Hromozom

Reč hromozom je dobijena od grčkih reči chroma – boja i soma – telo.

Struktura hromozoma

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Hromozomi se sastoje od oko 15% DNK i 83% proteina. Prosečan hromozom sadrži oko 4cm DNK duplog heliksa. U 46 hromozoma nalazi se oko 2m DNK. Heterohromatin je kondezovani oblik koji sadrži DNK koja se ne transkribuje. Osnovnu strukturu hromozoma čini dvolančani heliks DNK, ali je hromozom mnogo širi od dijametra duplog heliksa DNK. DNK je spakovana u hromozome i može se reći da je uređena od gsto uvijenih lanaca gena.

Pored primarnog namotavanja DNK duplog heliksa, postoji i sekundarno namotavanje oko sferičnik histonskih kuglica koje formira nukleozome.

Tercijerno namotavanje nukleozoma formira hromatinske niti koje odlikuju duge petlje na strukturi od nehistonskih kiselih proteina, koji su dalje savijeni u tanku spiralu kako bi oblikovali hromozom kakav se vidi pod optičkim mikroskopom. Pod elektronskim mikroskopom vidi se da imaju nepravilnu okruglastu morfologiju i da se sastoje od izvanredno uređenih kompleksa napravljenih od superspirala DNK koje liče na nežno uvijenu mrežu od žice.

Broj hromozoma

Broj hromozoma varira kod različitih organizma, a stalan je za vrstu. Dok mali tropski američki majmun marmoset i neki majmuni slični čoveku imaju 46 hromozoma, viši primati koji su bliži ljudima kao šimpanza, gorila i orangutan, imaju 48 hromozoma. Među ovim primatima, hromozom šimpanze najviše liče na ljudske. To je u skladu sa činjenicom da se DNK čoveka i šimpanze razlikuje za samo 1% koji omogućava razvoj jezika, kulture, umetnosti i nauke. Hromozom 2 čoveka produkt je fuzije dva šimpanzina hromozoma. Tokom ćelijske deobe, hromozomi se vide svetlosnim mikroskopom kao končaste strukture ili obojena tela.

Funkcija hromozoma

Hromozomi omogućavaju prenos genetske informacije sa jedne generacije na drugu. Tokom ćelijske deobe somatske ćelije u mitozi svaka ćelija ćerka zadržava svoj sopstveni kompletni genetski materijal. Takođe, tokom gametogeneze u mejozi, svaka jajna ćelija i spermatozoid sadrže jedinstven, jednostavan set roditeljskih gena, omogućavajući reprodukciju i očuvanje vrste.

Citogenetika

Citogenetika je nauka o hromozomima. Pre 1950. godine, verovalo se da ljudska ćelija ima 48 hromozoma i da je pol čoveka određen brojem X hromozoma pri oplodnji. Razvojem boljih citogenetskih tehnika posle 1956. godine utvrđeno je da je tačan broj hromozoma 46 i da je muški pol determinisan prisustvom Y hromozoma. Takođe, utvrđeno je da abnormalosti broja i strukture hromozoma mogu ozbiljno oštetiti rast i razvoj.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje