Imunitet

Imunološki sistem organizma je organizovan tako da se uspešno brani od svih mogućih „napadača“. Očigledno je da se tokom evolucije obaj sistem usavršavao kako bi što bolje odgovorio postavljenom zadatku. To se ostvaruje na dva načina:

  • Nespecifičan
  • Specifičan

Nespecifičan odgovor podrazumeva identičan proces usmeren na više vrsta različitih „agresora“. Osnovna prednost ovog odgovora je njegova brzina.

Specifičan vid imunološkog odgovora se odnosi na strogo definisanu bakteriju ili virus. U ovoj vrsti odgovora koji je sporiji, postoji proces u kojem se odvijaju određene reakcije kako bi ponovnom susretu sa istim agensom odgovor bio brži.

Bez obzira na sasvim različite mehanizme odbrane organizma od raznih mikroba, svi oni deluju zajedno kao dobro uhodani sistem sa jedinstvenim ciljem. Eliminisati po organizam razorno dejstvo neke strane čestice.

Imunitet se u osnivi deli na:

  • Urođeni
  • Stečeni

Urođeni imunitet posedujemo kao vrsta. Posotje mikroorganizmi koji su patogeni za životinje a ne za ljude i obrnuto.

Stečeniimunitet je ona otpornost organizma, koja ne postoji dok ne dođe do susreta bakterije ili toksina sa organizmom. Za razvijanje te vrste otpornosti potrebno je da protekne određeno vreme. Ljudski organizam poseduje sposobnost da razvije veoma snažnu otpornost prema tačno definisanom mikroorganizmu. Stečeni imunitet pripada imunološkom sistemu čoveka koji formira antitela i aktivira leukocite da napadaju i razaraju napadača.

Podela stečenog imuniteta se moža izvršiti na više načina. Jedna od uobičajenih je:

  • Celularni
  • Humoralni

Celularni pripada funkciji T limfocita gde se na kraju reakcije stvaraju senzibilisani (citotoksični) T limfociti. Oni imaju više funkcija u imunološkom odgovoru a najznačajnija je produkcija limfokina koji omogućavaju efikasniju nespecifičnu reakciju (fagocitozu), kao i bržu produkciju novih leukocita.

Humoralni pripada funkciji B limfocita koji tokom imunološkog odgovora na antigen produkuju specifična antitela. Antitela se nalaze rastvorena u plazmi, cirkulišu telesnim tečnostima jer su relativno male molekule i na razne načine inaktivišu stranu belančevinu (antigen). S obzirom na činjenicu da se antitela nalaze u plazmi ova vrsta otpornosti organizma je dobila ime humoralni imunitet.

Stečeni imunitet se takođe deli i na:

  • Aktivni
  • Pasivni

Aktivni imunitet je neposredna borba organizma protiv stranog mikroorganizma. Ova vrsta imuniteta se ostvaruje na dva moguća načina. Jedno je, preležana bolest, gde se u direktnom kontaktu, organizam bori na nespecifičan ili specifičan način. Ishod borbe nije uvek predvidiv i pozitivan. Vrlo često se padom otpornosti organizma zbog jedne bolesti, uključuje i drugi mikroorganizam sa svojim negativnim posledicama, pa krajnji ishod može biti poraz organizma i smrt. Jedan od revolucionarnih pronalazaka u medicini je bilo otkriće vakcine Luj Pastera 1880.-tih. Radeći sa antraksom kod ovaca, došao je do rezultata, da su sa identičnom količinom ubrizganog mikroorganizma (antraksa), sve vakcinisane ovce preživele a sve nevakcinisane uginule. To je bio početak epohalnog otkrića. Vakcinacija predstavlja jednu vrstu aktivnog imuniteta gde se organizam zarazi oslabljenim (umrtvljenim) mikroorganizmom kako bi se pokrenuo imunološki odgovor. Kasnije se za vakcinaciju koristio i obrađeni antigen sa istim efektima.

Pasivni imunitet postoji kod novorođenčeta koje prvu količinu antitela dobija od imunološkog sistema majke preko placente,a kasnije i preko mleka. Prvih mesec dana života imunološki sistem novorođenčeta još nije sposoban za sopstvenu produkciju antitela. Zato će otpornost deteta biti skoro identična otpornosti majke. Drugi način pasivne imunizacije se može ostvariti ubrizgavanjem gotovih antitela nastalih na nekom drugom mestu.

Bavljenje sportom generalno podiže imunitet sportiste naravno, ako je trening pravilno vođen gde ima dovoljno vremena za oporavak posle iscrpljujućeg treninga. Evidentirano je povećanje broja prirodnih ubica (NK limfocita) ali i efikasnije reagovanje čitavog imunološkog sistema. Pojava svih infekcija i oboljenja je ređa kod sportista, osim upale gornjih disajnih puteva koje se češće javljaju kod sportista. To se može objasniti činjenicom da se većom ventilacijom unosi i veći broj mikroorganizama u pluća kao i da se ponekad ne vodi dovoljno računa o higijensko dijetetskom režimu.

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

4 • Pitanja i odgovori

  1. Pingback: Bolesti imunološkog sistema • Budi zdrav, produži život.

  2. Pingback: Clostridium tetani - Tetanus • Budi zdrav, produži život.

  3. Pingback: Klebsiella • Budi zdrav, produži život.

  4. Pingback: Bacillus cereus • Budi zdrav, produži život.

Napišite Vaš odgovor/pitanje