Katarakta (siva mrena): simptomi i operativno lečenje

Katarakta (cataracta, siva mrena) se definiše kao zamućenje očnog sočiva koje pogoršava vid. Katarakta je većinski povezana sa starenjem. Najčešće su kod starih ljudi, do 80. godine polovina ljudi ili ima kataraktu ili je već bila na operaciji katarakte.

Katarakta se može javiti na jednom ili oba oka, ali se ne može proširiti sa jednog oka na drugo.

Šta je sočivo?

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Sočivo predstavlja providnu strukturu oka koja pomaže u fokusiranju svetlosti ili slike na retini. Retina predstavlja fotosenzitivno tkivo u zadnje delu oka.

U normalnim okolnostima svetlost prolazi kroz sočivo i pada na retinu. Tada se svetlost pretvara u električni implus koji se prenosi do mozga i mi dobijamo informaciju šta vidimo.

Sočivo mora biti providno kako bi slika na retini bila čista i jasna. Kod katarakte usled zamućenja sočiva dobijamo zamućenu, nejasnu sliku predmeta.

Sočivo se nalazi iza zenice i irisa, i funkcioniše po principu objektiva na kameri. Ono fokusira svetlo na retinu u zadnjem delu oka gde nastaje slika. Sočivo takođe obezbeđuje fokus oka, bilo da se posmatraju bliski ili udaljeni predmeti. Sastoji se većinski od vode i proteina koji su u specifičnom rasporedu tako da omogućavaju prolazak svetlosti kroz njega.

Uzroci

Kako starimo, proteini koji se nalaze u sočivo se mogu grupisati i nagomilati u određenim delovima sočiva. U tom delu sočivo se muti i to predstavlja kataraktu. Vremenom, ova područja mogu postati veća i bitno uticati na vid osobe. Po nekim istraživanjima pušenje i dijabetes mogu dovesti do nastanka katarakte.

Kako katarakta utiče na vid?

Katarakta povezana sa starenjem utiče na vid osobe na dva načina:

1. Grupisanje proteina sočiva i stvaranje gomilica smanjuje oštrinu slike. Usled postojanja gomilica proteina svetlost više ne prodire na odgovarajući način do retine gde se stvara slika. Ovo dovodi do zamućenja vida. Ukoliko grupisanje nije toliko izraženo može proći i bez simptoma. Ali vremenom, katarakta ima tendenciju širenja, tj. dolazi do zamućenja sve veće površine sočiva i time do pojave simptoma.

2. Starenjem sočivo prelazi iz providnog u blago žuto/braonkasto prebojenu strukturu što daje braonkastu nijansu celokupnom vidu osobe. Vremenom ova prebojenost postaje sve veća i sve više utiče na vid. Kod napredne diskoloracije sočiva postoji nemogućnost razlikovanja plave i ljubičaste boje.

Kada se javlja katarakta?

Iako se katarakta smatra oboljenjem vezanim za godine, ona se može javiti i ranije ali u malom procentu zamućenja i samim tim ne izaziva simptome i prolazi nedetektovano. Dosta ljudi ima kataraktu u svojim 40-im i 50-im godinama života. A najveći broj simptoma se javlja u 60-im godinama života.

Grupe sa povišenim rizikom:

  • Određena oboljenja (dijabetes)
  • Konzumiranje cigareta i alkohola
  • Produžena izloženost UV zračenju

Simptomi

  • Zamagljen vid
  • Blede boje
  • Bilo koji izvor svetlosti (lampa, farovi, itd…) je previše jak (postoji blesak)
  • Loš vid noću
  • Duple slike ili viđenje više slika u jednom oku
  • Česte promene dioptrije za naočare ili sočiva

Ovi simptomi se javljaju i kod drugih problema sa vidom, zato je neophodno obratiti se doktoru za postavljanje tačne dijagnoze.

Vrste katarakte:

  • Sekundarna katarakta – posledica drugih oboljenja (dijabetesa)
  • Traumatska katarakta – godinama nakon povrede oka
  • Kongenitalna katarakta – bebe se mogu roditi sa kataraktom
  • Radijacijska katarakta – nakon izlaganja radijaciji

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja nakon detaljnog pregleda oka koji se sastoji od:

  • Test oštrine vida na daljinu
  • Širenje zenica i pregled retine
  • Tonometrija – instrumentom se meri pritisak u oku

Lečenje

Simptomi rane katarakte se mogu ublažiti novom dioptrijom za naočare, jačin osvetljenjem, sočivima za vid. Ukoliko ovo ne pomogne, operativni zahvat je jedino rešenje. Zahvat obuhvata uklanjanje zamućenog sočiva i zamenu sa veštačkim.

Katarakta se uklanja onda kada je poremećaj vida izražen do te mere da ometa svakodnevni život osobe (vožnja automobila, čitanje, gledanje TV-a). U najvećem broju slučajeva odlaganje operacije neće dodatno oštetiti oko ili otežati samu operaciju.

U nekim situacijama neophodno je operisati kataraktu i kada ne izaziva simptome. Ovo se preporučuje kada ona onemogućuje ispitivanje ili terapiju za neko drugo oboljenje oka (dijabetsku retinopatiju).

Operacija katarakte

Ukoliko je operacija potrebna na oba oka, izvršiće se odvojeno sa razmakom od 4 nedelje.

Operacija katarakte je često izvođena procedura, spada u rutinske zahvate i 90% pacijenata nakon operacije ima poboljšan vid.

Rizici operacije obuhvataju krvarenje i infekciju. Nakon operacije dobijaju se precizna uputstva za održavanje higijene oka, kao i terapija u cilju prevencije infekcije.

Operacija katarakte povećava šansu za ablaciju retine. Znak za odvajanje retine je iznenadna pojava bliceva ili mreže u vidnom polju. Ablacija retine predstavlja hitno medicinsko stanje i neophodno je smesta se obratiti doktoru ili otići u urgentni centar. Ovo stanje je bezbolno i može dovesti do gubitka vida.

Nakon operacije se može javiti post-kataraktni sindrom. On obuhvata zamućenje vida i može se javiti i godinama nakon operacije. Terapija je laserska.

Sam operativni zahvat traje obično manje od sat vremena i bezbolan je. Operacija se može raditi pod lokalnom ili totalnom anestezijom. Nakon operacije preko oka se stavlja povez i većina pacijenata odlazi istog dana kući.

Nakon operacije može se javiti svrab i blaga neprijatnost kao očekivane pojave. Takođe i suzenje oka. Oko je osetljivo na svetlost i dodir. Kapi za oči takođe mogu biti prepisane nakon nekoliko nedelja. Bitno je izbegavati trljanje i pritiskanje oka.

U najvećem broju slučajeva oporavak traje 8 nedelja.

Vrlo brzo je moguće vratiti se većini svakodnevnih aktivnosti, međutim neko vreme nakon operacije vid će i dalje biti zamućen. Proces prilagođavanja na novo sočivo traje određeni vremenski period, pogotovo ukoliko i drugo oko ima kataraktu takođe. Česta je pojava jačeg viđenja boja nakon operacije.

Prevencija

Najveći deo prevencije se sastoji u nošenju naočara za sunce i šešira ili kačketa kao dodatni vid zaštite.

Prestanak konzumiranja cigareta.

Konzumiranje zelenog povrća, antioksidanata i vitamina.

Katarakta (siva mrena): simptomi i operativno lečenje

Katarakta (siva mrena): simptomi i operativno lečenje

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje