Klasifikacija aminokiselina

Postoje mnogobrojne klasifikacije aminokiselina zavisno od toga u odnosu na koju osobinu se vrši klasifikacija. Iako se danas klasifikacija aminokiselina najčešće obavlja u odnosu na njihove fizičko-hemijske osobine, čini se da osnovna klasifikacija mora da se izvrši prvo na osnovu hemijskog sastava kako bi se prvenstveno upoznala građa aminokiselina. Sve ostale klasifikacije se mogu posle toga razmatrati kao dopunske kako bi se razumele neke druge osobine aminokiselina.

Aminokiseline se, po hemijskoj strukturi molekule, dele na tri grupe:

  1. alifatične
  2. aromatične
  3. heterociklične

        Alifatične aminokiseline

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Među ovima razlikujemo tri pod grupe:

  1. monoamino-monokarboksilne,
  2. monoamino-dikarboksilne,
  3. diamino-monokarboksilne kiseline.

         Monoamino-monokarboksilne kiseline

  1. Glicin (Gly) je najjednostavnija aminokiselina.Hemijski je to aminosirćetna kiselina. 

     

  2. Alanin (Ala) je α-amino-propionska kiselina. Kao što se iz formule vidi, alanin je optički aktivan. Ravan polarizacije svetlosti skreće nadesno. Prirodni alanin, koji se nalazi u sastavu belančevina je L-konfiguracije, kao i sve ostale prirodne aminokiseline.
  3. Valin (Val),(*) α-amino-izovalerijanska kiselina. U novije vreme je u belančevinama otkriven i norvalin, α-amino-valerijanska kiselina. 

     

  4. Leucin (Leu),(*) α-amino-izokapronska kiselina. I leucin i valin spadaju u esencijalne aminokiseline. 

     

  5. Izoleucin (Ileu),(*) α-amino-β-metil-etil-propionska kiselina. Spada u grupu esencijalnih aminokiselina. 

     

  6. Otkrivena je još jedna aminokiselina iz serije leucina, norleucin, koja je zapravo α-amino-kapronska kiselina. Nalazi se u belančevinama, ali uvek u vrlo malim količinama, samo u tragovima.
  7. Cistein (CySH), α-amino-β-tio-propionska kiselina. 

     

  8. Cistin (CyS), predstavlja oksidovani oblik cisteina, kao što se iz formule može videti. 

     

    Keratin kose ga sadrži u znatnoj količini, oko 14%. Prelaz cisteina u cistin je moguć i u organizmu se dešava. Proces je reverzibilan. Od značaja je za oksidoreduktivne procese. Njegovo učešće u organizmu je rašireno. Poznato je da učestvuje u sastavu insulina, gde je disulfidna veza važna za biološku aktivnost ovog hormona.

  9. Metionin (Met),(*) α-amino-γ-metiltiobuterna kiselina. Metionin je esencijalna aminokiselina i neophodan je kao davalac metil-grupe u procesima transmetilacija. Nalazi se u mnogim belančevinama, ali uvek u vrlo malim koncetracijama, manjim nego ostale aminoksieline. 

     

     

  10. Serin (Ser), α-amino-β-hidroksi-propionska kiselina. Fosfoproteini iz kazeina (belančevina mleka) kao i fosfoproteini iz vitelina (belančevina žumanceta jajeta) sadrže znatne količine serina za koga je vezan najveći deo fosfora u obliku estra fosforne kiseline. Ova aminokiselina je takođe važan sastojak belančevine rskavice, gde se preko njene hidroksilne grupe ostvaruje veza ove belančevine sa mukopolisaharidima. Važan je kao prekursor u sintezi holina odnosno neurotransmitera acetilholina. 

     

  11. Treonin (Thr), α-amino-β-hidroksi-buterna kiselina. Ima je u mogim životinjskim belančevinama, a naročito u kazeinu. Više je ima u biljnim belančevinama, često čini veliki deo hidrolizata. 

     

     

         Monoamino-dikarboksilne kiseline

U ovu grupu spadaju dve aminokiseline koje po svojoj rasprostranjenosti, a naročito po veoma živahnom učešću u metabolizmu privlače posebnu pažnju, a to su:

  1. Asparaginska (Asp),  α-amino-ćilibarna kiselina. 

     

  2. Glutaminska (Glu), α-amino-glutarna kiselina. Ova kiselina je važna i kao prekursor u sintezi neurotransmitera gama aminobuterne kiseline (GABA). 

