Haemophilus influenzae

Bakterija Haemophilus infuenzae prvi put je izolovao Pfeifer 1892. godine, u sputumu obolelih od influence. Lokalizovana je na sluzokožama gornjeg respiratornog trakta, a infekcije izaziva, uglavnom kod dece, a ređe kod odraslih.

Opšte osobine bakterije

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Pripadaju grupi Gram-negativnim bakterijama, asporogene su, fakultativno anaerobne, nepokretne i veoma sitne. H. influeznze raste na temperaturi od 37ºC, pri pH 7,0 i u prisustvu faktora rasta koji su označeni kao faktori X i V. Faktor X predstavlja hemin, a faktor V nikotinamid-adenindinukleotid. U žuči se rastapa, a ugljene hidrate ne fermentuje. H. influenzae poseduje somatski antigen, a vrste koje poseduju kapsulu imaju i kapsularni antigen. Somatski antigen je protein, sastavljen od termostabilne P supstance, koja čini veći deo tela bakterije i termolabilne M supstance koja predstavlja površinski antigen. Kapsularni polisaharidni antigen je tipski specifičan, a na osnovu njega je izvršena podela na 6 tipova: a, b, c, d, e i f. Teške infekcije najčešće izaziva H. influenzae tip b.

Faktori virulencije

H. influenzae tip b poseduje kapsularni polisaharid, fosforibozilribtol fosfat, PRP, uz pomoć kojih bakterija sprečava fagocitozu od strane imunološkog sistema, i to je glavni faktor virulencije. Lipooligosaharid ćelijskog zida bakterije joj omogućuje pričvršćivanje za ćelije domaćina, u invazivnosti i paralizi cilijarnog epitela.

Patogeneza

H. influenzae ulazi u organizam čoveka preko gornjeg respiratornog trakta, posebno nazofarinksa. H. influenzae tip b prodire kroz epitel nazofarinksa i širi se ili hematogeno, ili direktnim putem preko olfaktornog nerva i sitste kosti do meningea. To nam ukazuje, da je ova bakterija jedan od najvećih uzročnika rekurentnog meningitisa, a posebno kod bolesnika sa traumom glave i hroničnim oritis media.

Uloga imuniteta

Zaštita organizma zaivisi od humoralnog imuniteta. Antikapsularna antitela su glavna zaštitna antitela. Pasivna imunoterapija preparatima antitela obogaćenim IgM može biti korisna kod veoma male dece koja slabo reaguju na vakcinu ili kod imunodeficijentne dece.

Simptomi

Haemophilius influenzae kao što je već pomenuto, se nalazi na površini sluzokože gornjih respiratornih puteva zdravih i obolelih osoba. Bakterije bez kapsule mogu biti deo normalne flore, dok bakterije obavijene kapsulom, posebno H. influenzae tip b izazivaju gnojna oboljenja na koja su deca naročito osetljiva.

Bolesti

H. influenzae može izazvati sledeća oboljenja: meningitis (najčešće kod dece uzrasta između 6 meseci i dve godine), otitis media i sinuzitis, akutni bakterijski epiglotitis, celulitis lica i vrata, konjuktivitis izazvan biogrupom aegyptius (ranije H. aegyptius).

Zatim brazilsku pupurnu groznicu izazvanu specifičnim klonom koja se karakteriše purpurom, povišenom temperaturom, šokom i smrću.

Bakterijemiju koju uvek izazivaju inkapsulisani sojevi: respiratorna oboljenja koja izazivaju nekapsulisani sojevi koji često kolonizuju respiratorni trakt (hronični bronhitis, bronhopneumoniju i pneumoniju kod odraslih, posebno hroničnih pušača, alkoholičara, starih i osoba oslabljenog imuniteta.

Sekundarne infekcije koje izaziva ovaj mikroorganizam predstavljaju komplikacije primarnih infekcija izazvanih virusima i drugim bakterijama.

Dijagnoza

Za bakteriološki pregled koristi se nazofaringealni bris, ispljuvak, gnoj, krv i likvor. Ako su bakterije prisutne u velikom broju u uzorku, dijagnoza se može brzo postaviti direktnim mikroskopiranjem preparata bojenih po Gramu, imunofluorescentnom tehnikom ili testom bubrenja kapsule.

Komercijalnim kit-testovima, koji se koriste za imunološku detekciju antigena u likvoru, postavlja se brza dijagnoza meningitisa.

Lečenje

Broj smrtnih slučajeva kod nelečenih meningitisa izazvanih H. influenzae, može biti veća od 90%. Zato se preporučuje urgentno postavljanje dijagnoze i primena adekvatnih antibakterijskih lekova.

Oboljenja izazvana H. inflenzae leče se ampicilinom, hloramfenikolom i cefalosporinima treće generacije.

Danas je u upotrebi konjugovana vakcina u čiji sastav ulazi PRP H. influenzae tipa b i imunogeni proteini ili polipeptidi. Za hemoprofilaksu se koristi rifampin naročito u slučaju bliskog kontakta sa decom koja imaju bakterijski meningitis izazvan H. influenzae.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

1 • Pitanja i odgovori

  1. Sladjana

    Postovani,
    Moja cerka od 12 godina od februara meseca ima problema sa kasljem. Astmu ima od 2.5 god. U martu je u sputumu izolovan veci br.Hemophillus spp.,i vise PMN celija. Pila je antibiotik prema antibiogramu stanje se popravilo ali se nakon dvadesetak dana ponovo javio kasalj. U sputumu je opet nadjen Hemoohillus spp, sluz, epitelne cel.u manjem broju i PMN cel.u vecem broju.. Opet je prema antibiogramu dobila antibiotik. Infekcija se primirivala i vracala, ukupno je popila 5 antibiotika do danas. Poslednji antibiotik je dat 16. maja ali uz produzenu tronedeljnu terapiju Baktrimom.
    Bila je dobro do pre nedelju dana kada se opet pojavio kasalj i sada sumnjam na istu infekciju.
    Molim Vas da mi kazete sta da preduzmem? Da li je Hemophillus spp.isto sto i Hemophillus influenca?
    Da li je to opasna bakterija?
    Molim Vas za brzi odgovor, ocajna sam .
    Hvala!

Napišite Vaš odgovor/pitanje