Mrtve komponentne vakcine (subjedinične vakcine)

Među komponentnim vakcinama koje se baziraju na primeni bakterijskih proteinskih antigena, posebnu kategoriju čine vakcine koje su po sastavu toksoidi bakterijskih toksina. Dve takve vakcine koje ulaze u globalni program imunzacije jesu vakcine za zaštitu od difterije i tetanusa. U pitanju su vakcine odlične efikasnosti i bezbednosti. Kompletna patogeneza difterije i tetanusa zasnovana je na delovanju moćnih bakterijskih toksina, difterijskog toksina i tetanospazmina. To je ključna zajednička karakteristika ove dve inače potpuno različite bolesti koja je omogućila dizajniranje dve izuzetno efikasne vakcine. Imunski odgovor koji ove dve vakcine izazivaju ima sve karakteristike i ograničenja imunskog odgovora koji izazivaju mrtve vakcine, ali je humoralni imunski odgovor zasnovan na postojanju antitoksičnih antitela jedini potreban i dovoljan za efikasnu zaštitu. Jedini važan nedostatak ove dve vakcine je potreba za većim brojem ponavljanih doza. Obe vakcine su uključene u globalni obavezni kalendar imunizacije od drugog meseca života.

Postoji još jedna komponentna proteinska vakcinakoja ulazi u obavezni kalendar imunizacije i to je acelularna vakcina za prevenciju pertusisa. U sastav ove vakcine ulazi od dva do četiri proteinska antigena bakterije B. pertusiss. Antigeni koji su uključeni u sve danas dostupne varijante ove vakcine jesu toksoid toksina B. pertussis. Antigeni koji su uključeni u sve danas dostupne varijante ove vakcine jesu toksoid toksina B. pertussis i filamentozni hemaglutinin. S obzirom na to da je ova vakcina u nekim razvijenim zemljama uključena u obavezni program imunizacije jos 80tih godina prošlog veka, izvršena je dugoročna procena njene efikasnosti i bezbednosti. Ustanovljeno je da pokazuje odličnu efikasnost, a da je učestalost teških neuroloških komplikacija manja nego nakon primene starije celoćelijske vakcine. Svetska zdravstvena organizacija je 1998. godine i zvanično preporučila ovu vakcinu kao dobru alternativu celoćelijskoj vakcini u obaveznim programima imunizacije. Kalendar imunizacije ovom vakcinom počinje u drugom mesecu života. Danas se u različitim programima imunizacije koriste različiti pristupi za zaštitu od pertusisa. Neke zemlje su potpuno isključile celoćelijsku mrtvu vakcinu i primenjuju samo komponentu, neke zemlje kao prvu vakcinu primenjuju celoćelijsku, a za sve preostale doze predviđene kalendarom acelularnu vakcinu, neke zemlje, uključujući i našu još primenjuju samo mrtvu celoćelijsku vakcinu.

Polisaharidne komponente vakcine koriste se u prevenciji bolesti izazvanih inkapsularnim bakterijama, jer je za zaštitu imunski odgovor na ove bakterije neophodno postojanje antitela na polisaharid bakterijske kapsule. U razvoju polisaharidnih vakcina veliki problem jeste priroda imunskog odgovora na polisaharidne antigene. Polisaharidi su u principu slabiji imunogeni od proteinskih antigena. Ukratko, osnovne karakteristike imunskog odgovora na polisaharidne antigene kao T-nezavisne antigene jesu izostanak odgovarajućeg odgovora kod dece mlađe od dve godine. Izostanak kooperacije T i B limfocita što ima za posledicu produkciju antitela pretežno klase IgM, odnosno nemogućnost preuključivanja klase i maturacije afiniteta antitela, izostanak imunske memorije. Sumirano, polisaharidne vakcine ne izazivaju adekvatan imunski odgovor i nisu efikasne za zaštitu populacije od ključnog značaja, a to su deca mlađa od 2 godine. Upravo ta populacija je izložena najvećem riziku kada su u pitanju neke inkapsulirane bakterije, kao što je na primer Haemophilus infuenzae tip b. Razvijeno je nekoliko komponentnih vakcina u čiji sastav ulazi polisaharid kapsule kao ključni antigen inkapsularnih bakterija, ali efikasnost većine tih vakcina nije zadovoljavajuća. Polisaharidna vakcina koja se još uvek relativno često koristi jeste vakcina u čiji sastav ulazi 23 najčešća serotipa polisaharida kapsule bakterije Streptococcus pneumoniae. Ova vakcina ne ulazi u program ovavezne imunizacije, nije efikasna za zaštitu dece, ali pokazuje zadovoljavajuću efikasnost u zaštiti populacije osoba starijih od 60 godina, koja je takođe pod povećanim rizikom za nastanak infekcija izazvanih pneumokokom.

Problem postizanja adekvatnog imunskog odgovora na polisaharidne antigene inkapsularnih bakterija u vakcinama uspešno je rešen uvođenjem u upotrebu takozvanih konjugovanih vakcina. U sastav konjugovane vakcine ulazi polisaharidni antigen kapsule u konjugatu sa visokoimunogenim proteinskim nosačem. Ovakav konjugat indukuje imunski odgovor na polisaharidni antigen koji ima poželjne karakteristike imunsog odgovora na T zavisne antigene. Stoga konjugovane vakcine danas sve više potiskuju iz upotrebe samo polisaharidne komponentne vakcine. Različiti proteini, kao što su na primer toksoid difterijskog toksina i toksoid tetanospazmina, mogu da se koriste kao nosači u konjugovanim vakcinama. Danas je razvijen veći broj uspešnih konjugovanih vakcina uključujući vakcinu za zaštitu od infekcija koje izaziva bakterija Neisseria meningitidis serotipovi A i C, zatim vakcinu u čiji sastav ulazi 7 serotipova kapsularnog polisaharida pneumokoka koja pokazuje odličnu efikasnost i zaštiti dece, i druge. Ipak, najvažnijom konjugovaom vakcinom i najvećim uspehom smatra se konjugovana vakcina za zaštitu od oboljenja izazvanih bakterijom H. influenzae tip b (poliribozil ribitol fosfat, PRP) u kombinaciji sa različitim proteinskim nosačima. Ova vakcina je pokazala odličnu efikasnost i dovela do redukcije obolevanja od 95% do 100%. Veći broj razvijenih zemalja je uvrstio ovu vakcinu u obavezni kalendar imunizacije od drugog meseca života. Vakcina je dostupna na našem tržištu, ali još uvek nije obavezna. Imajući na umu odličnu efikasnost i bezbednost ove vakcine postoji inicijativa da se uključi u globalni program imunizacije.

Najvažnije danas dostupne bakterijske vakcine i njihove osnovne karakteristike navedene su u tabeli.

Najvažnije bakterijske vakcine

Bakterija Bolest Sastav Populacija
Corynebacterium diphtheriae difterija toksin obavezna imunizacija
Clostridium tetani tetanus toksoid obavezna imunizacija
Bordetella pertussis pertisis 1) ubijena B. partussis
2) acelularna
(2-4 antigena)
obavezna imunizacija
Mycobacterium tuberculosis tuberkuloza atenuisan BCG soj
M. bovis
obavezna imunizacija
Haemophilus influenzae tip b meningitis epiglotitis 1) polisaharid kapsule
2) konjugovana
posebne indikacije
Streptococcus pneumoniae meningitis pneumonija 1) polisaharid kapsule
2) konjugovana
posebne indikacije
Neisseria meningitidis meningitis
sepsa
1) polisaharid kapsule
2) konjugovana
posebne indikacije
Vibrio cholerae kolera 1) ubijen V. cholerae
2) atenuisan V. cholerae
posebne indikacije
Yersinia pestis kuga 1) ubijena Y. pestis
2) glikoprotein kapsule
posebne indikacije
Borrelia burgdorferi Lajmska bolest A protein spoljašnjeg omotača (OspA)

 

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje