Infarkt miokarda simptomi i lečenje • Srčani udar

Akutni infarkt miokarda (AIM, infarctus myocardii) ili srčani udar predstavlja urgentno medicinsko stanje nastalo usled trenutnog prestanka snabdevanja srca krvlju, uglavnom usled postojanja krvnog ugruška.

U ovim situacijama treba odmah pozvati hitnu pomoć 194!

Nedostatak priliva krvi u srce može izazvati ozbiljne posledice i predstavlja po život ozbiljno stanje.

Glavni simptomi su intezivan bol u grudnom košu u vidu stezanja ili pritiska (bitno je da se ovi bolovi ne zamene sa bolovima usled ne varenja hrane!) i nedostatak vazduha.

Dok čekate hitnu pomoć, možete uzeti malu dozu aspirina, idealnu 300mg (miligrama) i sažvakati tabletu.

Simptomi infarkta srca

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Iako je u najvećem broju slučajeva bol izuzetno intezivan, neki ljudi osete svega mali diskomfort, sličan kao kod problema sa varenjem. Bol može izostati, kod starijih ljudi, žena i osoba sa dijabetes melitusom (šećerna bolest).

Ukoliko mislite da imate srčani udar, neophodno je da se odmarate dok čekate kola hitne pomoći kako ne biste dodatno opterećivali srce. Ukoliko ste u mogućnosti sažvaćite tabletu aspirina u dozi od 300mg, ukoliko niste alergični na isti.

U nekim situacijama može doći do pogoršanja stanja i komplikacije pod nazivom ventrikularna aritmija, koja dovodi do prestanka rada srca. Ovo stanje se zove iznezadni srčani zastoj. Simptomi i znaci su:

  • Osoba izgleda kao da ne diše
  • Osoba se ne pomera
  • Osoba ne odgovara na stimulacije poput odgovara na pitanja ili na dodir

U ovim situacijama se primenjuje reanimacija.

Sledeći koraci reanimacije su:

  1. Osobu položiti na leđa
  2. Postaviti koren šake na sredinu grudne kosti, zatim postaviti drugu šaku preko i ispreplitati prste
  3. Koristeći težinu telu pritisnuti grudi ravno na dole 5-6cm
  4. Ponavljajte i radite ovo dok hitna pomoć ne stigne

Cilj je da kompresija bude u brzini od 100 do 120 kompresija u minuti.

Uzroci

Infarkt nastaje kada je dotok krvi u srce iznenada prekinut. Bez priliva krvi srčani mišić postaje oštećen i izumire. Bez terapije srčani mišić ostaje ireverzibilno (nepovratno) oštećen. Ukoliko dođe do oštećenja velike površine srčanog mišića, dolazi do iznenadnog srčanog zastoja koji može dovesti do smrti.

Koronarna srčana bolest

Nastaje kao posledica bilo kog procesa koji kompromituje (ugrožava) protok krvi kroz koronarne arterije i sprečava srčani mišić da dobije dovoljno kiseonika i hranljivih materija. Najčešći uzrok je definitivno ateroskleroza. U toku koronarnog srčanog oboljenja srčani mišić ne dobija dovoljno krvi, stoga se nalazi u ishemiji, tako da se ovo stanje naziva još i ishemična bolest srca. Predstavlja najčešći uzrok nastanka infarkta miokarda.

Faktori rizika za razvoj koronarnog srčanog oboljenja:

Ostali uzroci infarkta miokarda:

Zloupotreba narkotika

Stimulansi kao što su kokain, amfetamin, metamfetamin mogu uzrokovati suženje koronarnih arterija (arterije koje snabdevaju srce krvlju) i izazvati infarkt.

Hipoksija – Nedostatak kiseonika

Ukoliko se koncentracija kiseonika u krvi smanji usled trovanja ugljen-monoksidom ili usled gubitka normalne funkcije pluća, do srca se doprema neoksigenisana krv, koja dovodi do oštećenja srčanog mišića i tako izaziva srčani udar.

Dijagnoza

Ukoliko doktori sumnjaju na srčani udar, prijem u bolnicu je obavezan za sprovođenje analiza i potvrdu dijagnoze, kao i za dalje lečenje.

Dijagnostičke metode su sledeće:

Elektrokardiogram EKG

EKG je bezbolan test koji služi proceni aktivnosti srca. Elektrode se prikače na grudi, zglob šake i skočni zglob i primaju impulse povezane sa otkucajima srca. EKG-om se mogu dijagnostikovati ishemija, infarkt, poremećaji ritma i određeni problemi sa srčanim zaliscima. Potvrđuje dijagnozu infarkta i determiniše koji je tip infarkta prisutan.

Tipovi srčanog udara

Srčani udari se klasifikuju po jednom segmentu EKG-a koji se naziva ST segment. On nam govori o regiji srca koja je zahvaćena srčanim udarom.

Akutni koronarni sindrom

Srčani udar predstavlja oblik akutnog koronarnog sindroma gde postoji ozbiljan stepen blokade koronarnih arterija. Postoje tri oblika:

  • Infarkt sa ST segmentnom elevacijom (STEMI) – najozbiljniji oblik infarkta miokarda, gde postoji dug prekid dotoka krvi usled totalne blokade koronarne arterije što izaziva oštećenje velike površine srca.
  • Infarkt sa nesegmentnom ST elevacijom (NSTEMI) – blaži oblik gde je dotok krvi u srce delimično a ne u potpunosti blokiran i posledično postoji oštećenje manje površine srčanog mišića.
  • Nestabilna angina – najblaži oblik koji međutim može progredirati u STEMI; dotok krvi u srce je izuzetno ograničen (smanjen) ali ne postoji trajno oštećenje srčanog mišića.

Ostali testovi:

Laboratorijska analiza krvi

U krvi se mogu odrediti nivoi određenih supstanci koji se nazivaju enzimi. Povišene vrednosti određenim enzima ukazuju na trenutni infarkt, ili infarkt koji je bio nekoliko dana ranije. Ove supstance se oslobađaju iz oštećenih srčanih mišićnih ćelija. Najčešće se meri troponin, čija se koncetracija prati u narednih nekoliko dana.

Radiografija grudnog koša

Rendgenski snimak grudnog koša koji nam daje informacije o veličini i obliku srca, kao i eventualnim postojanjem slobodne tečnosti u plućima (Edem pluća). Koristi se kod nesigurnosti dijagnoze srčanog udara zbog sličnosti simptoma kod drugih oboljenja i za određivanje mogućih komplikacija.

Ehokardiografija (Ultrazvuk srca)

Ultrazvučna metoda pregleda koja se radi u cilju određivanja tačnih segmenata srca zahvaćenih infarktom.

Koronarna angiografija

Metoda kateterizacije, tj. plasiranja katetera (duge savitljive cevi) u lumen krvnog suda, pod kontrolom radiografije. U krvne sudove se najčešće ulazi kroz femoralnu arteriju (arterija noge) i prolazi se do koronarnih arterija, zatim se aplikuje kontrastno sredstvo u krvni sud u cilju bolje vizualizacije lumena krvnog suda i lokalizacije blokade. Metoda se može raditi pod kontrolom CT-a ili MRI (magnetne rezonance). Metoda se koristi za određivanje tačne lokalizacije blokade arterije.

Lečenje / terapija

Sama terapija srčanog udara zavisi od vrste, bitna je razlika da li je u pitanju STEMI ili neki drugi oblik.

U slučaju STEMI-ja, terapija se sastoji u otklanjanju blokade u arteriji. U odnosu na simptome pristupa se sledećim metodama:

  • Primarna perkutana koronarna intervencija – ukoliko su simptomi počeli u prethodnih 12h
  • Ukoliko postoji kontraindikacija za izvođenje prethodne metode, za razbijanje krvnih ugrušaka koriste se medikamenti
  • Ukoliko je prošlo više od 12h od početka simptoma različite terapijske procedure su moguće u odnosu na stanje bolesnika

Koronarna angioplastika

Koronarna angioplastika je invazivna metoda u kojoj se kateterom (duga, savitljiva cev) ulazi u femoralnu arteriju (arterija na nozi) i prolazi kroz arterijsko stablo do mesta blokade u koronarnoj arteriji. Zatim se vrši dilatacija suženog dela arterije naduvavanjem balona koji se nalazi na kraju katetera i poboljšava se protok krvi.

Stent dilatacija

Stent dilatacija je procedura sa istim početkom kao prethodna, dakle vrši se kateterizacija femoralne arterije, arterijskim krvotokom se dolazi do koronarne arterije i mesta suženja. Tu se zatim postavi stent, mali metalni kalem, izgleda „rukava“ koji se postavlja u arteriju i zatim se naduvava balon da bi izvšio dilataciju. Zatim se balon vadi, dok stent ostaje u arteriji sprečavajući ponovno suženje arterije.

Fibrinoliza

Fibrinoliza sa lekovima indukovano razlaganje krvnog ugruška koje je izazvalo srčani udar. Lekovi razlažu fibrin, supstancu u krvnom ugrušku koja ga čini kompaktnim. Npr. lek streptokinaza.

Bajpas operacija

Bajpas operacija je procedura u kojoj se suženi ili blokirani deo arterije premošćuje krvnim sudom iz grudnog koša, ruke ili noge. Operacije se izvode kada lekovima ili drugim manje invazivnim metodama ne može da se otkloni problem. Ove operacije su vrlo uspešne i nose nizak stepen komplikacija.

Terapija za NSTEMI i nestabilnu anginu

U ovom slučaju terapija se sastoji od lekova poput aspirina u cilju smanjenja gustine krvi. Kasnije mogu biti potrebne i druge metode poput koronarne angioplastike ili stent dilatacije.

Oporavak

Oporavak nakon srčanog udara traje nekoliko meseci i vrlo je bitno da ne požurujete ovaj proces.

Dve glavne stavke oporavka su:

1 Kardijalna rehabilitacija

Kardijalna rehabilitacija podrazumevaoporavak fizičkog stanja pacijenta u cilju nastavka normalnog života. Ovaj deo rehabilitacije započinje kada napustite bolnicu i sastoji se od:

1 Fizička aktivnost

U početku je potrebno da dosta odmarate i šetate po malo. Vremenom bi trebalo povećati količinu fizičke aktivnosti dnevno. Vežbe moraju biti prilagođene Vašem stanju, godinama i drugim oboljenjima ukoliko su prisutna.

2 Povratak na posao

Ovo zavisi od stanja Vašeg organizma, tipa infarkta koji ste imali i posla kojim se bavite. Konsultujte se sa svojim doktorom.

3 Seksualni odnosi

Sex se uglavnom preporučuje nakon 4-6 nedelja, ali konsultujte se sa svojim doktorom svakako. Kao nuspojava infarkta može se javiti erektilna disfunkcija, u tom slučaju takođe porazgovarajte sa doktorom o opcijama terapije.

4 Vožnja

U proseku se radi o periodu od 1 do 4 nedelje, nakon koje se možete vratiti normalnoj vožnji.

2 Smanjivanje rizika od nastanka drugog infarkta srca

1 Ishrana

Konzumirajte ribu 2-4 puta nedeljno zbog zdravih omega masti, zatim jedite dosta i povrća, više ribe a manje ostalog mesa, maslinovo ulje. Opširnije o pravilnoj ishrani možete pročitati ovde.

2 Pušenje

Prestanite da konzumirate cigarete.

3 Alkohol

Alkoholna pića konzumirajte umereno i ponekad, ili prestanite u potpunosti. Alkohol povećava krvni pritisak i nivo holesterola u krvi i time povećava šanse za nastanak još jednog srčanog udara.

4 Telesna težina

Održavajte zdravu telesnu težinu pravilnom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću.

5 Fizička aktivnost

Kada se potpuno oporavite, fizički aktivni bi trebali da budete minimum 3-5 puta nedeljno po 30min. Razmišljajte o tome da krenete u teretanu i angažujete ličnog trenera koji će Vam prilagoditi vežbe prema Vašem zdravstvenom stanju.

6 Lekovi

Vaš doktor će Vam prepisati terapiju odgovarajuću za Vas. Pri konzumiranju svih ovih lekova mogu se javiti neželjeni efekti o kojima trebate obavestiti svog lekara.

Komplikacije

Potencijalne komplikacije srčanog udara variraju i kreću se u rasponu od blagih do ozbiljnih. Osobe koje dožive blagi srčani udar, kasnije nemaju komplikacije u najvećem broju slučajeva i ovakvi infarkti se smatraju nekomplikovanim.

Najčešće komplikacije su:

1 Aritmija

Aritmija predstavlja nepravilan rad srca. Uključuje

Aritmija se može javiti nakon infarkta miokarda kao posledica oštećenja srčanog mišića. Neke aritmije, poput tahikardije, su blage i izazivaju sledeće simptome:

  • Palpitacije (osećaj ubrzanog i snažnog kucanja srca)
  • Bolove u grudima
  • Vrtoglavice
  • Nesvestice (umor)
  • Nedostatak vazduha

Drugi oblici aritmije mogu biti po život opasno stanje:

  • Srčani blok – stanje kada električni impulsi ne mogu da se prenose sa jedne polovine srca na drugu i srce nepravilno pumpa krv.
  • Ventrikularna aritmija – stanja kada srce počne ubrzano da kuca, ulazi u spazam (grč) i onda prestane skroz da kuca, što se naziva iznenadni srčani zastoj.

Ove komplikacije su glavni uzroci smrti u prvih 24-48h nakon infarkta miokarda.

Blage aritmije se uglavnom kontrolišu grupom lekova beta blokatorima.

Druga rešenje su pejsmejker (pacemaker) i spoljašnji defibrilator koji regulišu ritam srčanog rada.

2 Srčana insuficijencija

Do ovog stanja dolazi kada srce nije u mogućnosti da pumpa krv kroz organizam. Može se razviti kao komplikacija nakon infarkta miokarda kod većih oštećenja mišića. Najčešće zahvata levu polovinu srca (levu komoru). Simptomi:

  • Nedostatak vazduha
  • Nesvestica
  • Oticanje ruku i nogu usled nakupljanja tečnosti (Edem)

3 Kardiogeni šok

Stanje slično prethodnom, ali ozbiljnijeg stepena. Nastaje kada srce ne može da pumpa dovoljno krvi da održava normalne funkcije vitalnih organa. Simptomi:

U ovim situacijama primenjuju se lekovi zvani vazopresori, koje vrše konstrikciju (sužavanje) krvnih sudova i tako povišavaju krvni pritisak u telu. Kao dugotrajnije rešenje potoji mogućnost operacije (bajpas).

4 Ruptura srčanog mišića

Retka komplikacija infarkta miokarda u kojoj srčani mišić, zid ili srčani zalisci ruptiraju (razdvoje se). Dešava se kod velikih oštećenja srca, najčešće u periodu od 1 do 5 dana nakon infarkta. Simptomi su isti kao kod kardiogenog šoka, a terapija podrazumeva operaciju.

Prevencija

Svakako najbolji način da sprečite nastanak srčanog udara ili njegovo ponovno javljanje jeste da promenite svoje navike i stil života.

1 Ishrana

Loša ishrana doprinosi nakupljanju masti u zidovima arterija, tj. razvitku ateroskleroze i time povećava šanse za ponovni razvoj infartka. Dakle, ateroskleroza predstavlja oboljenje u kome dolazi do taloženja masti i kalcijuma u zid krvnog suda, tj. dolazi do stvaranja plaka koji sužava lumen krvnog suda i dovodi dalje do razvoja srčanih oboljenja.

Postoje dva glavna tipa holesterola:

Postoje dva oblika masti – zasićene i nezasićene. Treba izbegavati namirnice sa visokim procentom zasićenih masti, poput pita od mesa, kobasica, puter, sireve, torte i razne kekseve i biskvite.

Konzumiranje manjih količina nezasićenih masti, podiže nivoe dobrog holesterola koji redukuje blokadu u arterijama. Namirnice koje se preporučuju su riba, avokado, badem, orah, seme bundeve, maslinovo ulje.

2 Pušenje

Konzumiranje cigareta predstavlja veliki faktor rizika za nastanak infarkta miokrada jer povišava krvni pritisak i povećava šansu za razvijanje ateroskleroze koja će opet dovesti do srčanog udara.

3 Visok krvni pritisak – Hipertenzija

Konstatno povišen krvni pritisak stavlja srce pod dodatno opterećenje i povećava šanse za nastanak srčanog udara. Krvni pritisak se može regulisati VEŽBANJEM, ishranom, smanjenim unosom alkohola, prestankom konzumiranje cigareta i održavanjem zdrave telesne težine.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

3 • Pitanja i odgovori

  1. Imam 44 godina vec 10 godina imam ubrzan rad srca i doktori kazu da sve je u redu sa srcem cim jedem prodje 20 minuta pocihje aritmija ili kad cekam negde il u prodavnici doktori mi dali samo Bromazepam od tog leka malo me smiruje i opet ubrzani rad sta vi preporucujete za mene

    • Studenti medicine

      Poštovanje Dragice,

      Kako znate da je ubrzan? Da li ste nosili holter? Da li merite puls?

      Pozdrav.

  2. Dobro vece islasam vise puta u hitnoj i izmerilimi puls srca i daju samo bromazepam a inace puls stize i do sto dvajs sto trijes dok pijem promazepam bude mi dobro dan dva pole opet ubrzani rad

Napišite Vaš odgovor/pitanje