Kronova bolest (Morbus Crohn): simptomi, komplikacije i lekovi

Kronova (Chronova) bolest je hronična inflamatorna bolest creva koja utiče na kvalitet Vašeg života. Povezana je sa abdominalnim bolom i dijarejom i karakterišu je promenjive faze pogoršanja i remisije. Ime je dobila po dr Burill B. Crohn koji je 1932. godine prvi identifikovao ovu bolest.

Uopšteno o Kronovoj bolesti

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Kronova bolest je uključena u veliku grupu bolesti poznatih kao inflamatorne bolesti creva. Uobičajeno se nalazi u distalnom tankom crevu i debelom crevu. Kronova bolest se takođe može naći i u bilo kom drugom delu digestivnog trakta, od usta do anusa, što je čini teškom za dijagnostiku i lečenje.

Tokom vremena, ulceracije, odnosno male ranice, će se pojaviti i proširiti kroz slojeve gastrointestinalnog trakta. Ovo može izazvati razne komplikacije, kao što su:

  • Intestinalno suženje
  • Fistule, odnosno nenormalni spojevi između dve različite porcije gastrointestinalnog trakta
  • Analne fisure, bolne poderotine kože oko analne regije
  • Čirevi
  • Malapsorpcija, nemnogućnost digestivnog trakta da apsorbuje hranjive sastojke, što vodi gubitku težine

Simptomi

Simptomi Kronove bolesti variraju u zavisnosti od ozbiljnosti bolesti i lokaliteta zapaljenja. Svi ljudi oboleli od Kronove bolesti osećaju ozbiljne abdominalne bolove i grčeve, a ostali simptomi mogu uključiti:

Zbog toga što Kronova bolest utiče na imuni sistem, simptomi se takođe mogu pojaviti i van gastrointestinalnog trakta, i mogu uklučiti:

Uzroci

Uzrok Kronove bolesti je nepoznat. To je autoimuni poremećaj u kojem kombinacija genetskih faktora i faktora sredine izaziva imuni sistem da napadne sopstvene intestinalne ćelije.

Komplikacije

Faktore rizika za Kronovu bolest je teško ukloniti jer uključuju i nepromenjive faktore kao što su godine, porodična istorija, medicinska istorija i rasa/etnicitet.

  • Godine: Kronova bolest najčešće pogađa ljude starosti između 15 i 40 godina.
  • Porodična istorija: oni sa porodičnom istorijom Kronove bolesti su u značajno većem riziku od razvoja bolesti.
  • Prisustvo drugih autoimunih bolesti kao što je reumatoidni artritis takođe povćava mogućost razvoja Kronove bolesti.
  • Rasa/etnicitet: iako ljudi svih rasa imaju Kronovu bolest, ona je češća u populaciji istočne Evrope, i američkih Jevreja evropskih korena.

Dijagnoza

Kronova bolest je teška za dijagnostiku, jer simptomi mogu oponašati mnoge druge bolesti i stanja kao što su:

  • Parazitarne infekcije
  • Divertikuloza, čest poremećaj u debelom crevu
  • Celijakija, bolest koja oštećuje tanko crevo
  • Rak debelog creva

Još jedan razlog zašto je Kronovu bolest teško dijagnostikovati jeste nedostatak specifičnih testova krvi koji bi identifikovali bolest.

Dijagnostika, pored uobičajenog fizikalnog pregleda i uzimanja anamneze, može uključiti i rendgen abdomena, kako bi se utvrdilo postojanje suženja ili opstrukcije unutar gastrointestinalnog trakta, ultrazvuk, kako bi se isključile bolesti abdominalnih organa kao što su jetra, žučna kesa i pankreas i CT/MRI pregled koji se koriste za utvrđivanje komplikacija bolesti, kao što su fistule ili apscesi.

Zlatni standard u dijagnostici Kronove bolesti predstavlja kolonoskopija, jer ona omogućava doktoru da vidi lumen gastrointestiinalnog trakta, kao i da uzme parče tkiva za dalja patohistološka ispitivanja.

Lečenje

Do danas ne postoji poznat lek za Kronovu bolest. Oboleli zajedno sa lekarom može samo sprečiti komplikacije i staviti zapaljenje pod kontrolu. Kako bolest uključuje epizode pogoršanja i periode povlačenja, tretman se fokusira na kontrolu tih epizoda, kao i pokušaj njihovog izbegavanja.
Neke od opcija za lečenje jesu lekovi, hirurški zahvat, ishrana, kotnrola stresa.

Lekovi

Razne vrste lekova se koriste u kontroli Kronove bolesti. Mogu biti prepisani pojedinačno, ili u kombinaciji sa drugim lekovima.

Farmakoterapija Kronove bolesti se može sprovoditi sledećim lekovima.

Aminosalicilati – Ukoliko imate blaži oblik Kronove bolesti, Vaš lekar će prepisati aminosalicilate koji umanjuju zapaljenje i simptome. U ovu grupu lekova spadaju:

  • Sulfasalazin
  • Mesalamin
  • Olsalazin
  • Balsalazid

Doktori prepisuju ove lekove najčešće kao dugotrajnu terapiju. Oni održavaju bolest u remisiji. Mogu se uzimati oralno, kao supozitorije ili kombinacija ova dva u zavisnosti od dela digestivnog trakta koji je zahvaćen.

Neželjena dejstva obuhvataju:

Kortikosteroidi – Grupa lekova koja umanjuje zapaljenje digestivnog trakta. Doktori ih prepisuju za kratkotrajno oslobađanje od simptoma. Najčešće se prepisuje budesonid, a ukoliko je stepen bolesti naprednjiji ili prvi lek ne donosi rezultate, doktor će prepisati drugi lek iz ove grupe, poput prednizona i metilprednisona.

Neželjena dejstva obuhvataju:

Ukoliko primenjujete kortikosteroide duže od tri meseca, mogu  se javiti ozbiljne posledice, poput:

  • Osteoporoze (gubitak gustine kostiju)
  • Problema sa jetrom

U najvećem broju slučajeva se kortikosteroidi primenjuju kraći vremenski period, ispod tri meseca, i nakon toga se najčešće prepisuje metotreksat koji održava bolest u remisiji nakon primene kortikosteroida i uklanjanja simptoma.

Imunomodulatori i imunosupresivni lekovi – Veruje se da je osnova Kronove bolesti problem u imunom sistemu organizma, gde ćelije koje trebaju da zaštite organizam ga zapravo napadaju. Zato se delujući na imuni sistem poboljšava stanje bolesti. Uglavnom se prepisuju ukoliko terapija aminosalicilatima i kortikosteroidima ne uspe. Najčešće prepisivani lekovi iz ove grupe:

  • Azatioprin
  • Merkaptopurin
  • Ciklosporin
  • Metotreksat

Neželjena dejsva obuhvataju:

Kod primene ovih lekova se mogu pojaviti i ozbiljnije posledice, jer ovi lekovi mogu dovesti do slabljenja imunog sistema i smanjiti rezistenciju organizma na infekcije. Te posledice mogu biti:

Biološka terapija – Grupa lekova koja se prepisuje u blagim oblicima i u aktivnim oblicima bolesti. Umanjaju simptome i olakšavaju prestanak terapije kortikosteroidima. Prepisuju se i pri postajanju fistula. Daju se intravenski, u vidu injekcije, smanjuju zapaljenje i ne utiču na ceo imuni sistem. U ovu grupu lekova spadaju:

  • Infliksimab
  • Adalimumab
  • Natalizumab
  • Vedolizumab

Na mestu injekcije se može primetiti crvenilo, otok i iritacija. Kao neželjena dejstva se mogu javiti još i:

  • Glavobolja
  • Groznica
  • Drhtavica
  • Nizak krvni pritisak

U toku terapije doktor Vam može prepisati i dodatne lekove, poput antibiotika, da bi ublažio bakterijsku infekciju u digestivnom traktu. Ukoliko se pokažu znaci anemije, prepisaće Vam vitamin B12 ili suplemente gvožđa.

Obratite se doktoru, porazgovarajte sa njim o svojim simptomima i zatim će se odrediti najbolja terapija za Vas.

Hirurški zahvat

U zavisnosti od lokalizacije, i ozbiljnosti stanja, hururško uklanjanje obolelog dela creva može biti neophodno. Takođe može biti neophodno uklanjanje čira ili blokade u crevima koji su nastali kao komplikacija bolesti. Ovi zahvati neće izlečiti bolest, jer je Kronova bolest hronično stanje koje će sepojaviti opet tokom života.

Ishrana

Ljudi oboleli od Kronove bolesti su često pothranjeni jer infmlamacija delova creva može dovesti do malapsorpcije hranjivih materija. Ishrana sa malo vlakana može da smanji pokretljivost creva i time pomogne u kontroli dijareje. Smanjenim unosom mlečnih proizvoda, kao i hrane koja uzrokuje nadimanje (pasulj, kupus, brokoli…) simptomi bolesti se poboljšavaju. Ukoliko niste sigurni da li imate zdrave prehrambene navike posavetujte se sa nutricionistom ili dobrim fitnes trenerom.

Kontrola stresa

Stres može povećati učestalost i ozbiljnost perioda pogoršanja bolesti. Smanjenje stresa može pomoći u ublaženju simptoma.

Kronova bolest može biti veliki izazov sa kojim se oboleli susreće tokom celog života. Pridržavanje plana lečenja i saveta lekara, kao i držanje dijete umnogome povećava kvalitet života obolelih.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

10 • Pitanja i odgovori

  1. Nova sam ovde, ali moja cerka (15godina) je dobila rezultate analize stolice sa 120 kalprotektina. Ona je vec bila kod gastroenterologa i na listi cekanja je za endoskopiju ili kolonoskopiju. Imala je povracanje, bolove u stomaku, nedostatak apetita i opste stanje je bilo veoma lose. Uvek je umorna, osip po kozi je bio prisutan i veoma nemirna creva. Da li ova vrednost kalprotektina ukazuje na nesto pogresno? Da li mislite da ce se tacno saznati kada se urade ove procedure? ili je 120 nivo kalprotektina granicna? Molim vas, za zabrinutu mamu bi dobro dosao bilo koji savet.

    • Studenti medicine

      Konačne i vrlo precizne informacije ćete dobiti nakon kolonoskopije.

      Pozdrav.

  2. Pozdrav svima, dakle ovako, pre 2 godine mi je postavljena dijagnoza ulcerozni kolitis, tokom te 2 godine sam imao 2 kolonoskopije, a od simptoma su se povremeno javljali: krvava stolica sa primesama sluzi, stolica uglavnom bude kasasta, itd. Da bi prosle nedelje ona postala veoma retka sa primesama krvi, pored toga sam imao povisenu temperaturu, od ponedeljka svakog dana sam imao u proseku 5 stolica, u utorak mi je dokazana bakterija u stolici koja se zove klostridium dificile, smestili su me na odeljenje za infektivne bolesti. Medjutim nakon nedelju dana vise nije bilo te bakterije u stolici, verovatno zbog antibiotika koje sam dobijao intravenski. Ali i dalje imam navedene simptome, otprilike 5 stolica dnevno sa primesama krvi. Narucena mi je kolonoskopija. Da li je moguce da i dalje imam tu bakteriju i da li ona moze nekako da aktivira taj ulcerozni kolitis?

    • Studenti medicine

      Navedena bakterija se normalno nalazi u debelom crevu, a najčešće se razmnoži zbog upotrebe antibiotika koji se unose peroralno. A u nekim slučajevima može da se razmnoži i zbog pada imuniteta. Sumnjam da ona može da aktivira ulcerozni kolitis kako ste naveli. Moguće je samo da se dogodila istovremeno progresija inflamatorne bolesti creva i da zbog toga i dalje imate navedene prolive.

  3. Rezultati kolonoskopije su bili negativni, ali je biopsijom dokazana neka upala?
    Rezultati su pokazali da sigurno nije kron, ali ako se nastavi da gubim moja creva moracu da uzimam neke lekove, da li ovo može biti iritabilni kolon, ili nesto sasvim drugo?

    • Studenti medicine

      Da li mislite umesto iritabilnog kolona na ulcerozni kolitis?

  4. Postivani,
    Zanima me da li uredan nalaz calprotectina iskljucuje kronovu bolest u tankom crijevu?
    Lp

    • Studenti medicine

      Da da, ukoliko je nalaz Calprotektina uredan, odnosno da su njegove vrednosti niske u stolici, takav nalaz isključuje inflamatorne bolesti creva kao što je kron.

  5. Nakon visednevnih proliva odem kod lekara gde se detaljnom analizom utvrdilo da mi je kandida u velikom broju. Lecenje je trajalo mesecima, koje kakvim dijetama i probioticima bez rezultata. Nakon godinu dana i obilazak svih mogucih zdravstvnih ustanova odlucim da odem privatno na magnetnu rezonancu i tamo dobijem dijagnozu kronova bolest, upaljen je terminalni ileum 9cm. Posle toga sa tim nalazom odem u drzavnu bolnicu i tamo zakazem kolonoskopiju na kojoj je pisalo da je sve kako treba i biopsija je bila negativna. Sve vreme krvna slika mi je odlicna hemoglobin je uglavnom oko 150, kalprotektin mi je tri puta bio negtivan. Privatnik kaze da je kronova bolest a drzavni lekar kaze da mi nije nista (inace oba su poznati kao vrhunski strucnjaci). Ja idalje imam dijareje, ugavnom mi bude jedan dan lose, drugi dan krene bolje, treci jos bolje, pa onda se osetim dobro, pa opet postepeno krene da se pogorsava situacija i tako u krug. Imate li pojma sta bi ovo moglo biti. Kandida se povuce pa se vrati niti znam zasto se povukla niti zasto se vratila ali sve vreme vodim racuna o ishrani. Ovakvo stanje traje oko 20 meseci. Imate li neki predlog za mene? Pozdrav

    • Studenti medicine

      Poštovanje,

      Izvinite što kasnimo sa odgovorom, kako sada stvari stoje? Da li se izdešavalo nešto? Kako se sada osećate?

      Da li konzumirate alkohol? Ako da, koliko često? Da li redovno spavate, koliko dugo i od do koliko sati?

      Pozdrav

Napišite Vaš odgovor/pitanje