Holesterol

Holesterol je jedan od masti (lipida) našeg organizma. On je polazna tačka za proizvodnju mnogih prirodnih steroidnih hormona i vitamina D (značajan za kontrolu nivoa kalcijuma u organizmu). Takođe je bitna komponenta membrane, holesterol formira zidove ćelija u svim organima.

Osamdeset procenata holesterola se proizvodi u našem telu – uglavnom u jetri. Zatim  se transportuje iz jetre preko krvotoka u druga tkiva. Holesterol putuje kroz krv u “paketima” pomešan sa velikim molekulima nazvanim lipoproteini. Lipoproteini su kombinacija masti i proteina. Lipidi, kao što je holesterol, ne rastvaraju se u krvotoku, zato oblažu lipoproteine.

Postoji nekoliko vrsta lipoproteinskih čestica. Svaka od njih ima različitu ulogu u organizmu. U zavisnosti od njihove veličine i sastava, to su:

Uzroci povišenih vrednosti

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Visoke vrednosti holesterola se mogu javiti kod:

Uzroci sniženih vrednosti

Niske vrednosti holesterola, ali I drugih lipida, se mogu javiti kod:

Faktori rizika

Nasledni i drugi etiološki faktori mogu uticati na nivo holesterola. Kao što je rečeno, povišene vrednosti holesterola se mogu naslediti, pa postoji porodična hiperholesterolemija (FH). Povišene vrednosti holesterola udružene sa visokim vrednostima triglicerida pretstvavljaju porodičnu kombinovanu hiperlipidemiju (FCHL).

Nivo holesterola takođe može da zavisi od:

  • dela sveta u kome živimo. U severnim evropskim zemljama su vrednosti holesterola više nego u južnoj Evropi, dok su Aziji mnogo više.
  • Ishrane: najznačaniji faktor za podizanje vrednosti holesterola,
  • pola: muškarci imaju više vrednosti holesterola od žena. Nakon menopauze, ženama raste nivo holesterola u krvi.
  • starosti: osobe iznad 70 godina uglavnom imaju povišene vrednosti holesterola i veći rizik za kardiovaskularne bolesti.
  • težine: gojazne osobe imaju veliku količinu masnih naslaga i samim tim povišene vrednosti holesterola koje mogu biti opasne. Ali ne mora značiti da pothranjene ili normalno uhranjene osobe ne mogu imati visoke vrednosti holesterola. Kod ovih osoba može postojati genetski defitit, neke nasledne bolesti, oštećenje bubrega, itd.
  • fizičke aktivnosti: osobe koje su fizički aktivne sagorevaju masti i uglavnom nemaju visoke vrednosti holesterola, i obrnuto.

Visoke vrednosti holesterola, udružene sa drugim faktorima rizika, mogu dovesti do:

Simptomi

Visoke vrednosti holestera se ne mogu osetiti, ali kao što je već rečeno one mogu dovesti do ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.

Ateroskleroza je stanje kada dolazi do nagomilavanja holesterola i masti (masnih naslaga ili plakova) na zidovima arterija. Arterije postaju uske, njihova elastičnost nestaje i dolazi do otežanog protoka krvi. Ovi plakovi mogu da puknu, zbog čega će se stvoriti ugrušak (tromb). Ukoliko krv ne može da dođe do tog dela tela, tkivo odumire. Za one osobe koje imaju aterosklerozu, sužavaju se uglavnom sledeće arterije:

  • aorta, glavna arterija u grudima i stomaku,
  • koronarne arterije,
  • bubrežne arterije,
  • mezenterične arterije (arterije creva).
Holesterol u krvi (krvna slika)

Holesterol u krvi (krvna slika)

Sledeći su simptomi kardiovaskularnih bolesti. Oni zavise od stepena suženja, verovatnoće rupture i kidanja plaka, kao i organa u kom je pogođena arterija.

  • Ako su sužene arterije koje snabdevaju donje ekstremitete, može doći do bolova u nogama kada pacijent hoda ili trči. Ukoliko ugrušak odjednom blokira periferne krvne sudove na donjim ekstremitetima, može doći do “gladi” u nogama, u tolikoj meri da je potrebna amputacija.
  • U mozgu, krvni ugrušak (tromb) može blokirati arteriju ili može doći do rupture manjeg krvnog suda. Ovo može izazvati lokalno krvarenje ili će rezultat biti moždani udar.
  • U srcu, sužene koronarne arterije (arterije koje ishranjuju srce) izazvaju anginu pektoris. Pored toga, moguća je ruptura plakova ili njihovo otkidanje, što može začepiti arterije i dovesti do srčanog udara (infarkt miokarda). Ukoliko dođe do oštećenja velikog dela srčanog mišića može se smanjiti njegova funkcija.
  • Ako su karotidne arterije u vratu postale uske, ugrušci mogu da se formiraju i otplutaju u mozak. To može dovesti do moždanog udara ili ponovljenih „mini-udara” (prolazne ishemijske napade). Ponavljanje udara može dovesti do gubitka upotrebe ekstremiteta, a nažalost je takođe i čest uzrok demencije.

Dijagnoza

Prilikom dolaska u ambulantu, lekar će prvo zatražiti nalaze krvi. Pacijent dolazi naredni dan na vađenje krvi, pod uslovom da 12 časova nije unosio ništa sem vode. Određuju se nivoi:

Ovi testovi za određivanje nivoa lipida u krvi su prilagođeni. Uzimaju se u obzir starost, težina, dijabetes, bolesti bubrega i poremećaji metabolizama. Nivo holesterola takođe raste tokom trudnoće i značajno opada najmanje tri meseca nakon srčanog udara.

Referentne vrednosti Poželjne Granično rizične Visoko rizične
Ukupni holesterol do 5,20 5,20 – 6,19 ≥6,20
LDL holesterol do 3,40 3,40 – 4,09 ≥4,10
HDL holesterol ≥1,60 1,60 – 1,01 ≤1,00
Trigliceridi do 1,70 1,70 – 2,29 ≥2,30
Glukoza do 6,1 6,1 – 7,0 ≥7,0

Lekar može da napravi grubu procenu stepena kardiovaskularnih bolesti proverom:

  • pulsa,
  • krvnog pritiska,
  • slušajući srce i velike krvne sudove (krvne sudove vrata),
  • funkcije bubrega (pomoću različitih testova vađenjem krvi kao što su urea i kreatinin),
  • obavljanjem EKG-a u miru i pri fizičkim opterećenjem.

Ako pacijenti imaju simptome koji ukazuju na kardiovaskularne bolesti, lekar će tražiti da se odrede specifični testovi za srce.

Lečenje

Svaka odrasla osoba bi trebala da meri nivo holesterola bar jednom u svojim 30-ima, a zatim svakih 5 godina. Ovo je posebno važno ako pacijent ima i druge faktore rizika za kardiovaskularne bolesti, kao što su pušenje, dijabetes ili povišen krvni pritisak. Ukoliko u porodici postoje povišene vrednosti holesterola, ove testove je potrebno odraditi u mnogo mlađem uzrastu, u 20-ma.

Nivo holesterola u krvi se može normalizovati. Najefikasnije je:

  • korigovana ishrana:
    • smanjen unos masti i soli,
    • unošenje više voća i povrća,
    • konzumiranje ribe i njene masti,
    • izbegavanje crvenog mesa i životinjskih masti,
    • jesti roštilj ili kuvano meso, izbegavati prženje,
  • prestanak konzumacije alkohola,
  • prestanak pušenja,
  • moguća je i primena lekova za snižavanje holesterola:
    • statini: najčešće korišćen lek,
    • holestiramin: mogu se koristiti kao dodatak statinima,
    • kolestipol: mogu se koristiti kao dodatak statinima,
    • ezetimib: lek koji se koristi u slučaju neželjenih efekata prilikom korišćenja statina (bol u mišićima, mučnina, umor) ili kao dodatak statinima.
    • fibrat: takođe se koristi u slučaju neželjenih efekata prilikom korišćenja statina ili kao dodatak statinima.
    • nikotinska kiselina: ponekad se koristi kao dodatak drugim lekovima za snižavanje holesterola,
  • redovna fizička aktivnost: pešačenje što je duže moguće (pacijent nađe tempo koji mu odgovara), radi bolje cirkulacije u donjim ekstremitetima i boljeg opšteg stanja organizma.
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

4 • Pitanja i odgovori

  1. Ja imam 56 godina. Cetiri stenta u koronarnim arterijama. Naslednu porodicnu hiperholesterolemiju. Poslednji holesterol je bio 7,4 nakon mesec dana bez statina.
    Veoma lose podnosim statine, imam glavobolje, bol u misicima i zglobovima.
    Posto lagano prestajem sa poslednjim statinom, osecam se fizicki veoma dobro, ali cinjenica je da moram uciniti nesto kako bih smanjio vrednosti holesterola. Koliko sam upucen trebali bi biti 4 i manje.
    Primetio sam da lekari zapocinju lecenje sa najjeftinijim lekom. Statini su sada iskljuceni koje su realne sanse da spustim holesterol bez statina?

    • Studenti medicine

      Šanse su veoma velike samo ukoliko budete vodili adekvatan režim ishrane. Pokušajte da pronađete nekog nutricionistu koji će Vam napraviti plan ishrane, i koje se naravno trebate pridržavati, što je najteži deo.
      Pozdrav.

  2. Tragajući za uzrokom bola u spoljnom delu stopala ,posle uganuce, otkrilo se da imam leukopeniju od nekoliko godina, na koju ni jedan lekar nije reagovao, već kad sam stigla do holesterol 7,90 ponudili su mi tablete Ljuta sam jer jedan lekar mi je rekao dase to moglo predvideti leukocitima.Stitna je u redu,šećer u redu….jeste smanjeno setanje, nekada je bilo 30km nedeljno,sada oko 10km, jer su nokti na stopalima popucali na zadnjoj stazi od peska.Pitam vas Šta dalje sa holesterolom,noktima na stopalima i samim stopalom,kažu da ne vid nasnimku šta može da boli,sve kosti na broju,moj komentar. Hvala vam.

    • Studenti medicine

      Hajde da uprostimo malo Vaš komentar i pitanje.

      Boli Vas stopalo nakon uganuća, ne mogu da Vam kažu žašto boli?

      Napišite nam Vašu krvnu sliku, znači broj eritrocita i leukocita i napišite datum kada ste vadili krv. Ako imate neke stare analize, takođe napišite.

      Pitate nas kako da smanjite holesterol? Najbolji način pomoću kojeg možete smanjiti holesterol je svakodnevna fizička aktivnost i adekvatna ishrana.

Napišite Vaš odgovor/pitanje