Koronarna bolest srca: glavni simptom je bol u grudima

Srce je mišićni organ veličine ljudske pesnice. Ono pumpa krv kroz čitav organizam, bezinom oko 70 otkucaja u minuti. Nakon što krv prispela sa periferije (bogata ugljen dioksidom) stigne u desnu polovinu srca, putem plućnog arterijskog stabla odlazi u pluća u kojima se ugljen dioksid menja za kiseonik. Krv bogata kiseonikom se putem plućnih vena vraća u levo srce, prvo levu pretkomoru, levu komoru, a zatim u aortu koja snadbeva svaku ćeliju krvlju bogatu hranljivim materijama, prvenstveno kiseonikom koji je važan za odvijanje većine metaboličkih procesa. Srčani mišić dobija „hranljive materije“ putem dve pobočne grane aorte, desne i leve koronarne arterije. Stoga, bilo koje stanje koje dovodi do neadekvatnog protoka krvi kroz pomenute arterije će prouzrokovati koronarnu bolest ili ishemijsku bolest srca. To je stanje nedovoljnog snadbevanja srčanog mišića kiseonikom i predstavlja vodeći uzrok smrti u svetu. Smanjen dotok kiseonika u miokard može nastati iz dva razloga: zbog poremećaja na nivou cirkulacije ili zbog suženja lumena arterije koji je u 90% slučajeva glavni uzrok nastanka ishemijske bolesti.

Koronarna bolest srca: glavni simptom je bol u grudima

Koronarna bolest srca: glavni simptom je bol u grudima

Simptomi koronarne bolesti srca

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Ishemijska bolest srca se javlja kao:

Nemaju svi pacijenti iste simptome niti se kod svakoga mora javiti neki od „problema“. Ponekad se ishemijska bolest srca javlja potpuno asimptomatski i biva otkrivena tokom rutinskih pregleda.

Najčešći simptom koronarne bolesti je ANGINA (bol u grudima). Retko se mogu javiti samo palpitacije (osećaj preskakanja srca) ili nedostatak vazduha.

Ukoliko su arterije delimično sužene i protok krvi kompromitovan, nastaje bol u grudima poznat kao angina. Bol se karakteriše kao „probadajući“ koji se iz grudnog koša širi u ruke, rameni pojas, vrat, donju vilicu ili trbuh. Neretko se dešava da je osećaj „težine u želucu“ i otežanog varenja u stvari znak ishemijske bolesti srca. Stresne situacije i fizički napor mogu biti okidači za pojavu anginoznog bola. Obično traje 10-ak minuta i prolazi nakon odmora ili primene lekova koji šire koronarne krvne sudove (nitroglicerinske lingvalete ili sprej).

Ako je lumen arterija potpuno sužen nastaje srčani udar (infarkt miokarda). Usled nedovoljnog dotoka kiseonika dolazi do potpunog odumiranja dela srčanog mišića koji ishranjuje blokiran krvni sud. Simptomi koji se javljaju su različiti, od karakterističnih za anginu do potpuno nespecifičnih. Najčešći znaci miokardne infarkcije su: bol u grudima koji se širi u abdomen, ruke, rameni pojas, vrat, vilicu; svetlucanje pred očima, znojenje, otežano disanje, uplašenost…. Tegobe ne prestaju nakon uzimanja nitroglicerinskih preparata i to je glavna razlika između infarkta i angine. Mogu se javiti i osećaj otežanog varenja, gorušica, bol u želucu i stezanje u grudima. Kod osoba obolelih od dijabetes melitusa zbog oštećenja nerava koji su zaduženi za osećaj bola, infarkt se javlja potpuno asimptomatski (tzv. „silent“ infarkt miokarda).

Srčana slabost nastaje kada su zahtevi miokarda za kiseonikom veći od snadbevanja. Postoje akutna i hronična srčana slabost (insulicijencija). Akutna nastaje naglo dok hronična traje tokom dužeg vremenskog perioda. U stanju srčane slabosti, miokard nema dovoljno snage da „ispumpa“ krv iz komore u aortu, te ćelije na periferiji ostaju bez kiseonika, a krv zaostala u komorama se vraća u pluća, dovodeći do osećaja „gušenja“ tj. otežanog disanja.

Uzroci koronarne bolesti i prevencija

U 90% slučajeva glavni uzrok koronarne bolesti srca je ATEROSKLEROZA. Počinje još u detinjstvu, a karakteriše ga stvaranje naslaga masti u krvnim sudovima celog tela. Naravno, ako pacijent ima još neke udružene bolesti i faktore rizika proces ateroskleroze će se ubrzati, pa će se simptomi bolesti javiti u ranijem životnom dobu. Nagomilavanjem masti u zidovima srčanih arterija, vremenom, dolazi do njihovog suženja i smanjenja protoka krvi kroz njih. Srčani mišić ne dobija dovoljno kiseonika, te nastaju simptomi tzv. ishemijske bolesti srca. U početku se simptomi javljaju u naporu jer su tada potrebe srčnog mišića (miokarda) za kiseonikom veće, a snadbevanje malo. Nagomilavanjem masti, arterija se sve više sužava i simptomi se javljaju i u mirovanju. Pored masti, plak sadrži i fibrozno (ožiljno) tkivo koje je po konzistenciji čvršće od masnog tkiva. Prema količini masnog i fibroznog tkiva aterosklerotski plak može biti STABILAN i NESTABILAN. Stabilan plak ima više fibroznog tkiva, pa takav plak ređe puca. Često se u plak ugrađuju i soli kalcijuma. Nestabilan plak ima više masnog tkiva, pa je opasniji, često puca i na tom mestu se stvara tromb koji zatvara koronarnu arteriju. Tako nastaje infarkt srca.

Rizik od koronarne bolesti srca se linearno povećava u zavisnosti od godina života. Žene su „zaštićene“ do menopauze i u tom periodu vrlo retko obolevaju od koronarne bolesti, osim žena koje boluju od šećerne bolesti. Nakon 50. godine je rizik skoro kao i kod muškaraca, a od 60. godine su izjednačeni.

1% povećanja serumskog holesterola, povećava rizik od koronarne bolesti za 2%. Pretpostavlja se da je kratkotrajni porast nivoa holesterola neškodljiv. Značajna je ne samo ukupna koncentracija holesterola u krvi, već i odnos njegovih delova u pojedinim lipoproteinskim frakcijama. Najveći njegov deo u krvi nalazi se u obliku LDL-holesterola (oko 70% ukupnog holesterola), a on ima štetno, aterogeno delovanje. Manja frakcija, HDL-holesterol, ima zaštitni efekat na proces ateroskleroze.

Pušenje je odgovorno za oko 21% svih slučajeva naprasne smrti, a rizik od infarkta miokarda je oko 50% veći nego kod nepušača. Kod pušača rizik korelira sa brojem popušenih cigareta-svaka cigareta povećava rizik za koronarnu bolest srca za oko 10%. Godine pušenja takođe utiču na rizik – nakon 30 godina povećava se rizik za duplo nego što je nakon 10 godina. “Light cigarette” nisu manje štetne. Pasivni pušači imaju takođe povišen rizik do 23%.

Krvni pritisak – Kod TA >120/85mmHg povećava se rizik linearno. Kad je dijastolni (donji) pritisak povišen, rizik izrazito raste. Kad je sistolni (gornji) pritisak 160 mmHg, rizik se trostuko povećava. Kad je dijastolni pritisak 100 mmHg rizik se povećava 5 puta.

Struktura Lp(a), je slična strukturi LDL tj “lošeg” holesterola, a deo ovog lipoproteina je sličan plazminogenu, proteinu krvi koji utiče na zgrušavanje. Smatra se da verovatno sputava fibrinolizu, tj razgradnju tromba i ima uticaj na stvaranje tromba.

Homocistein je aminokiselina. Povišen nivo homocisteina verovatno oštećuje unutrašnji sloj zida krvnih sudova, dovodi do stvaranja tromba i blokira LDL-receptore (često je udružen sa hiperlipidemijom). Povećava se rizik od infarkta, moždanog udara i obolenja perifernih krvnih sudova. Folna kiselina, B6 i B12 vitamini snižavaju nivo homocisteina u krvi.

Neutreniranost povećava rizik od infarkta srca. Rizik od infarkta opada kada osoba vežba preko 2,2 h nedeljno (npr. džoging, sportovi sa loptom, brza vožnja bicikla). Svakodnevna šetnja u trajanju od 30 minuta ima pozitivne efekte na organizam.

cuki44

Vežbanje je lek! Foto: @cuki44 😉

Šećerna bolest (Dijabetes mellitus) – Čak i kod poremećene tolerancije glukoze (lako povišen nivo šećera u krvi), postoji povećanje smrtnosti (mortaliteta) od koronarne bolesti srca. Šećerna bolest dovodi i do slabosti srca. Diabetes je odgovoran za oko 60% svih smrtnih slučajeva od koronarne bolesti srca. Naročito kod tipa I (inzulinozavisni dijabetes) nastaju difuzna suženja  koronarnih arterija ili pretežno intramuskularnih krvnih sudova (“bolest malih krvnih sudova”).

Infekcije – Različita mišljenja postoje kad je u pitanju dejstvo bakterije Helikobacter pylori, CMV (Citomegalovirus) i Chlamidia-e pneumonia-e (CP). Često povećanje titra Chlamidia Pneumoniae kod koronarnih bolesnika povećava učestalost infarkta srca nakon prve infekcije. Dokaz za Chlamidiae Pneumoniae je njihov nalaz u aterosklerotičnom plaku. Pacijenti na hinolonskoj terapiji (Ofloxacin, Ciprofloxacin, Trovafloxacin) imaju u sledeće 2 godine oko 55% smanjen rizik od infarkta srca. To je snažan argument za učešće bakterija u patogenezi koronarne bolesti srca.

Psihisocijalni faktori – Infarkt srca je čest kod psihosocijalnih opterećenja, mada nema jasnih statističkih dokaza za to. Tip A koronarne ličnosti (ambiciozni, svadljivi) ima dvostruki rizik od koronarne bolesti srca.

Gojaznost povećava rizik od koronarne bolesti srca udružena sa drugim faktorima rizika (hiperholesterolemija, hipertenzija). Bitna je građa tela: kod gojaznog stomaka, a manje količine sala oko kukova (lošiji odnos bokovi : struk) povećava se rizik od oboljenja srca (kod žena ako je taj odnos > 0,85).

Estrogeni – Oralni kontraceptivi povećavaju LDL-holesterol i arterijski krvni pritisak, pogoršavaju toleranciju glukoze i povećavaju mogućnost zgrušavanja krvi. U kombinaciji sa nikotinom i arterijskom hipertenzijom rizik se jasno povećava. Kod odsustva dodatnih riziko faktora, oralni kontraceptivi su mali faktor rizika za koronarnu bolest srca. Takođe i kod nedostatka estrogena raste rizik od koronarne bolesti (u menopauzi). Dok je kod žena <40 god. manja incidenca infarkta srca, rana menopauza (npr. hirurško odstranjivanje jajnika) prevremeno izjednačava rizik od koronarne bolesti srca sa muškim polom. Međutim, uzimanje preparata estrogena nakon menopauze radi smanjivanja rizika od koronarne bolesti srca se ne savetuje.

Bubrežna insuficijencija – Kod dijaliziranih bolesnika se rizik od koronarne bolesti srca povećava više od 10 puta. Uzroci su verovatno multifaktorijalni (hipertenzija, homocystein, drugi faktori rizika).

Alkohol – Redovno konzumiranje alkohola u umerenim količinama snižava mortalitet od koronarne bolesti (nivo HDL holesterola raste). Crveno vino ima kardioprotektivno dejstvo za razliku od piva i rakije. Ne utiče na ukupan mortalitet. Kod konzumiranja velikih količina alkohola raste rizik od koronarne bolesti srca i ubrzava se cerebralna (moždana) ateroskleroza.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza se postavlja nakon procene faktora rizika i testiranja. Prvi koraci ka otkrivanju bolesti podrazumevaju ispitivanje pacijenta o načinu života, pušenju, načinu ishrane, koliko se izlaže stresu, kako se hrani i da li u porodici ima obolelih o koronarne bolesti. Ukoliko pacijent da pozitivan odgovor na jedan ili više pitanja, pristupa se daljem testiranju koje podrazumeva proveru krvog pritiska i laboratorijsko ispitivanje krvi (obavezno uraditi lipidni status i indeks ateroskleroze). Bilo koje odstupanje od fizioloških vrednosti ukazuje na patološki proces. Daljim pretragama koje podrazumevaju detaljnije ispitivanje srca (EKG, EHO srca, angiografija, CT, magnetna rezonanca) dobija se jasniji uvid o zdravstvenom stanju i stadijumu bolesti. Bilo kakav poremećaj otkriven u ranoj fazi, lekaru olakšava lečenje, a pacijentu omogućava duži i kvalitetniji život uz primenu adekvatne terapije i uz promenu načina života.

Lečenje

Predstavlja kombinaciju promene loših životnih navika, primenu lekova i ponekad hiruški tretman.

Prvo što ćete čuti od lekara jeste da se „otarasite“ nezdravih navika. Prvo morate biti fizički aktivni, što više možete, zatim prestanite da puštie, unosite manje soli, jedite više voća, povrća, vlakana i više se krećite.

Ozbiljniji tretman podrazumeva primenu lekova. Obično se primenjuje kombinovana terapija. Cilj je smanjiti povišen krvni pritisak i proširiti krvne sudove. Izbor terapije je individualan kao i doziranje. Kod mnogih ljudi mogu se javiti neželjeni efekti, ali to ne znači da terapiju treba u potpunosti obustaviti. Potrebno je da se konsultujete sa lekarom, ukažete na tegobe, a on će na osnovu toga napraviti novi izbor lekova.

Grupe lekova koje se koriste u lečenju koronarne bolesti srca su:

Antiagregacioni lekovi smanjuju rizik od infarkta miokarda tako što sprečavaju slepljivanje krvnih pločica i nastanak tromba. U ovu grupu spadaju:

Statini su lekovi koji smanjuju nivo lošeg (LDL) holesterola u krvi. Pokazali su se kao veoma dobri u prevenciji nastanka ateroskleroze. Iako su sastavni deo kombinovane terapije, nisu u potpunosti bezbedni. Ne smeju ih koristiti osobe koje imaju problem s jetrom! U statine spadaju:

  • Rosuvastatin
  • Simvastatin
  • Atorvastatin
  • Pravastatin

β-blokatori su lekovi koji se koriste u terapiji hipertenzije (povišen pritisak) i angine. Prepisuju se bisoprolol, atenolol, nebivolol i metoprolol.

Nitrati deluju tako što šire krvne sudove (vrše dilataciju koronarnih krvnih sudova i povećavaju protok krvi). Koriste se u nekoliko oblika, kao tablete, sprej ili u vidu flastera. Preparati su gliceril-trinitrat ili izosorbid mononitrat. Deluju brzo i koriste se u terapiji anginoznog napada. Često dovode do pojave neželjenih efekata u koje spadaju glavobolja, crvenilo u licu, vrtoglavica usled povećanog protoka krvi.

ACE inhibitori su lekovi koji deluju na nivou bubrega, blokirajući enzim angiotenzin II koji pripada sistemu renin-angiotenzin aldosteron, zaduženog za zadržavanje tečnosti u organizmu i povećanju krvnog pritiska. Najčešće korišćeni su rampril i lizinopril. Neželjeni efekti ovih lekova su suv, nadražajni kašalj i vrtoglavica.

Blokatori angiotenzin II receptora deluju slično kao i ACE inhibitori. Ne izazivaju suv, nadražajni kašalj. Može se javiti blaga vrtoglavica. Predstavljaju alternativnu grupu kod pacijenata koji loše reaguju na srodnike. U ovu grupu spadaju: losartan, valsartan, telmisartan.

Blokatori kalcijumskih kanala (amlodipin, diltiazem, verapamil) deluju tako što opuštaju mišićni zid arterija i dilatiraju ih. Mogu izazvati vrtoglavicu i crvenilo u licu.

Diuretici su neizostavni deo kombinovane terapije. Snižavaju krvni pritisak oslobađanjem organizma od viška tečnosti.

Kada medikamenta terapija nije od velike pomoći, lečenje se sprovodi hiruškim putem.

Intervencija podrazumeva ugradnju stenta koji će proširiti aterosklerotski izmenjen krvni sud u stanjima napda angine. Obično se ugrađuje odmah nakon postavljanja dijagnoze infarkta miokarda sa velikim stepenom suženja krvnog suda. U težim stanjima radi se premošćavanje suženog krvnog suda ili tzv. Bypass i transplantacija srca.

Kako živeti posle infarkta?

Ako ste na sreću preživeli infakrt bez većih posledica, možete se vratiti svom životu, ali ne i lošim navikama. Ukoliko ste radili fizički zahtevan posao, promena radnog mesta biće neophodna. Neophodno je da ostavite cigarete, redukcijete stres, više se opuštate, šetate, družite, jedete zdravije i raznovrsnije. Uz redovne kontrole i uzimanje lekova, možete voditi sasvim normalan život. Opširnije o infarktu miokarda možete pročitati na ovoj strani (kliknite ovde).

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

4 • Pitanja i odgovori

  1. Imam pritisak 135 sa 75.Puls 78.Kako ovo objasnjavate?OD lekova uzimam,redovno,Irbenida plus,uvece vazotal. Pored ova dva leka uzimam Xarleto 20 mg.

    • Studenti medicine

      Poštovanje,

      Koliko godina imate? Koliko dugo uzimate navedene lekove? Koje sve bolesti imate?

      Da li vežbate?

      Srdačan pozdrav. 🙂

  2. jako sam anemicna i stalno umorna…vec neko vreme osecam bol u grudima sa leve strane…juce, nakon napora, sam imala svetlucanje pred ocima, bol u glavi i grudima, mucninu i preznojila se…to se desilo jos jednom prosle godine, tada sam izmerila pritisak i bio je povisen….svetlucanje prodje za nekoliko minuta….ali neprijatan osecaj ostane…odakle da krenem sa itvrdjivanjem uzroka?

    • Poštovanje,

      Kako ste utvrdili da ste anemični? Koliko godina imate? Da li se bavite sportom? Da li konzumirate alkohol? Koliku količinu tečnosti popijete tokom dana? Kakav Vam je urin, svetle ili tamne boje? Da li se bol javlja kada ste fizički opterećeni? Da li se javlja u miru? Da li imate grčeve u listovima i kada?

      Pozdrav, izvinite što kasnimo malo sa odgovorom.

Napišite Vaš odgovor/pitanje