosti zadržavanja iste. Kod ovog simptoma menopauze je dobro spomenuti da i peckanje tokom mokrenja takođe može biti prisutno i može ukazivati na menopauzu.

3 Vaginalne promene

Estrogen je zaslužan za vaginalne promene tokom menopauze. Tokom pre-menopauzalnog perioda žene često osećaju bol tokom seksualnih odnosa i mogu primetiti promene u vaginalnom pražnjenju.

4 Promene na grudima

Menopauza može dovesti do promene oblika dojki.

5 Atrofija kože (tanja koža)

Nastaje najčešće usled hormonalnih promena tokom menopauze.

6 Gubitak gustine kostiju

Brz gubitak kostne gustine je česta pojava tokom premenopauzalnih godina. Većina žena dostigne svoju maksimalnu kostnu gustinu u periodu između 25 i 30 godina. Nakon toga dolazi do gubitka koštane gustine, na godišnjem nivou u proseku od oko 0.13%. Tokom premenopauze, gubitak gustine kostiju se povećava do oko 3% godišnje. Nešto kasnije spadne na 2% godišnje. Zapravo se nikakav bol ne oseća tokom ovih gubitaka. Ali, ovaj gubitak može dovesti do osteoporoze, stanja koje povećava rizik od preloma kostiju. Ovi prelomovi su najčešće izuzetno bolni i remete svakodnevni život osobe. Takođe povećavaju rizik od smrti.

7 Holesterol

Nivo holesterola se takođe značajno menja tokom menopauze. Ukupan nivo holesterola i LDL-a ili tzv. „lošeg holesterola“ raste. Povećan LDL holesterol je povezan sa povećanim rizikom od nastanka srčanog udara.

8 Povećanje rizika od nastanka kardiovaskularnih oboljenja

Iako je nejasno konkretno koliki je udeo starenja a koliki hormonskih promena u ovom procesu. Žene koje su se podvrgle hirurškom odstranjivanju jajnika su podložnije nastanku srčanog udara. Dijeta sa niskom koncentracijom masnoća i holesterola pomaže u smanjenju rizika od nastanka kardiovaskularnih oboljenja.

9 Dobijanje na težini (gojaznost)

Trogodišnje ispitivanje žena koje se približavaju menopauzi je dokazalo da se većina žena ugoji tokom prve tri godine. Faktori koji takođe mogu uticati na gojenje su i starenje kao i hormonalne promene. Redovna fizička aktivnost pomaže u balansiranju zdrave telesne težine za jednu osobu.

Uzroci menopauze

Svaka žena će proći kroz menopauzu, bez izuzetaka. Ona se dešava jer broj funkcionalnih jajnih ćelija u jajnicima znatno opada kroz godine. U vreme rođenja, većina žena ima između 1 do 3 miliona jajnih ćelija koje se postepeno gube kroz životni vek žene. Do vremena prve menstruacije jedne devojčice, ona ima oko prosečnih 400.000 jajnih ćelija. Kada otpočne period menopauze, žena ima manje od 10.000 jajnih ćelija. Njihov mali procenat se gubi kroz normalnu ovulaciju (mesečni ciklus). Većina jajnih ćelija umire kroz proces koji se naziva atrezija (degeneracija i resorpcija nezrelih folikula jajnika tj. propadanje jajnika najčešće izazvano starenjem).

FSH ili folikulostimulišući hormon predstavlja hormon koji se sintetiše i izlučuje u prednjem režnju hipofize (adenohipofiza), žlezde koja se nalazi u sklopu centralnog nervnog sistema i u velikom reguliše funkciju ostalih endokrinih žlezda našeg organizma. FSH zajedno sa luteinizirajućim hormonom (LH) igra važnu ulogu u okviru polnog sistema organizma. FSH hormon je odgovoran za rast folikula jajnika kroz prvu polovinu menstrualnog ciklusa. Kako se menopauza približava, preostala jajašca postaju sve više otporna na FSH i jajnici drastično smanjuju svoju produkciju estrogena. Estrogen je takođe hormon sa širokom ulogom u organizmu, delujući na krvne sudove, srce, kosti, grudi, matericu, urinarni sistem, kožu i mozak. Veruje se da gubitak estrogena uzrokuje mnoge simptome menopauze. Za vreme menopauze, jajnici takođe smanjuju i proizvodnju testosterona (hormon koji utiče na libido tj. seksualni nagon).

Kada je potrebno obratiti se lekaru?

Sve žene u pre-menopauzi i post-menopauzi bi trebale da posete ginekologa na godišnji kontrolni pregled. Ovaj pregled treba da uključuje i pregled dojki, pregled pelvisa (karlice) i mamografiju (dijagnostička metoda kojom se dobija slika dojki uz pomoć rentgenskih x-zraka).

Potrebno je informisati se o faktorima rizika nastajanja srčanog udara i karcinoma creva kod stručnog medicinskog osoblja a zatim i sprovođenje potrebnih dijagnostičkih analiza u cilju otklanjanja sumnje i mogućnosti oboljevanja od ovih bolesti.

Žene koje još uvek imaju menstrualni ciklus i seksualno su aktivne se nalaze u mogućnosti ostajanja u drugom stanju (čak i ako su im menstruacije neredovne). Kontraceptivne pilule sadrže niske doze estrogena i mogu biti korisne ženama koje su u pre-menopauzalnom periodu da spreče trudnoću i da ublaže pre-menopauzalne simptome poput valunga.

Prepisani lekovi i izmene stila života, poput pravilne ishrane i fizičke aktivnosti takođe mogu biti veliki faktor u kontroli simptoma menopauze.

Da li postoje testovi koji mogu dijagnostikovati menopauzu?

Analiza krvne slike može da utvrdi da li je žena u pre-menopauzi na osnovu analize FSH (folikulostimulišućeg hormona) u krvi i određivanje njegove koncentracije.

Analiza kostiju – glavna metoda za merenje mineralne gustine kostiju je DEXA metoda (osteodenzitometrija). Zapravo, DEXA precizno meri koliko su čvrste kosti jedne osobe i jedini je način za dijagnostikovanje osteopenije i osteoporoze. To je bezbolan, brz i precizan način za rano otkrivanje promena kostne mase, i to u cilju prevencije preloma, unapređenja zdravlja kostiju, kao i praćenja efekata lečenja. Prema uputstvu SZO (Svetske Zdravstvene Organizacije) DEXA se radi na dva mesta, a to su kuk i kičmeni stub.

DEXA metoda se najčešće izvodi pre nego što lekar prepiše lekove za osteoporozu, koji će obnoviti mineralnu gustinu kostiju. Ovo je metoda ili test koji daje specijalni rentgenski snimak. Snimanje se ponavlja na svakih 1,5-2 godine dana kako bi se uvidelo reagovanje na terapiju.

Jednostavno snimanje kostiju se takođe može uraditi sa ultrazvučnim (UZ) aparatima koji mere gustinu kostiju pete. Ukoliko se pokaže slaba gustina, najbolje bi bilo uraditi DEXA test.

Vrlo je bitno napomenuti da osteoporozu može da ublaži, ili da smanji rizik od nastanka iste, adekvatan unos kalcijuma kao i redovna fizička aktivnost koja će pomoći u jačanju kostiju.

Testiranje rizika po srce – Post-menopauzalne žene su u riziku od nastanka srčanih oboljenja. Doktor može izmeriti nivo holesterola sa jednostavnim analizama krvi. Ukoliko je nivo holesterola visok, doktor može savetovati osobu na koji način može umanjiti rizik od nastanka bolesti srca.

Lečenje menopauzalnih simptoma

Menopauza nije bolest tj. stanje koje ima definitivan lek i ne može se potpuno odstraniti. Međutim, doktori Vam mogu ponuditi različite terapije koje pomažu kod ublažavanja simptoma menopauze. Većina lekova koje doktori prepisuju može da spreči ili kontroliše visok nivo holesterola, kao i gubitak gustine kostiju koji se dešava u menopauzi. Nekim ženama nije potrebna nikakva terapija, dok je drugima neophodno da uzimaju lekove tokom svih godina menopauze.

Hormonska terapija (HT) ili estrogena terapija (ET)

Kombinovana hormonska terapija, koja uključuje estrogen i progesteron, se u toku istraživanja pokazala kao visokoriskantna za nastanak srčanog udara, moždanog udara (šlog), kao i karcinoma dojke. Terapija koja obuhvata samo estrogen pokazuje povećan rizik od nastanka moždanog udara. Terapija isključivo estrogenom je povezana sa visokim rizikom od razvijanja karcinoma endometrijuma – karcinom unutrašnjeg sloja materice, koja ima još i miometrijum (mišiće) i perimetrijum (spoljašni sloj). Studije pokazuju da kardiovaskularni rizici povezani sa hormonskim terapijama mogu biti bitni kod starijih post-menopauzalnih žena.

Odluku o korišćenju hormonske terapije treba ostaviti svakoj osobi da razmotri sama i uz konsultaciju lekara. Vi i Vaš doktor zajedno treba da odlučite šta je najbolje za Vas.

Estrogen je dostupan u raznim formama, uključujući i vaginalne kreme, tablete per os (one koje se stavljaju u usnu duplju i gutaju), vaginalete (tablete koje se stavljaju u vaginu) i gelove.

Pre početka terapije estrogenom, potrebno je uraditi analizu dojki, a nakon uvođenja terapije potrebno je redovno odlaziti na preglede grudi i mamografiju.

Žene sa srčanim oboljenjima ne bi trebale da budu na estrogenoj terapiji.

Estrogena terapija ne sprečava drugo stanje (trudnoću).

Žene koje uzimaju estrogen takođe imaju i rizik od razvijanja ugrušaka krvi, povišenog nivoa triglicerida i kamena u bubregu.

Bioidentična hormonska terapija

U poslednje vreme, povećao se interes za korišćenje ovog vida hormonske terapije. Bioidentični hormonski preparati su lekovi koji sadrže hormone istog hemijskog sastava kao oni stvoreni u samom organizmu. Ovi hormoni su sintetički proizvedeni u laboratoriji, promenom komponenata izvedenih iz prirodnih biljnih produkata. Ovi preparati se prave za svakog pacijenta posebno. Zagovorenici bioidentične hormonske terapije tvrde da produkti koji se nanose u vidu krema i gelova, aplikuju se lokalno u aktivnoj formi bez potrebe za metabolisanjem i time se izbegavajui potencijalno opasne nuspojave korišćenja sintetičkih hormona. No, studije još uvek nisu dokazale dugoročnost i efektnost ovih produkata u potpunosti.

Drugi lekovi u simptomatskog terapiji menopauze

Klasa lekova koja utiče samo na jedan neurotransmiter, serotonin, nazivaju se selektivni inhibitori preuzimanja serotonina (SSRI) i oni spadaju u antidepresive, lekove koji se koriste za lečenje depresije i anksioznosti.

Neurotransmiteri su prenosioci električnih signala između nervnih ćelija, kao i između nervnih ćelija i ćelija efektora (one koje reaguju na signal nervne ćelije).

Serotonin je neurotransmiter koji reguliše funkcije poput fine mišićne kontrakcije, regulacije temperature, apetita, osećaja bola, ponašanja, krvnog pritiska i disanja. Još se naziva i hormonom sreće. Previše ili premalo serotonina dovodi do abnormalnih mentalnih stanja, poput depresije.

Anksioznost, strepnja ili teskoba je nejasan strah bez očiglednog spoljašnjeg povoda i uglavnom bez ostalih znakova organizma koji uobičajeno prate strah proizašao iz realne spoljne pretnje.

Ova klasa lekova se pokazala kao efektna u smanjenju menopauzalnih valunga. Paroksetin je SSRI lek koji najbolje utiče na ovaj simptom menopauze. Još par lekova iz ove klase su se pokazali efektivnim. To su lekovi poput klonidina, lek koji spušta hipertenziju (visok pritisak). Klonidin (Clonidine) takođe može da utiče na valunge. Neželjena dejstva klonidina su suvoća usta, opstipacija (zatvor), malaksalost i otežano spavanje. Gabapentin (Neurontin, Gabagamma), lek koji se primarno koristi u lečenju napada (poput epileptičnog napada), ali se pokazao i kao koristan kod tretiranja valunga. Progestin (Progestogen) lekovi se takođe koriste u simptomatskoj terapiji valunga tokom menopauze. Megestrol acetat (Megace) se ponekad prepisuje na kratko korišćenje kako bi olakšao valunge. Ozbiljni efekti se dešavaju ukoliko terapija megestrolom naglo okonča i iz tog razloga se ne preporučuje kao lek izbora kod lečenja menopauzalnih simptoma. Jedan od neželjenih dejstava je i dobijanje na težini.

Određeni lekovi mogu pomoći i kod prevencije i lečenja osteoporoze. Bifosfonati, koji uključuju Alendronsku kiselinu i Risedronsku kiselinu, su enzimski otporni analozi pirofosfata koji normalno inhibiraju (sprečavaju) mineralizaciju kostiju. Ova grupa lekova se pokazala efektivnom u smanjenju gubitka gustine kostiju u post-menopauzalnim godinama žena, kao i u smanjivanju rizika od preloma kostiju kod žena koje imaju osteoporozu.

Raloksifen, selektivni estrogen receptorski modulator (SERM), se isto koristi u terapiji osteoporoze. Redukuje gubitak gustine kostiju i smanjuje rizik preloma kostiju leđa kod žena sa osteoporozom.

Kalcitonin (Miacalcic), proizvodi se u ćelijama štitaste žlezde i ima ulogu u regulaciji koncentracije kalcijuma u krvi. (Štitasta ili tireoidna žlezda je žlezda sa endokrinim lučenjem, koja se nalazi u vratnom predelu i sekretuje hormone tiroksin i tironin, koji regulišu metabolizam svih ostalih tkiva). Kalcitonin se prodaje u vidu spreja za nos i on pomaže u smanjenju rizika od preloma kostiju kod žena koje imaju osteoporozu.

Još jedan od lekova koji se može pokazati kao dobar je PTH (parathyroid hormone – paratireoidni hormon), ali ne stoji u prvom redu lekova izbora kod ovakve terapije.

Bilje i suplementi kod simptoma menopauze

Visok beli cvet (black cohosh) – Remifemin lek se često koristi kao biljni suplement i veruje se da umanjuje valunge. Međutim, ne preporučuje se upotreba ovog suplementa duže od 6 meseci. Neželjenja dejstva, odnosno nuspojave korišćenja lekova i suplemenata ovog porekla su mučnina, povraćanje, vrtoglavica, problemi sa vidom, usporen puls i prekomereno znojenje.

Bilni estrogen (fitoestrogen) poput proteina soje, je popularni lek za valunge, iako je njegova efektivnost ograničena. Fitoestrogeni su prirodni biljni estrogeni (izoflavoni), za koje se smatra da imaju slične efekte kao terapija estrogenom. Sigurnost korišćenja soje kod žena koje imaju istoriju sa karcinomom dojke nije dokazana, iako su studije pokazale da terapija sojom nije više efektivna od samog placeba. Soja dolazi iz semena soje i još se naziva i žuta semenka. Najbolji izvor hrane ove biljke je pržena soja, rovita, sojino mleko, sojino brašno i tofu. Sojin sos ili sojino ulje ne sadrže izoflavone.

Suplementi kalcijuma u menopauzi

Menopauza ne može biti sprečena ni na koji način, ali neke mere mogu biti preduzete kako bi se umanjili faktori rizika od nastanka raznih bolesti.

Preporučljivo je da žene u post-menopauzalnoj fazi života konzumiraju dnevno od 800 do 1000mg (miligrama) kalcijuma i oko 5-10 mikrograma vitamina D. Najpovoljniji način konzumiranja kalcijuma je kroz ishranu. Odgovarajući način ishrane lako može da obezbedi preporučenu dnevnu dozu kalcijuma. Sledeća hrana sadrži kalcijum:

  • čaša mleka (regularnog ili polumasnog) – 300mg
  • čaša soka od narandže koji sadrži kalcijum – 300 mg
  • čaša jogurta (regularnog ili nemasnog) – oko 400mg
  • kockica čedar sira – oko 200mg

Dijetetski suplementi kalcijuma su dobri za žene koje ne mogu koristiti kalcijum kroz ishranu. Kalcijum karbonat je najpovoljniji oblik kalcijuma, ali se može javiti jedna nuspojava, a to je nadutost trbuha. Kalcijum citrat može biti bolje apsorbovan kod žena koje su na lekovima koji blokiraju kiselinu. Svako uputstvo od suplemenata kalcijuma treba biti pažljivo pročitano kako bi se znale prave doze dnevnog unosa.

Menopauza: simptomi i principi simptomatske terapije

Foto: https://www.healthywomen.org/content/blog-entry/menopause-and-sleep-whats-connection

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje