Hronobiologija

Još davno je uočeno da homeostazne vrednosti kod čoveka osciluju u određenom vremenskom intervalu. Te oscilacije su prvo registrovane na primeru telesne temperature, frekvencije srca u mirovanju ili koncetracije nekog od hormona u krvi. Tako telesna temperatura dostiže najveću vrednost poslepodne oko 6 časova a pik koncetracije kortizola je između 8 i 10 sati prepodne. Upravo, zbog uticaja ovih oscilacija, na razne vidove čovekove aktivnosti, pslednjih decenija se razvila i posebna oblast koja te pojave izčava i naziva se hronobiologija.

Oscilacije fiziloških parametra mogu biti vezane za godišnja doba i one se nazivaju sezonske, zatim u vezi sa mesečevom menom cirkummensal i najzad dnevne oscilacije koje su najviše istraživane i nazivaju se cirkadijalni ritam. Postoje i ritmičke promene fiziloških varijabli unutar dnevnog ritma – ultradijalni kao i oscilacije koje prevazilaze 24 časa infradijalni. Registrovana dinamika ima svoju zakonitost ponavljanja u određenom vremenskom intervalu. Ipak do sada najviše pažnje je posvećeno izučavanju cirkadijalnog ritma.

Najviše konfuzije do sada je izazvalo tumačenje bioritma mada bez neke naučne utemeljenosti. Naime, pretpostavka je da postoje tri nezavisna ciklusa: intelektualni, emotivni i fizički sa različitim, ali matematički pravilnim amplitudama oscilovanja, čiji početak nastaje momentom rođenja. Fizički ciklus traje 23 dana, emotivni 28 i intelektualni kao najduži 33 dana. Pola ciklusa je pozitivno a pola negativno u odnosu na osnovnu liniju. Teorija predviđa da su pozitivne faze povoljnije za postizanje vrhunskih sportskih rezultata i potkrepljuje činjenicom da je Mark Špic bio u toj fazi kada je osvojio najveći broj olimpijskih medalja kao i Sebastijan Kou u momentu postizanja svetskog rekorda. Međutim, niz drugih primera vrlo lako obaraju ove tvrdnje. Kao zaključno razmatranje, svi se slažu da postoji oscilatorni karakter, međutim, da li je to oscilovanje baš tako matematički pravilno i da li je početak svih oscilacije isključivo dan rođenja. Pomenute činjenice predstavljaju i najslabije karike postavljenog koncepta. Naravno, posebno je pitanje koliko te oscilacije menjaju opšti nivo emotivnog, fizičkog ili intelektualnog statusa. Jer nema tog nivoa pozitivnog fizičkog ciklusa koji će nesportisti omogućiti da bude bolji od sportiste. Prema tome, postoji niz drugih pojava i stanja, koji mnogo značajnije utiču na ove karakteristike nego što je to zakonomernost matematičkog oscilovanja.

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje