Maligni Melanom (Melanoma Malignum)

Melanoma malignum (maligni melanom) je tumor melanocitnog sistema koji ima visok maligni potencijal i mogućnost da daje metastaze. Najčešće se javlja između 40. i 50. godine života. Može se razviti de novo ili malignom alteracijom prethodno postojećih melanocitnih promena. Ultraljubičasto (UV) zračenje je značajan faktor za nastanak ovog karcinoma, posebno ako dođe do stvaranja opekotina od sunca. Statistički podaci ukazuju da je rizik za nastanak melanoma u adultnom dobu izuzetno povećan ako se opekotine od sunca jave više puta u toku detinjstva. Nročito je visoka incidencija kod osoba svetlih očiju, riđe kose i svetle kože sa efelidama. Povećan je rizik za nastanak kod osoba koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu ili veliki broj nevusa (mladeža) po koži. Mehanička trauma postojećeg nevusa nije povezana sa malignom alteracijom, čemu u prilog ide i podatak da mesta izložena pritisku i hroničnoj iritaciji (npr. predeo pojasa i sl.) ne predstavljaju lokalizacije gde se melanom češće javlja.

Klinička slika

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Na osnovu makromorfoloških promena razlikujemo 4 tipa malignog melanoma.

1 Lentigo maligna melanoma

Ovaj tip nastaje na osnovu prethodno postojeće lentigo maligna – Hutchinson. Ovaj tumor je premaligno stanje, ograničeno na epiderm, te predstavlja melanom in situ. Najčešće se javlja na licu kod starijih osoba, ali i na drugim fotoeksponiranim delovima tela. Počinje pojavom mrko pigmentovane makule, lezija postepeno raste i nastaje jasno ograničena, mrka do crna makula nepravilnog oblika, neravnih ivica. Nakon 10 – 15 godina kod 10-50% osoba nastaje invazivni melanom (znak pojave melanoma je pojava tamno pigmentovanog nodulusa na jednoj zoni ove melanoze koji sporo raste a može i da krvari). Kada dođe do invazije derma, tendencija davanja metastaza postaje indentična sa drugim melanomima.

2 Melanom sa površinskim širenjem (eng. superficial spreading melanoma)

Ovaj tip je najčešći oblik kod belaca. Javlja se obično na leđima muškaraca i na potkolenicama kod žena između 40-50. godine. Manifestuje se pojavom makule ili plaka, nepravilnog oblika, crne do plavičaste boje, neravnomerne pigmentacije, može imati eritematozni rub kao i zone hipopigmentacije na mestima gde je došlo do spontante regresije. U prepoznavanju suspektnih promena značajno je ABCDE pravilo (A – asimetrija, B – border (ivica), C – colour (boja), D – dijametar (veći od 5mm), E – elevacija). Promena se radijalno (horizontalno) širi tokom nekoliko meseci / godina, a pojava nodulusa je znak vertikalnog širenja.

3 Nodularni melanom

Ovaj tip se dijagnostikuje kod 15-20% obolelih od malignog melanoma. Od ostalih tipova se razlikuje po tome što nema fazu horizontalnog rasta već se odmah širi vertikalno. Češći je kod crnaca muške populacije, lokalizovan je uglavnom u predelu glave, vrata i trupa. Manifestuje se kao pigmentovani nodulus koji u uznapredovaloj fazi egzulceriše i krvari.

4 Akralni lentiginozni melanom

Ovaj tip predstavlja 5-10% melanoma kod belaca, ali je najčešći oblik malignog melanoma kod osoba crne rase. Ima visoku smrtnost jer se dijagnoza kasno postavlja (ne obrate se lekaru na vreme). Lokalizovan je na dlanovima, tabanima, prstaima i ispod noktiju. Jako rano i brzo infiltruje tkivo i zbog toga ima lošu prognozu.

Prognoza zavisi od debljine tumora u momentu postavljanja dijagnoze što se određuje na histološkom preparatu merenjem udaljenosti od granuloznog sloja do najdublje tačke do koje su stigle maligne ćelije infiltrujući derm/hypoderm (breslow indeks, izražava se u mm). Postoji i indeksiranje po Clack-u:

  • Nivo I – zahvaćen epiderm
  • Nivo II – diskontinuirana zahvaćenost papilarnog derma
  • Nivo III – kontinuirana zahvaćenost papilarnog derma
  • Nivo IV – zahvaćenost retikularnog derma
  • Nivo V – zahvaćenost hipoderma

Diferencijalna dijagnoza

Lekar bi trebao razlikovati maligni melanom od iritiranih ili inflamovanih nevusa, naevus coeruleusa, pigmentnog bazalioma, seboroične veruke, dermatofibroma, subungvalnog hematoma, tromboziranog angioma i dr. Klinička dijagnoza mora uvek biti potvrđena patohistološkom dijagnozom.

Maligni Melanom (Melanoma Malignum)

Foto: https://www.medicalnewstoday.com/articles/79115.php

Lečenje

Kako će se pristupiti pacijentu obolelom od malignog melanoma zavisi od kliničkog/hitološkog tipa tumora, Breslowog indeksa i postojanja regionalnih i/ili visceralnih metastaza (stadijuma oboljenja).

Lentigo maligna – Hutchinson se leči hirurškom ekscizijom, kao alternativa može se primeniti rendgensko zračenje ili kreme sa 20% azelaičnom kiselinom (2x dnevno, više meseci, samo za oblik in situ).

Maligni melanom se leči hirurški.

Profilaktičko odstranjivanje limfnih žlezda je kontroverzno. Ukoliko postoje samo regionalne metastaze, ove žlezde se odstranjuju, a ukoliko postoje i visceralne metastaze, žlezde se ne diraju. Ukoliko postoje visceralne metastaze primenjuje se polihemioterapija pod nadzorom onkologa. Koristi se veći broj protokola, danas je među najefikasnijim kombinacija bleomicin/vindezin/lomustin/dakarbazin koji uvodi u remisiju 41-45% pacijenata. Međutim kao uspešna terapija se smatra samo rana hirurška ekscizija tankih melanoma.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje