Kortizol: funkcija, regulacija i fiziologija stresa

Glukokortikoidi su grupa hormona koje luči kora nadbubrežne žlezde. Hormoni nadbubrežne žlezde zajedno sa hormonima jajnika i testisa spadaju u grupu steroidnih hormona. Nastaju iz holesterola. Glukokortikoidi pretežno imaju dejstvo na metabolizam glukoze, proteine i masti tako što povećavaju koncetraciju glukoze u krvi. Luči ih zona fascikulata kore nadbubrega, a ono je kontrolisano hipotalamo-hipofiznim kompleksom preko ACTH. Glavni hormoni ove grupe su kortizon i kortizol. Koncetracija kortizola u krvi prosečno je oko 120 µg/L. U krvotoku je 9% vezano za plazma protein transkortin, čija uloga nije samo transport ovih hormona, već i da im povećava poluživot na 60-90 minuta.

Kortizol: funkcija, regulacija i fiziologija stresa

Kortizol: funkcija, regulacija i fiziologija stresa

Funkcija kortizola

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Dejstvo kortizola na metabolizam ugljenih hidrata

Kortizol ima moć stimulacije glikoneogeneze (stvaranje ugljenih hidrata iz proteina) u jetri. U ćelijama jetre povećava količinu enzima nepohodnih za pretvaranje aminokiselina u glukozu. Kako bi proces glikoneogeneze bio uspešniji, kortizol mobiliše aminokiseline iz ostalih tkiva, ubacuje u cirkulaciju, kako bi što više aminokiselina dospelo do jetre. Gde bi aminokiseline podlegle procesu glikoneogeneze.

Smanjeno iskorišćavanje glukoze u ćeliji posledica je dejstva kortizola. Kortizol direktno usporava korišćenje glukoze negde između mesta gde glukoza ulazi u ćeliju i mesta gde se do kraja razgrađuje.

Stimulisana glikoneogeneza i smanjeno iskorišćavanje glukoze u ćelijama izazivaju porast koncentracije šećera u krvi. Dalje ova pojava stimuliše lučenje insulina, a povećana količina insulina ne može da održi normalnu glikemiju. Kada se koncetracija glukoze u krvi poveća (50% ili više), to stanje se naziva adrenalni dijabetes.

Dejstvo kortizola na metabolizam proteina

Pomenuto je da kortizol mobiliše aminokiseline iz ekstrahepatičnih čelija u ćelije jetre. Ova pojava nastaje tako što kortizol smanjuje stvaranje RNK u ćelijama, samim tim i sintezu belančevina, rezultat je povećan katabolizam proteina. Količina aminokiselina u krvi se povećava, i bivaju transportovane u jetrene ćelije. Obogaćene aminokiselinama i stimulisane kortizolom jetrene ćelije dovode do glikoneogeneze, povećane sinteze belančevina u jetri, povećanje stvaranja belančevina plazme.

Dejstvo kortizola na metabolizam masti

Takođe kortizol mobilizuje i masne kiseline, rezultat je povećana koncetracija slobodnih masnih kiselina u plazmi, kao i njihovo iskorišćenje za dobijanje energije. On pomaže da se za vreme gladovanja ili drugog stresa, metabolički sistemi u ćelijama preusmere, pa da umesto glukoze za energiju koriste masti. Takođe gojaznost može biti izazvana viškom kortizola.

Visoka koncentracija kortizola

Davanje velikih količina kortizola može da zaustavi zapaljenje ili čak da ukloni njegova dejstva koja su se već razvila. Zapaljenje ima pet glavnih faza:

  1. Iz ćelija oštećenog tkiva oslobađaju se hemijske materije (histamin, bradikinin, proteolitički enzim) koje aktivišu zapaljenski proces.
  2. Neki od proizvoda oslobođenih iz tkiva povećavaju protok krvi kroz upaljeno područje, što se naziva eritem.
  3. Zbog povećane propustljivosti kapilara, iz njih se izliva velika količina skoro čiste plazme u oštećeno područje, posle čega sledi zgrušavanje tkivne tečnosti, te nastaje čvrst edem.
  4. U to područje infiltriraju se leukociti
  5. Posle nekoliko dana ili nedelja urasta vezivno tkivo, što pomaže pri zaceljenju.

Mehanizam delovanja kortizola

Pošto je rastvorljiv u lipidima, difunduje kroz ćelijsku membranu, a u ćeliji se vezuje za receptore. Kompleks hormon-receptor tada deluje na specifične regulacione sekvence DNK, nazvane glikokortikoidni regulacioni elementi i podstiče/suzbija transkripciju gena. Ćelijski proteini nazvani faktori transkripcije, takođe su neophodni za odgovarajuću interakciju kompleksa hormon-receptor sa glikokortikoidnim regulacionim elementima.

Regulacija lučenja kortizola

Lučenje kortizola potpuno kontroliše kortikotropin ili adrenokortikotropin ACTH, a hipotalamus pomoću CRH-a kontroliše sekreciju ACTH.

Fiziologija stresa

Fiziološki stres povećava sekreciju ACTH i samim tim hormona kora nadbubrežne žlezde. Svaki fizički ili psihički stres u roku od nekoliko minuta veoma povećava lučenje ACTH, a zbog toga i kortizola. Bolne draži se prenose naviše kroz moždano stablo, a zatim do eminencije medijane hipotalamusa, a tu se CRH luči u hipofizni portni sistem. Direktnim negativnim povratnim dejstvom kortizol utiče na: hipotalamus da smanji stvaranje CRH, adenohipofizu da smanji stvaranje ACTH.

Nivo kortizola tokom dana

Nivo kortizola u krvi kreće se oko 200 µg/L jedan sat pre buđenja, pa do 50 µg/L oko ponoći. To nastaje zato što se hipotalamusni signali koji izazivaju lučenje kortizola čiklično menjaju tokom 24 časa.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje