Hipoglikemija: nizak nivo šećera u krvi

Nekontrolisani nivo glukoze (šećera) u krvi je jedan od najčešćih zdravstvenih problema u svetu. Simptomi hipoglikemije se često javljaju kod ljudi sa pre-dijabetesom ili dijabetesom, ali su takođe povezani i sa drugim zdravstvenim problemima, uključujući i povišeni krvni pritisak (hipertenzija), visok nivo holesterola (masti) u krvi i artritis. Osobe koje imaju rizik od nastanka i hipoglikemije i hiperglikemije nisu samo one osobe koje su bolesne, fizički neaktivne i imaju prekomernu težinu, već svaka osoba koja se loše hrani i ima problema sa normalnim metabolizmom šećera.

Šta je hipoglikemija?

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Hipoglikemija je stanje koje se karakteriše nenormalno niskim nivoom šećera u krvi (glukoze), glavnog izvora energije potrebne ljudskom telu. Glukoza se najčešće nalazi u hrani koja sadrži ugljene hidrate.

Kako glukoza putuje kroz telo i kako hormoni regulišu nivo šećera u krvi:

Konzumiranjem hrane koja sadrži glukozu (voće, povrće i slatkiši, keksevi), glukoza se apsorbuje u krvotok, odakle se krvnom strujom prenosi kroz organizam i dospeva u ćelije. Kako bi ćelije koristile glukozu, hormon insulin (koji se stvara u pankreasu, kao odgovor na konzumiranje glukoze) mora biti prisutan. Insulin pomaže ćelijama da apsorbuju količinu glukoze koja im je potrebna za energiju i tako je svaki višak glukoze poslat do jetre i raznih mišićnih tkiva kako bi je skladištili za kasniju upotrebu. Glukoza se u ovim tkivima skladišti kao glikogen. Pored skladištenja glikogena kao izvora energije, organizam može da stvara masne ćelije (koje stvaraju adipozno tkivo ili telesnu masnoću). Kod zdravih osoba, kada je nivo šećera u krvi nizak, hormon koji se zove glukagon, utiče na oslobađanje glukoze iz glikogenskih depoa u jetri koji će održavati nivo šećera u krvi normalnim neko vreme. Ukoliko se ovaj poces iz bilo kog razloga poremeti, nivo šećera ostaje nizak i tako se razvijaju simptomi hipoglikemije.

Suprotno hipoglikemiji je hiperglikemija, stanje povišenog nivoa šećera u krvi. Hiperglikemija se najčešće razvija kod ljudi sa predijabetesom ili dijabetesom, ukoliko njihovo stanje nije dobro kontrolisano. Hiperglikemija često daje simptome prisutne i kod dijabetesa, uključujući povećanu žeđ, uriniranje, umor i vrtoglavicu. Dijabetičari mogu da iskuse hipoglikemiju ukoliko imaju drastične fluktuacije (promene) u nivou šećera u krvi zbog disbalansa glukoze i insulina. Kod osoba sa dijabetesom, hipoglikemija je često ozbiljna nuspojava pri konzumiranju lekova koji snižavaju šećer u krvi.

Koji su simptomi hipoglikemije i kako ih prepoznati?

Simptomi hipoglikemije se često pomešaju sa drugim zdravstvenim stanjima i mogu da uključe iznenadnu glad, iritaciju, glavobolje i drhtavicu. Kontrolisanjem unosa kalorija, poboljšavanjem ishrane i obraćanjem pažnje na vreme uzimanja obroka može da pomogne u samom kontrolisanju simptoma hipoglikemije.

Najčešći simptomi hipoglikemije tj. sniženog šećera u krvi su:

  • Glad, ponekad intenzivna i iznenadna
  • Simptomi anksioznosti, poput nervoze i drhtavice
  • Znojenje, uključujući i noćno znojenje koje se dešava tokom spavanja (znak noćne hipoglikemije)
  • Vrtoglavica
  • Umor
  • Problem sa spavanjem i buđenjem sa osećajem umora
  • Razdražljivost i promena raspoloženja
  • Bledilo lica
  • Glavobolje
  • Slabost u mišićima
  • Zbunjenost i problem sa koncentracijom

U nekim slučajevima hipoglikemija može izazvati i ozbiljne komplikacije poput napada, kome, pa čak i smrti. Pacijenti sa dijabetesom su u najvećem riziku od nastanka ozbiljnih epizoda hipoglikemije, posebno ukoliko se događaju konstantno tokom dužeg vremenskog perioda. Kod starijih pacijenata sa dijabetesom, epizode hipoglikemije su se pokazale povezanim sa povećanim rizikom od nastanka demencije, srčanih oboljenja, oštećenja nerava i smrti.

Bitno je zapamtiti da je moguće da osoba ima simptome i hiperglikemije i hipoglikemije istovremeno, ukoliko se nivo šećera u krvi ne reguliše. Vremenom ova stanja postaju praćena različitim komplikacijama koja ukazuju na pre-dijabetes ili dijabetes, uklučujući i umor, želju za slatkišima, promene u krvnom pritisku, dobijanje ili gubljenje na težini, nervna oštećenja i nervozu.

Uzroci i faktori rizika hipoglikemije

Najčešći uzroci nastanka hipoglikemije:

Nepravilna regulacija inslina

Previše šećera u krvi može uzrokovati porast nivoa insulina iznova i iznova, što u nekom momentu uzrokuje insulinsku rezistenciju (stanje u kome ćelije prestanu da reaguju na normalne količine insulina). Ovo dovodi do dijabetesa i drugih simptoma metaboličkog sindroma ali takođe može dovesti i do fluktuacije nivoa šećera u krvi kod onih koji se ne smatraju dijabetičarima.

Hipoglikemija: nizak nivo šećera u krvi

Hipoglikemija: nizak nivo šećera u krvi

Loša ishrana

Nedovoljno konzumiranje hrane, loša ishrana na duži vremenski period, kao i nedostatak hranljivih sastojaka u ishrani mogu doprineti hipoglikemiji. Dijete koje obećavaju brz gubitak kilograma takođe mogu da prouzrokuju simptome hipoglikemije, jer uglavnom uključuju jedenje malih obroka ili čak i preskakanje obroka. Prema nekim studijama, nedovoljno konzumiranje hrane je predstavljalo uzrok broj jedan zaslužan za ozbiljne epizode hipoglikemije. To je nazvano „poremećeni kontraregulatorni mehanizimi“, što znači da ignorisanje sopstvenenih znaka gladi ponekad može da prouzrokuje ozbiljne simptome hipoglikemije.

Lekovi za dijabetes

Dijabetičari su često na terapiji lekovima koji neutralizuju njihovu otpornost na normalne efekte insulina – drugim rečima na terapiji lekovima koji snižavaju nivo šećera u krvi. Pokušaji korišćenja insulina i glukoznih lekova kako bi se postigli normalni nivoi šećera u krvi su povezani sa trostrukim povećanjem rizika od nastanka simptoma hipoglikemije. Lekovi koji mogu doprineti hipoglikemiji uključuju hlorpropamid (Diabines), glimepirid (Amaryl), glipizid (Glucotrol, Glucotrol XL), repaglinid (Prandin), sitagliptin (Januvia) i metformin.

Lekovi za lečenje drugih bolesti

Kada se neki lekovi kombinuju sa insulinom, oni mogu previše da smanje nivo šećera u krvi. Ovi lekovi uključuju i pramlintid (Symlin) i eksenatid (Byetta).

Prekomerena fizička aktivnost

Prekomereno vežbanje i ne uzimanje nikakve hrane nakon vežbanja može da uzrokuje nizak nivo šećera u krvi. Mišići koriste glukozu iz krvi ili skladišteni glikogen u cilju oporavka od vežbanja. Stoga je jako bitno dopuniti se hranljivim materijama nakon fizičke aktivnosti kako bi sprečili simptome hipoglikemije.

Drugi zdravstveni problemi

Hormonski disbalans, autoimune bolesti, poremećaji ishrane, poremećaj rada organa ili tumori koji imaju efekta na nivoe hormona mogu da utiču na način na koji je insulin otpušten, glukoza uzeta u ćelije i glikogen skladišten.

Alkohol

Alkohol povećava nivo šećera u krvi ali kada alkohol nestane iz organizma nivo šećera može jako da opadne i izazove simptome hipoglikemije.

Enzimski nedostaci

Urođeni ili stečeni enzimski nedostaci remete normalan metabolizam glukoze i glikogena, u vidu nemogućnosti njenog oslobađanja u krv ili razgradnje i time prouzrokovati hipoglikemiju.

Visoki nivoi stresa

Stres povećava nivo kortizola u krvi, hormona suprotnog insulinu i tako remeti njegovu funkciju.

Kako se leči hipoglikemija?

Konvencionalna terapija hipoglikemije obuhvata:

  • Promenu ishrane i stila života u cilju boljeg regulisanja nivoa šećera u krvi;
  • Konzumiranje 15-20g glukoze odmah pri pojavi simptoma hipoglikemije;
  • Praćenje simptoma oko 15ak minuta i proveriti (pogotovo ukoliko ste dijabetičar) nivo šećera u krvi;
  • Konzumiranje blage užine na svaka 2-3h u cilju sprečavanja povratka simptoma. Užina bi trebalo da ima 15g ugljenih hidrata;
  • Medikamentnu terapiju u cilju kotrolisanja hipoglikemije;

Prirodan vid terapije

Ishrana

Ukoliko ste imali epizode hipoglikemije u prošlosti, neophodno je da se pridržavate određenog režima ishrane i da pratite simptome u cilju regulacije nivoa šećera u krvi i prevencije ponovnih epizoda.

Namirnice koje se preporučuju:

  • Namirnice bogate vlaknima – artičoke, zeleno lisnato povrće (zelena salata, spanać), čia seme, pasulj, jabuke, seme bundeve, bademi, avokado, krompir;
  • Zdravi ugljeni hidrati – pirinač, krompir, pasulj;
  • Voće i povrće
  • Zdrave masti – kokosovo ulje, devičansko maslinovo ulje, bademi, čia seme, konoplja, avokado;
  • Proteini – jogurt, kefir, riba, govedina;

Namirnice koje bi trebalo izbegavati:

  • Previše kofeina i alkohola
  • Prazne kalorije – visokoprocesuiranu hranu
  • Previše procesuiranog i dodatog šećera
  • Zaslađene napitke
  • Brza hrana i pržena hrana

Razmislite o preskakanju obroka i niskokalorijskoj ishrani

Osobe sa hipoglikemijom i dijabetesom bi trebalo da se hrane pravilno, bez preskakanja obroka u toku dana. Obroci moraju biti srazmerni težini i potrebama svakog organizma ponaosob. Zdrave užine bi trebale biti obavezan deo svakog dana. Preporučuje se konzumiranje obroka i užine na svaka 2-3 sata u cilju sprečavanja fluktuacije nivoa šećera u krvi.

Posebnu pažnju treba posvetiti odmoru nakon vežbanja. Omogućite mišićima i telu da se oporavi sa pravilnim odmorom i obrokom nakon vežbanja. Ukoliko se simptomi hipoglikemije javljaju u toku noći pokušajte sa užinom pre spavanja.

Konsultujte se sa doktorom

Ukoliko konzumirate lekove koji utiču na nivo glukoze ili insulina u krvi obratite pažnju na eventualno pojavu simptoma hipoglikemije i obratite se doktoru za regulaciju istih ili za promenu terapije.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje