Krvne grupe i transfuzija krvi

Karakteristično za membrane eritrocita je da sadrže antigene. Manji broj tih antigena (oko 30) poseduje veliku antigenu moć, dok je kod daleko većeg broja (oko 300) antigena moć slaba ili sasvim neznatna. Najvažniji antigeni su antigeni grupe ABO i Rh sistema.

Aglutinogeni A i B su nazivi za antigene vrlo velike imunološke moći. Svaki od njih može postojati kao pojedinačan na membrani eritrocita ili postoje oba. Prisustvo aglutinogena u vezi je sa posedovanjem O, A i B gena, koji se kao alelomorfni nalaze na dva susedna hromozoma (na 9. humanom hromozomu), i to samo po jedan na svakom hromozomu.

Gen A i gen B uzrokuju pojavu veoma jakih aglutinogena na eritrocitima. Međutim gen O ili funkcioniše ili funkcioniše sasvim slabo tako da na eritrocitima ili ne postoje aglutinogeni O ili su sasvim neznatne antigene moći ako postoje.

U zavisnosti od prisustva aglutinogena ABO sistema krv ljudi se grupise u IV krvne grupe. Krvna grupa O (nulta) odlikuje se odsustvom aglutinogena. Krvna A i krvna grupa B karakteriše se prisustvom aglutinogena na eritrocitima, aglutinogen A i aglutinogen B, dok su kod krvne grupe AB na eritrocitima istovremeno prisutni i aglutinogen A i aglutinogen B.

Kod osoba nulte krvne grupe, na njihovim eritrocitima ne nalaze se aglutinogeni A i B u plazmi su prisutna antitela (prema antinogenima A i B) koja se nazivaju alutinini alfa i beta. Kod osoba krvne grupe A u plazmi su prisutni aglutinini beta, dok se kod krvne grupe B u plazmi nalaze aglutinini alfa. Kod ljudi čiji eritrociti poseduju i A i B aglutinogene u plazmi nema aglutinina (krvna grupa AB).

Naziv krvne grupe O A B AB
Aglutinogen A B AB
Aglutinin alfa i beta beta alfa
Zastupljenost u populaciji belaca 47% 41% 9% 3%

Aglutinini alfa vrše aglutinaciju eritrocita sa A aglutinogenom, aglutinini beta izazivaju aglutinaciju eritrocita sa aglutinogenom B. Reakcija aglutinacije se ne dešava u organizmu čoveka, jer se u krvi jedne osobe nikad ne nalazi aglutinogeni i aglutinin koji bi reagovali sa tim aglutinogenima.

Kod novorođenčeta aglutinogeni su prisutni, a aglutinina gotovo da nema. Otprilike osmog meseca života stvaraju se aglutinini alfa ako eritrociti te osobe ne sadrže aglutinogene A i aglutinini beta ako eritrociti ne poseduju aglutinogene B.

Pri transfuziji krvi, mora se voditi računa da krv davaoca i primaoca budu iste krvne grupe.

U izuzetnim uslovima, može se osobama krvnih grupa A, B i AB dati manja količina (do 350ml) krvi krvne gupe O. U tim uslovima se krv davaoca u tolikoj meri razredi u krvi primaoca da ne uzrokuje aglutinaciju eritrocita primaoca. Ukoliko bi se davale veće količine krvi, nastupila bi aglutinacija eritrocita primaoca aglutininima davaoca. Isto tako samo u izuzetnim prilikama se manje količine krvi krvne grupe A ili krvne grupe B mogu dati osobama sa krvnom grupom AB. Iz navedenih razloga se krvna grupa O naziva ,,opštim  davaocem“, a krvna grupa AB ,,opštim primaocem“. Ove nazive treba razmatrati strogo uslovno !

Pored ABO sistema pri izvođenu transfuzije krvi mora se voditi računa i o Rh pripadnosti krvi. Postoji 6 vrsta Rh antigena na membrani eritrocita, koji se označavaju sa C, D, E, c, d, e. Antigen tip D je najšire zastupljen u ljudskoj populaiji, uz to on je i znatno antigeničniji od ostalih antigena. Tako svaka osoba koja poseduje D-antigen naziva se Rh-pozitivnom, a ona koja ga ne poseduje naziva se Rh-negativnom.

U ljudskoj populaciji Rh-pozitivne osobe se češće sreću od Rh negativnih (Rh pozitivnih belaa je 85%,a crnaca čak 95%).

Osnovna razlika između ABO sistema krvnih grupa i Rh sistema ogleda se u tome što su aglutinini u ABO sistemu spontano prisutni u plazmi dok u Rh sistemu Rh antitela postoje u plazmi Rh negativnih osoba samo kada su te osobe došle u kontakt sa Rh pozitivnom krvlju, tj. sa Rh antigenima. Pri prvom kontaktu Rh negativne osobe sa Rh pozitivnom krvlju broj svorenih antitela je obično mali, međutim, posle takve senzibilizacije pri narednom kontaktu sa Rh pozitivnom krvlju broj stvorenih antitela je izrazito visok. Stvorena anti Rh antitela u tim uslovima izazivaju transfuzione reakcije – aglutinaciju eritrocita davaoca sa sledstvenom hemolizom.

Do stvaranja anti Rh antitela u krvi Rh negativna žena nosi Rh pozitivno dete. Broj stvorenih anti Rh antitela u krvi Rh negativne majke zavisi od toga da li ona nosi prvo Rh pozitivno dete i da li je prethodno senzibilisana. Stvorena Rh antitela mogu iz plazme majke difundovati kroz placentu i uslovljavati razvoj aglutinacije eritrocita deteta.

Poznavanje kako krvnih grupa ABO sistema tako i Rh faktora neophodno je za bezbedno izvođenje transfuzija. Krvne grupe davaoca i primaoca moraju biti istimene, dok se u odnosu na Rh faktore mora strogo voditi računa da Rh negativne osobe mogu dobiti samo Rh negativnu krv.

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje