Koksaki virus (Coxsackie): kako se dobija?

Koksaki virus (lat. coxsackie virus) spada u grupu enterovirusa koji pretežno naseljavaju digestivni trakt čoveka. U prirodi su prisutne 2 grupe Coxsackie virusa A i B.

Morfologija virusa

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Njihova velična se kreće između 28nm i 35nm. Poseduju proteinski omotač koji je ikozaedarne simetrije sastavljen od 32 kapsomere. Druge omotače karakteristične za viruse nemaju. Genom je izgradjen od jednolančane RNK pozitivnog lanca, koja je po ulasku u domaćinsku ćeliju odmah infektivna.

Kultivisanje i razmnožavanje

Virus se može kultivisati u eksperimentalnm životinjama, coxsackie ima izraženu selektivnost za bebi miševe. Razmnožava se intracelularno u citoplazmi ćelije prema kojima ima tropizam. Može se i umnožavati na kontinuiranim linijama kultura ćelija, poreklom iz bubrega majmuna (Coxsackie A grupa znatno teže) i porodica humanog porekla (Hela, hep.).

Antigene osobine virusa

Kao što smo rekli postoje 2 grupe Koksaki virusa A i B, ova podela je izvršena na osnovu grupno specifičnih antigena. Pored grupno specifičnih poseduju i tipski specifične antigene. Na osnovu kojih se dele na tipove, grupa A broji 23 tipa dok grupa B broji 6 tipova. Ovi tipski specifični antigeni se najbolje dokazuju neutralizacionim testom, a mogu i reakcijom vezivanja komplementa. Neki tipovi koksaki virusa imaju hemaglutinine za humane eritrocite (koksaki A) koji imaju sposobnost da liziraju eritrocite, usled čega nastaje anemija.

Patogenost za ljude

Koksaki virus uglavnom inficira ljude, prenosi se direktno ili indirektno sa osobe na osobu. Ulazna vrata u organizam su usta. Nakon ulaska kroz usta, virus je prisutan u crevu. Virus prodire kroz zid creva i počinje da se razmnožava u Pajerovim pločama tankog creva i u limfoidnom tkivu ždrela. Nakon toga se širi limfnim putem do dubokih žlezda vrata i mezenterijalnih žlezda gde se takođe razmnožava. Odatle prodire u krv (viremija) i odlazi u centralni nervni sistem. Iz organizma se izlučuje preko sekrecije ždrela i putem fecesa.

Simptomi Koksaki virusa

U zavisnosti od tipa virusa i opsteg stanja bolesnika, koksaki virus može da prouzrokuje razne simptome. U nastavku ćemo prvo nabrojati koje kliničke manifestacije može izazvati ovaj virus, a posle ćemo neke simtome ukratko objasniti.

Coxsackie grupa A

  1. Vezikularni stomatitis (herpangina)
  2. Aseptični meningitis
  3. Infekcija gornjih delova respiratornog trakta
  4. Makulozni egzantem
  5. Sindrom „bolest nogu, ruku i usta“

Coxsackie grupa B

  1. Aseptični meningitis
  2. Epidemijske mialgije i pleurodinije
  3. Miokarditis kod odraslih, dece i beba, i pleurokarditis
  4. Makulozni egzantem
  5. Respiratorne infekcije i herpangine
  6. Diabetes mellitus

Herpangina (vezikularni stomatitis)

Herpangina je termin za teži oblik faringitisa praćen povišenom temperaturom, teškim opštim stanjem bolesnika, povraćanjem, bolovima u stomaku, pojavom vezikula (sitni mehzrići) lokalizovene na farinksu i mekom nepcu, koji posle prelaze u ulceracije.

Aseptični meningitis

Ovu kliničku manifestaciju najčešće izaziva Coxsackie grupa B. Bolest je praćena glavoboljom, mukom, povraćanjem, ukočenošću vrata, povišenom temperaturom, grčevima (ako je Koksaki grupe A).

Infekcija gornjih delova respiratornog trakta

Koksaki virus može da izazove „običan nazeb„, odnosno infekciju respiratornog trakta praćenu povišenom temperaturom.

Egzantem

Egzantem je osip po koži, koji može biti makulozan, makulopapulozan, vezikulozan.

Mialgije

Mialgija ili bronholinska bolest, praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u svim mišićima, bolovi u grudima (pleurodinije), bolovi u trbuhu

Miokarditis

Koksaki virus grupe B je jedan od vodećih uzročnika miokarditisa. Bolest prati cijanoza, dispnea, tahikardija uz vidljive promene na EKG-u.

Kako se prenosi Koksaki virus?

Koksaki virus vec dugo vremena hara Srbijom i Balkanom, a prenosi se u velikom delu vodom.

Imunitet

Imunitet koji se stvara nakon prelezane infekcije Koksaki virusom je dugotrajan i tipski specifičan. Dokazano je i u nekih tipova unakrsno reagovanje sa drugim tipovima koksaki virusa.

Dijagnoza

Na samom početku bolesti u laboratoriju se može poslati nazofaringealni ispirak, bris ždrela, stolica (i eventualno krv). Dok kasnije virus se može dokazati samo u stolici. U slučaju seroznog meningitisa koksaki virus se dokazuje u likvoru, i ako se dokaže on je sigurno etiološki agens meningitisa. Serološka dijagnoza je indirektna, koriste se neutralizacioni testovi, reakcija vezivanja komplementa i ELISA, dokazuju se IgM i IgG antitela.

Profilaksa

Konkretne vakcine nema, zbog velikog broja serotipova.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje