Dijetalna ishrana bolesnika

Već je pomenuto da je ishrana sastavni deo lečenja i nege bolesnika. Dijetalna ishrana predstavlja prilagođavanje ishrane nekom oboljenju odnosno nekom bolesniku i od nje se očekuje da iz ishrane bolesnika eliminiše hranjive sastojke koji mogu da pogoršaju njegovu bolest ili stanje, a uvede u ishranu materije koja će povoljno uticati na ozdravljenje. Dosadašnja istraživanja ukazala su na nesumnjivu vezu hranjivih materija, odnosno pojedinih namirnica, i određenih bolesti.

Tako je utvrđeno da gojaznost povećava rizik od nastanka adenokarcinoma jednjaka kao i kancera kolorektuma i dojke. Aflatoksin u hrani povećava rizik od nastanka kancera jetre, a kineski način soljenja ribe povećava rizik od nazofarinksnog kancera. Prekomerena upotreba soli povećava mogućnost nastanka kancera želuca, a jako topli napici i hrana povećavaju rizik od razvoja kancera usne duplje, ždrela i jednjaka. Takođe je utvrđeno da voće i povrće redukuju rizik od razvoja kancera gastrointestinalnog sistema, a fizička aktivnost i kancera kolorektuma i dojke.

Postoje preporuke u vezi sa ishranom kod obolelih od određenih bolesti pre svega kancera. Oni ne treba u svakodnevnoj ishrani da koriste masno meso, dimljeno, mesne i riblje konzerve, iznutrice, kobasice, druge vrste jaja(osim kokošijih), masne i tvrde sireve, zreo i slan kajmak, kondezovano mleko, sve vrste svežeg hleba, vruće lisnato testo, sveža testa sa kvascem, masne pržene kolače, masti životinjskog porekla, majonez, biljnu mast, previše slane namirnice, konzervisano povrće, ekstrakte povrća za supe, sušeno povrće, kiseo kupus i povrće iz turšije (ako prethodno nije isprano čistom vodom). Takođe ne treba konzumirati prženi krompir, čips, konzervisano voće, neljušteno voće, voćne sokove sa konzervansima i veštačkim zaslađivačima, žestoka pića, vino, pivo, jaku crnu kafu ili ruski čaj, beli šećer, čokoladu, kakao, veštačke zaslađivače, itd.

Najpoznatiji pojmovi u dijetalnoj ishrani su opšta dijeta (sadrži osnovne hranjive namirnice bez posebnih dodataka), čajna dijeta (obezbeđuje unos tečnosti, uz dvopek, kuvana jaja, jabuke, keks, pirinač i voćne sokove) i tečna dijeta (sadrži supe, kompot i osvežavajuće napitke).

Nekoliko primera:

Postavite pitanje studentima medicine BUDI ZDRAV PRODUZI ZIVOT Twitter
  • Kod oboljenja želuca ne smeju se davati žačini, alkoholna pića, kafa, konzervisane namirnice i sokovi, ali se daju sluzave čorbe, kašasta hrana, kuvana riba, teleće meso, kuvano voće;
  • Kod oboljenja bubrega dijetalna hrana treba da je po pravilu neslana, bogata sokovima, kompotima od voća i ugljenohidratima, ako za to nema drugih smetnji;
  • Kod oboljenja srca bolesnik treba da ograniči unos tečnosti naročito mineralne vode, a hrana treba da sadži dosta ugljenih hidrata i belančevina, bez masti, bez začina i soli;
  • Kod oboljenja tankog i debelog creva dijeta treba da bude zasnovana na čaju, pireu od jabuka, pirinča ili soje, sluzavim čorbama, dvopeku ili keksu;
  • Kod febrilnih stanja daje se mleko, čaj, kiselo mleko, jogurt, kompot i voćni sokovi;
  • Kod šećerne bolesti ne treba konzumirati ugljene hidrate, masti, jako začinjenu hranu i previše soli;
  • Kod bolesti jetre izbegavati hranu bogatu proteinima i mastima, začinjenu i konzervisanu hranu;
  • Kod bolesti i nakon operacija žučne kese ne jesti hranu bogatu mastima i biljnim vlaknima.
Zamolili bismo Vas da podelite tekst sa svojim prijateljima. Hvala :)

O autoru

Portal "Budi zdrav, produži život" osnovan je od strane studenata medicinskog fakulteta. Postavite pitanje na dnu teksta, a mi ćemo pokušati da odgovorimo na Vaša pitanja u najkraćem mogućem roku. Želite da nas bolje upoznate? Kliknite ovde >>

Napišite Vaš odgovor/pitanje