     

    Obe ove kiseline grade amide, koji se nazivaju asparagin (Asp-NH2) i glutamin (Glu-NH2), pa se u tom obliku nalaze ne samo slobodni u ćeliji, nego i u sastavu belančevina.

    ASPARAGIN
    GLUTAMIN

     

        Diamino-monokarboksilne kiseline

  1. Arginin (Arg),(*)  α-amino-δ-gvanidino-valerijanska kiselina. Interesantna je i važna uloga ove aminokiseline u metabolizmu azota. Učestvuje u ciklusu nastajanja uree, a takođe i u nastajanju kreatina, o čemu ćemo kasnije govoriti. Spada u grupu esencijalnih aminokiselina. 

     

  2. Lizin (Lys),(*) α-ε-diamino-kapronska kiselina. Nalazi se u mnogim belančevinama često u znatnim količinama. Spada u grupu esencijalnih aminokiselina. 

     

    Hidroksilizin (Hydr), α-ε-diamino-δ-hidroksi-kapronska kiselina je derivat lizina nastao posttranslacionom modifikacijom uvođenjem jedne hidroksilne grupe u delta položaju. Nađena je jedino u hidrolizatu kolagena i želatine u koncetraciji oko 1%.

        Aromatične aminokiseline

  1. Fenil-alanin (Phe),(*) α-amino-β-fenil-propionska kiselina. Spada u grupu esencijalnih aminokiselina. 

     

  2. Tirozin (Tyr), α-amino-β-paraoksifenil-propionska kiselina. Nalazi se u većini belančevina u zelatini je praktičnonema, te ova belančevina ne daje bojene reakcije karakteristične za tirozin, kao što je Millonova.
    Tirozin služi kao važan prekursor u sintezi hormona, pre svega tireoidne žlezde. Vođenjem jednog atoma joda u molekulu tirozina nastaje monojod-tirozin, a uvođenjem dva atoma dijod-tirozin. Nalaze se u sastavu tireoglobulina, belančevina tireocita, u čijem okviru i nastaju od tirozina. Kuplovanjem dve molekule dijodtirozina nastaje tiroksin, hormon tireoidne žlezde. Ne nalazi se slobodan nego kao sastavni deo u tireoglobulinu. Posle oslobađanja iz tireoglobulina i prelaza u krvotok vezan je za belančevine krvne plazme. Kao i sve ostale aminokiseline, i tiroksin pripada L-stereoizomernoj seriji. Pored tiroksina, tirozin služi kao prekursor za sintezu endogenih kateholamina, adrenalina i noradrenalina. Proces sinteze svih ovih hormona biće detaljno opisan na drugom mestu na portalu. 

     

     

         Heterociklične aminokiseline

Odlikuju se prisustvom heterocikličnog prstena.

  1. Prolin (Pro), pirolidin-karboksilna kiselina. Iz formule vidimo da je ovo zapravo iminokiselina, jer umesto NH2 amino grupe na alfa položaju ima -NH imino grupu. Prisutna je kao sastavni deo većine belančevina.
    Hidroksi-prolin (HyPro), hidroksi-pirolidin-karboksilna kiselina, je derivat prolina nastao posttranslacionom modifikacijom uvođenjem jedne hidroksilne grupe na pirolidinskom prstenu. Kao i prolin i hidroksi-prolin je iminokiselina. Izolovana je iz hidrolizata želatine u kojoj je zastupljena u većoj koncentraciji (oko 14%). 

     

  2. Histidin (His),(*) alfa-amino-beta-indol-propionska kiselina.Nalazi se u mnogim belančevinama, a naročito u globinskoj komponenti hemoglobina. Spada u grupu esencijalnih aminokiselina. 

     

  3. Triptofan (Try),(*) alfa-amino-indol-propionska kiselina. Ima ga u svim humanim belančevinama iako ne u velikim količinama. Važan je kao prekursor za sintezu neurotransmitera serotonina. Triptofan je esencijalna aminokiselina. 

     

     

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje