Divertikulitis • Šta je? • Ishrana • Terapija

Divertikulitis predstavlja bolnu i uznemirujuću pojavu u digestivnom traktu, oboljenje debelog creva, koje se može efikasno lečiti odgovarajućim dijetskim režimom. Javlja se u dva oblika, ili kao konstatni diskomfort i nelagodnost, ili u vidu divertikuloznih simptoma koji se javljaju u napadima a zatim iščeznu.

Način ishrane i različiti faktori rizika povećavaju šansu za javljanje divertikulitisa, pogotovo nakon 40. godine života. Pridržavanje posebnog načina ishrane i stila života će doprineti ublažavanju simptoma i smanjenju osećaja nelagode.

Šta je divertikulitis, a šta je divertikuloza?

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter

Divertikulitis predstavlja pojavu jednog ili više divertikula, kesastih proširenja veličine klikera, na zidu creva koja su u inflamaciji (zapaljenju). Ovi divertikuli se češće javljaju u donjem delu debelog creva koji se naziva sigmoidni kolon i probijaju spolja, van lumena creva, kroz slabe tačke zida sigme. Kada se formiraju ovi divertikuli nastaje stanje koje se naziva divertikuloza, i koje obično ne izaziva nikakve simptome niti nelagodu. Međutim, ukoliko dođe do inflamacije (zapaljenja) ili infekcije ovih divertikula, dolazi do pojave ozbiljnih komplikacija i stanja koja zahtevaju hospitalizaciju.

Bitno je razlikovati 3 termina:

Divertikuloza – označava prisustvo divertikula (kesastih izbočenja) na zidu debelog creva.

Divertikulitis označava prisustvo inflamacije ili infekcije ovih divertikula.

Divertikulozna bolest – označava čitav spektar propratnih simptoma, stanja i komplikacija usled postojanja multiplih inflamatorno izmenjenih divertikula.

Ukoliko divertikul postane blokiran usled prisustva fekalnih materija dolazi do razvoja i umnožavanja bakterija koje izazivaju zapaljenje i infekciju. Sa porastom divertikula povećava se pritisak na lumen creva što rezultuje pojavom gasova, bolova i nelagodnosti u stomaku.

Simptomi

Divertikulitis često prolazi asimptomatski tj. bez simptoma, međutim kod 10-25%  pacijenata javljaju se simptomi u vidu jakog abdominalnog bola, koji u velikoj meri remeti svakodnevni život pacijenta ili čak bolovi praćeni povišenom telesnom temperaturom i leukocitozom (povećanje broja ćelija bele krvne loze), koji zahtevaju hospitalizaciju.

Najčešći simptom je bol u donjem levom delu abdomena izazvan zapaljenjem divertikula. Bol se javlja naglo i često se pogoršava u periodu od nekoliko dana. Ostali simptomi obuhvataju:

Kod 25% pacijenata dolzi do razvoja komplikacija u vidu:

  • Apscesa. Bolno, natečeno, inficirano, gnojem ispunjeno područje izvan debelog creva (kolona), usled čega se javlja mučnina, povraćanje, povišena telesna temperatura.
  • Perforacije. Probijanje zida divertikula u vidu male pukotine ili rupe.
  • Peritonitisa. Zapaljenje sluznice abdomena do kojeg dolazi u slučaju perforacije divertikula i izlučivanja gnoja ili fekalnih materija u abdominalnu šupljinu. Ishod ove komplikacije može biti fatalan.
  • Fistule. Patološka komunikacija između dva organa koja normalno ne trebaju da su u kontaktu (na primer, fistula između debelog creva i mokraćne bešike).
  • Intestinalnih opstrukcija. Parcijalna (delimična) ili totalna blokada prolaska hranljivih materija ili fekalne mase kroz creva.

Uzroci i faktori rizika

Učestalost javljanja divertikuloze ili divertikulitisa se povećava starenjem. Najveća prevalenca javljanja je nakon 40. godine života. Šanse za javljanje divertikulitisa se povećaju kod pacijenata sa divertikulozom višestruko.

Istraživanja pokazuju da u životnom dobu do 50 godina i ispod 50 godina, divertikulitis se češće javlja kod muškaraca, dok ukoliko se govori o životnom dobu 50 godina i preko 50 godina starosti, učestalost javljanja divertikulitisa je veća kod žena.

Ostali faktori rizika uključuju:

  • Gojaznost
  • Konzumiranje cigareta
  • Nedostatak fizičke aktivnosti
  • Ishrana bogata crvenim mesom i mastima a siromašna vlaknima
  • Odeđeni lekovi, poput NSAIL (nesteroidni antiinflamatorni lekovi – aspirin, ibuprofen), koji takođe povećavaju rizik za razvoj komplikacija.

Lečenje

Terapija za divertikulitis je simptomatska, bazira se na lečenju i ublažavanju simptoma. Uključuje vlakna u dijeti, odmor, antibiotike, kontrolu bola i hirurške intervencije u nekim slučajevima. Cilj je zapravo lečiti infekciju, simptome držati pod kontrolom i sprečiti recidiv, ponovno javljanje bolesti, kao i nastanak komplikacija.

Mesalazin je lek izbora za različite crevne bolesti jer smanjuje oticanje creva i ublažava simptome poput bola i dijareje.

Rifaksimin je antibiotik koji se koristi prilikom prisustva bakterijske infekcije. Primenjuje se i kod sindroma nemirnih creva ili putničke dijareje.

Ukoliko se javi napad ili ukoliko bolujete od još nekih bolesti potrebno je izvršiti hospitaizaciju. U tom slučaju se antibiotici aplikuju preko infuzije i vrši se drenaža apscesa ukoliko se on formirao.

Hirurške intervencije su praktično neophodne ukoliko dođe do razvoja komplikacija u vidu apscesa, perforacije ili opstrukcije crevne pasaže. Za terapiju divertikulitisa se izvode dve hirurške procedure:

  • Primarna resekcija creva. Procedura u kojoj se oboleli deo creva uklanja a zdravi delovi se ponovo spajaju što omogućava normalan protok sadžaja kroz crevo.
  • Resekcija creva sa kolostomijom. Ukoliko je zapaljenje previše rasprostranjeno za izvođenje prve procedure, vrši se ova procedura, koja obuhvata pravljenje otvora na prednjem trbušnom zidu koje je zatvoreno kesom i povezano sa zdravim segmentom creva. U ovom slučaju fekalne materije se izlučuju u tu posebnu kesu kroz otvor na prednjem trbušnom zidu. Kada dođe do smanjenja zapaljenja može se izvršiti reverzija kolostomije, zatvaranje otvora na prednjem trbušnom zidu i ponovno povezivanje creva.

Prirodni način za terapiju divertikulitisa obuhvata:

  • Dijetski režim i primenu suplemenata:
    • Povećan unos vlakana (naročito iz voća i povrća) minimalno 20-30 grama dnevno. Naročito bogate vlaknima su namirnice poput spanaća i krastavaca.
    • Smanjiti unos crvenog mesa i hrane bogate mastima.
    • Povećati unos antiinflamatornih namirnica – zelenog povrća, brokolija, celera, cvekle, borovnice, oraha, čia semena, kokosovog ulja.
    • Preporučuje se konzumiranje orašastih plodova (oraha, badema) i kokica dva puta nedeljno.
    • Konzumiranje više probiotskih namirnica poput kefira i jogurta koji olakšavaju varenje i ublažavaju simptome nadustosti, gasova, zatvora ili dijareje.
    • Smanjiti unos alkohola ili potpuno izbaciti alkohol iz upotrebe.
    • Konzumiranje aloe vere u vidu sokova pomaže pri varenju, ublažava simptome, reguliše pH.
    • Probiotici koji u velikoj meri olakšavaju simptome i produžavaju periode remisije (period u kome bolest nije aktivna i postoji poboljšanje simptoma).
  • Povećana fizička aktivnost smanjuje rizik za nastanak simptoma divertikulitisa. Pomoć u vezi plana treninga i ishrane možete potražiti od bilo kog lekara ili fitnes trenera (instruktora).
  • Prestanak konzumiranja cigareta
  • Izbegavanje NSAIL- nesteroidnih antiinflamatornih lekova (aspirin, ibuprofen).

Prvi korak ka sprečavanju nastanka divertikulitisa je svakako povećan unos vlakna iz voća i povrća. Međutim vrlo je bitno da se količina povećava postepeno da se ne bi dobio suprotan efekat i pojavila dijareja, gasovi ili nadutost. Neophodno je u velikoj meri, sa prisutnom medikamentom terapijom ili bez nje, povesti računa o telesnoj težini i ishrani, kao i uvesti fizičku aktivnost u svakodnevnu naviku, naravno shodno godinama, mogućnostima i drugim oboljenjima ukoliko su prisutna. S obzirom da veliki broj ljudi ne zna pravilno da se hrani preporučujemo Vam da angažujete bar fitnes trenera, a u najboljem slučaju i nutricionistu.

Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

1 • Pitanja i odgovori

  1. Pozdrav. Pratim vas na veb sajtu redovno, i moram da vam postavim pitanje vezano za temu na koju ste pisali, s obzirom da od prije par dana imam ozbiljan problem. Tema je divertikulitis.
    Naime, prije 5 dana sam jeo neko meso, nakon cega me je stomak jako bolio, a dan kasnije sam jeo i nesto dosta ljuto, pa je dodatno pogorsalo stanje u stomaku. Nakon prejakog bola u donjem lijevom dijelu stomaka, otisao sam doktoru, snimljen sam, vadjena mi je krv, i urin. Sve je bilo dobro, nije bilo bakterija, cak ni ultrazvuk nije pokazao neke probleme sa crijevima, ali je doktor napisao da je dijagnoza divertikulitis, uz upitnik, i poslao me na pregled drugom doktoru koji je odlucio da je hospitalizacija najbolja. Medjutim, ja sam u Ceskoj poslom, i nemam zdravstveno osiguranje, i s obzirom da je jako skupo, zamolio sam ih da idem na kucno lijecenje, odobreno mi je uz amoksicilin od 1000mg, i da se koliko sutra javim na kontrolu. Nemam zatvor, nemam dijareju, nemam temperaturu, imam normalnu redovnu stolicu, probada me taj bol u stomaku i imam gasove. Zanima me vase misljenje na ovo, da li je hospitalizacija neophodna, i ako nije, na koji nacin bih trebao da se lijecim kod kuce, i kako da znam da li je postalo opasno i da li je situacija alarmantna za mozda cak i operaciju, s obzirom da trenutno ne mislim da je tako strasno, ali ipak osjecam odredjeni bol kad pritisnem stomak… Hvala vam najljepse unaprijed za odgovor.

Napišite Vaš odgovor/pitanje