Lajmska bolest • ujed krpelja

Simptomi lajmske bolesti mogu da liče na mnoga druga oboljenja, što sprečava laku i brzu dijagnostiku, a to igra značajnu ulogu jer je incidenca lajmske bolesti danas u porastu. Smatra se da je lajmska bolest na prvom mestu zaraznih bolesti, po procentu zastupljenosti, koju prenose krpelji.

Lajmska bolest je poznata kao multisistemska infektivna bolest koju prenose krpelji na čoveka prilikom ujeda. Međutim, u samom prenosu bolesti ulogu igra i veliki broj drugih faktora. Svaki krpelj nije zarazan, niti će svaka osoba koja je ujedena od strane krpelja nosioca bakterije da oboli, niti će svaka osoba da odreaguje na isti način. Individualna reakcija na ujed krpelja se nalazi u širokom skupu mogućnosti, a od same reakcije će zavisiti i terapija.

Šta je lajmska bolest?

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Dakle, lajmska bolest je komplikovana infekcija izazvana bakterijom koja se prenosi ujedom krpelja. Krpelji prenose bakteriju izazivača bolesti Borrelia burgdorferi. Novija istraživanja pokazuju da i drugi insekti mogu izazvati lajmsku bolest ili slične infekcije, poput pauka, muva i komaraca.

Iako samo oboljenje potiče od ujeda krpelja i prenošenja bakterije u organizam, u pozadini bolesti je zapravo inflamatorna (zapaljenska) reakcija na prisustvo bakterije u krvotoku. Upravo iz ovih razloga se sama bolest može manifestovati na više načina kod različitih osoba. Sama manifestacija zavisi od imunološkog sistema zaraženog.

Manifestuje se na različite načine ali uglavnom su od simptoma zastupljena povišena telesna temperatura, glavobolja, nesvestica i osip. Problem se javlja ukoliko se oboljenje ne leči. Ukoliko izostane terapija, zapaljenska reakcije postaje hronična i počinje da liči na autoimuno oboljenje, a posledice koje se javljaju su ozbiljne i dovode do komplikacija sa srcem, krvnim sudovima, nervima, zatim do degeneracijskih promena na zglobovima, artritisa.

Simptomi lajmske bolesti

Simptomi bolesti se razlikuju između pojedinaca u ranijim stadijumima infekcije, dok u kasnim stadijumima infekcija prelazi u hroničnu i tada su simptomi veoma slični, ili čak i isti. Kada bakterija ujedom krpelja uđe u krvotok, putuje kroz organizam i uzrokuje seriju reakcija sličnim autoimunim reakcijama.

Najčešći simptomi bolesti su:

  • Eritema migrans – karakterističan osip, na mestu ujeda krpelja oblika leptira; u drugim slučajevima razvija se osip oblika bikovog oka, sa crvenim ivičnim krugom oko centralno postavljene čiste površine. Ovo se smatra karakterističnim osipom za lajmsku bolest, ali mogu se pojaviti i razne druge vrste osipa. Neki mogu sličiti i ujedu pauka.
  • Simptomi gripa, naročito izraženi neposredno nakon ujeda – povišena temperatura, bolovi u vratu, nesvestica, drhtavica, preznojavanje, bolovi u mišićima;
  • Loš san, hronična nesvestica i letargija (polu-budno stanje);
  • Mučnina i gubitak apetita;
  • Bolovi u zglobovima;
  • Promene raspoloženja, depresija, anksioznost;
  • Dugotrajniji simptomi obuhvataju zaboravnost, probleme sa koncentracijom, glavobolje;

Komplikacije

Ukoliko se sa terapijom ne počne odmah, što se često dešava usled teške dijagnostike samog oboljenja, zbog sposobnosti imitiranja simptoma drugih bolesti, ili ukoliko terapija nije odgovarajuća dolazi do pojave trajnih oštećenja i komplikacija. Kao infekcija oboljenje ima sposobnost širenja na bilo koji deo organizma. Veruje se da lajmska bolest stvara komplikacije izazivajući telo da napada samo sebe, dakle da ima mehanizam autoimune reakcije. Nekada se komplikacije javljaju nakon 6 meseci od primljene terapije, gde se ne nalazi uvek prisustvo znaka aktivne infekcije. U najvećem broju slučajeva promene zahvataju srce, krvne sudove, zglobove i nerve.

Kako se prenosi?

Lajmska bolest - ujed krpelja - ugriz krpelja

Lajmska bolest – ujed krpelja – ugriz krpelja

Dakle, kao što je već rečeno, uzrok lajmske bolesti je ujed krpelja, pogotovo nezrelih oblika koje se nazivaju nimfe. Izuzetno sitne, jedva vidljive i jedva se osete pod prstima. Ova činjenica, dakle, doprinosi mogućnosti ostanka krpelja na koži satima ili danima usled izostanka uočavanja. Što duže je krpelj na koži veća je šansa za prenošenje bakterije u krvotok osobe.

Drugi način sticanja infekcije je nasleđivanjem od majke. Ukoliko dođe do infekcije tokom trudnoće postoji šansa da se infekcija prenese na plod, jer bakterija ima sposobnost prolaska kroz placentu.

Iako se bolest prenosi ujedom, reakcija koja se desi u organizmu je individualna i zavisi od stanja imunološkog sistema osobe, trenutnog zdravlja i eventualnog postojanja drugih oboljenja.

Lajmska bolest: bolest koju prenose krpelj

Lajmska bolest: bolest koju prenose krpelj

Osobe sa povišenim rizikom za razvoj bolesti nakon ujeda krpelja su:

  • Osobe sa oslabljenim imunim sistemom (hronična oboljenja, autoimuna oboljenja, kanceri); deca i starije osobe;
  • Osobe sa inhibiranim ćelijskim imunitetom;
  • Osobe sa prisustvom bakterijskih sistemskih infekcija (uključujući i druge infekcije koje su se mogle preneti sa istog krpelja, tokom istog ujeda kao i lajmska bolest);
  • U zavisnosti od faktora okoline, osobe okružene buđi i parazitima;
  • Osobe koje provode dosta vremena napolju, u parkovima, šumama, osobe koje često kampuju;
  • Najveća učestalost javljanja bolesti (ili bar dijagnostifikovanih slučajeva) je tokom 3 meseca godišnje – jun, jul i avgust;

Postavljanje dijagnoze i lečenje

Drugi naziv za lajmsku bolest je veliki imitator. Simptomi imitiraju druga oboljenja poput poremećaja štitaste žlezde, depresije, lupusa, reumatoidnog artritisa. Za dijagnostifikovanje bolesti radi se analiza krvi i traži se prisustvo eritema na koži, koji se u velikom broju slučajeva propusti jer se javlja u inicijalnoj fazi. Dijagnoza se potvrđuje serološkim reakcijama. Dokazivanjem IgM antitela u krvi za rani stadijum, a kasnije dokazivanjem IgG antitela.

Terapija se uglavnom bazira na antibioticima koji se uzimaju u periodu od nekoliko nedelja. Kao dodatna terapija, mogu se koristiti i druge grupe lekove, u zavisnosti od ostalih simptoma, kortikosteroidi, nesteroidni antiinflamatorni lekovi i analgetici. Pacijenti koji su primili odgovarajuću terapiju antibiotika u ranim fazama bolesti se oporavljaju brzo i u potpunosti. Često korišćeni antibiotici su – doksiciklin i amoksicilin za oralnu primenu, dok se za pareneteralnu primenu koriste ceftriakson i penicilin.

Naravno, kao veliki deo terapije, stavlja se akcenat na stanje imunološkog sistema organizma. Pod ovim se misli na sledeće:

  • Korišćenje terapije za druga prisutna oboljenja (npr. alergije) i ne dozvoliti da one iscrpljuju organizam;
  • Ishrana i unos antiinflamatornih namirnica poput svežeg povrća i voća, ribe, probiotske hrane (jogurt, kefir) i zdrave masti poput kokosovog ulja, orašastih plodova, avokada;
  • Suplementi – poput vitamina D koji je vrlo važan faktor za zdravlje imunog sistema ili omega 3 masti;
  • Odmor. San i odmor su dve vrlo važne stavke za normalno funkcionisanje imunološkog sistema. U velikom broju slučajeva umor predstavlja predisponirajući faktor za ispoljavanje mogih simptoma i oboljenja;
  • Fizička aktivnost – ravnoteža između odmora i fizičke aktivnost je ključ za zdrav organizam (Vežbanje kao lek za hronične bolesti i rak);
  • Stres. Kao jedan od glavnih okidača imunološkog sistema i uvek prisutan faktor imunoloških reakcija. U današnje vreme, vrlo česta, svakodnevna pojava sa kojom smo svi navikli da se nosimo. Ili možda ne baš tako dobro kao što mislimo. Smanjtiti nivo stresa je ključan faktor za veliki broj bolesti, ne samo kada je u pitanju lajmska bolest. To se postiže na različite načine i za svakog je indivualno ali cilj je pronaći ono što funkcioniše baš za Vas.
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje